Izložba „Iz modernog Karlovca"

Teško se odlučiti je li autor izložbe, Igor Čulig, kustos Gradskog muzeja Karlovac, izložbu „Iz modernog Karlovca" osmislio kako bi publiku naveo na promišljanje o mogućem neostvarenom, pa ostavio vječna maštanja ili odabranim potaknuo vjerodostojnost karlovačkog arhitektonskog dosega, često ispred svog vremena.

Gotovo da sa sigurnošću možemo reći kako su ljudi koji su u Karlovcu stvarali po raznim temama, uvijek bili ispred vremena. Često neshvaćeni. A ipak, konačna pomirba vremena, ljudi i djelovanja događa se u trenutku kad ovakvu baštinu, kao svjedočanstvo mogućeg, završava kao donacija Gradskom muzeju, novim ljudima i novom vremenu-nismo sasvim sigurni jesu li neka rješenja i danas ispred vremena. Kako bilo, ovakva ostavština bilježi duboku poveznicu dvaju gradova, Karlovca i Zagreba, protkanu djelovanjem, a opet tako zasebnu u potpisu.

Stroga individualnost daje naslutiti kako su gradovi i djela u opusu Marića i dvije životne priče. Nikako jednako emotivno doživljene. Kad danas pogledamo, ova karlovačka, nepripremljenošću tadašnjeg društva usprkos, intimnija je i snažnija. Ako je autor izložbe potajice htio prikazati i taj dio, osobeni, izborom je to svakako postigao. Pitkost priče odaje snagu poticaja.

Nacrti iz građevinske tvrtke Nikole Marića kao osnova za pogled u modernističku izgradnju od 1923. do 1946. godine', autora Igora Čuliga, zasigurno će potaknuti zagrebačku javnost. Sadržaj je to izložbe značajno je drukčiji od oni koji se uobičajeno čuvaju u arhivima u kategoriji uprave i javnih službi: sadrži inačice, promišljanja i prijedloge koje naručitelji odnosno njegova sredina katkada nisu bili spremni prihvatiti.

Originalnost

Ova prilika da se zaviri „preko ramena" vodećih karlovačkih graditelja i stekne uvid ne samo u ono ostvareno, nego i ono što je moglo biti ujedno je i, prilično okašnjelo, popunjavanje praznine na karti hrvatske moderne za Karlovac, Dugu Resu, Ogulin, Ozalj i još neka mjesta. Važnost prikazivanja karlovačke baštine na svim razinama ujedno je i krak u pozicioniranju grada na europskoj karti prepoznatljivosti. Kreiranje prepoznatljivosti ogleda se naglašavanju individualnosti, originalnosti i pristupu. Ova izložba to svakako jest. Kao što je posebna i obiteljska priča.

Godine 1986. prodana je obiteljska kuća vodećeg karlovačkog graditelja međuratnog razdoblja, Nikole Marića, koji je 1948. godine s obitelji preselio u Zagreb. Kupivši kuću od Marićeve djece, novi vlasnici su na tavanu zatekli zaostalu poslovnu građu koja je, posredstvom tadašnjeg gradskog ureda za urbanizam, poklonjena Gradskom muzeju Karlovac.

Ovaj skup od 614 inventarnih jedinica čini radni materijal (paus-papir), većinom nacrti i nekoliko listova statičkih izračuna. Pružaju uvid u veliki uzorak aktivnosti Nikole Marića u razdoblju od 1923. do 1946., godine, omeđujući gotovo u potpunosti njegovu karijeru samostalnog poduzetnika (1923-1948.) u kojoj se također javlja i kao projektant, što kasnije nije bio slučaj. Karlovačke godine započinju 1932., kad Marić dolazi iz Kostajnice, gdje samostalno ostvaruje niz projekata, većinom primijenjene geodezije i infrastrukture, i kada širi svoju djelatnost na područje stambene, javne i industrijske gradnje. Zbirka dokumentira 102 većih i manjih projekata, kao i rad Marića te još 13 potpisnika radnih materijala.

Za sređivanje Marićeve ostavštine u Muzeju konzultiran je i zbirka građevinske dokumentacije Državnog arhiva u Karlovcu koja se katkad odnosi na iste projekte. U slučaju tri velika industrijska kompleksa (dokumentirana s 35 do 75 nacrta), sadržajno razvrstavanje Muzejske zbirke omogućio je uvid u građu Arhiva gdje je nacrtna dokumentacija, u pravilu, obimnije ispisana, također i združena s tehničkim opisima i poslovnom prepiskom (očevid istih lokaliteta posvjedočio mnoge promjene).

Osnovana 2011. godine, galerija Zrinski gradi svoj ugled priređujući izložbe umjetnika kao što su Vatroslav Kuliš, Zvonimir Lončarić, Igor Rončević, Ivan Čižmek . Umjetnički voditelj galerije, Damir Barešić, ovom prilikom ističe upravo likovnu kvalitetu i estetske dosege karlovačkog modernističkog graditelja Nikole Marića i njegovih suradnika. Izložba se može pogledati do kraja listopada.

foto: Ladislav Furač-KA Urbani