Kukuriku sprema novu dugu mračnu noć

Iz Vjesnika prenosimo članak o okruglom stolu »Kakvu nastavu povijesti trebamo«, koji je okupio 20-ak nastavnika i sveučilišnih profesora u Ministarstvu znanosti, obrazovanja i sporta. Mnogo toga što je iznijeto na tom okruglom stolu bilo bi smiješno i apsurdno, da nije tragično i opasno. Kukuriku vlast time još jednom pokazuje kako je boljševička i protuhrvatska.

Navedimo, primjerice, riječi Vladimira Posavca (na slici), profesora Privatne klasične gimnazije u Zagrebu: „Djeca ne uče niti za vještine, niti za znanja, već za ocjenu. Budite sigurni, nitko osim studenata povijesti neće se više kroz život dotaknuti znanja iz škole o Trpimirovoj darovnici ili Velikoj povelji slobode. Treba biti realan: niti su Hrvati narod koji je kreirao svjetsku povijest, niti su u bilo kojem važnijem segmentu utjecali na nju“. Prve dvije rečenice pokazuju kako profesor Privatne klasične gimnazije u Zagrebu uopće ne razumije svrhu škole i školovanja, a drugi govori o njegovom odnosu prema Hrvatskoj i hrvatskom narodu. Po njemu bi trebalo iz škola izbaciti, primjerice, i književnost, budući da zasigurno većina učenika poslije završenog školovanja ne čita klasike književnosti, bilo hrvatske, bilo svjetske. A matematika, koliko djece nakon završenog školovanja treba izračunati površinu trokuta? Gospodin Posavec se očito bori protiv onoga što se naziva općom kulturom.

Posavčeva teza o „kreiranju svjetske povijesti i utjecanju na nju“ ne samo da je posve netočna, sramotno podanička, već je i duboko rasistička prema svim „malim“ narodima na svijetu. Prema Posavcu su Turci očito kreirali svijet želeći pokoriti Europu, a Hrvati koji su se borili protiv tih istih Turaka nisu „utjecali na povijest“! Tko je prema Posavcu kreirao povijest Europe u ranom srednjem vijeku, kad su u Europi postojalo tek nekoliko država među kojima je bila i Hrvatska? A što su za Posavca svi afrički narodi? Danas bi zasigurno bili jači i sitiji da nije bilo Posavčevih „kreatora povijesti“, u prvom redu Britanaca i Francuza.

Pravi cilj stvari kao što je bio ovaj okrugli stol nije tek povijest. To je samo jedna sastavnica. Glavni je cilj onaj na kojem hrvatske vlasti od 2000. godine intenzivno rade, a to je potiranje hrvatstva, hrvatske države i hrvatskog naroda. Dežurni vladini i nezavisni „eksperti“ bi rekli da se mi bavimo teorijama urote. No, nažalost, to nije teorija urote, to je praksa jednog projekta začetog izvan Hrvatske u koji su se svom energijom uključili mnogi od onih koji se danas nazivaju hrvatskom političkom elitom.

D.J.L.

Okrugli stol ministra Jovanovića

Treba li se povijest učiti u osnovnoj i srednjoj školi? Mora li se slijediti kronološki? Trebaju li programi biti prenatrpani; zašto je povijest ispolitizirani predmet i kome ona uopće služi - pitanja su nanovo otvorena na okruglom stolu »Kakvu nastavu povijesti trebamo«, koji je okupio 20-ak nastavnika i sveučilišnih profesora u Ministarstvu znanosti, obrazovanja i sporta.

Većina povjesničara složna je u jednome - riječ je o snažno ispolitiziranom predmetu (što mu ide na štetu), čiji sadržaj učenici slijepo slijede učeći »bubanjem« čistu faktografiju.

Savjetnik premijera za znanost, Neven Budak sa zagrebačkog Filozofskog fakulteta, iznio je mogućnost po kojoj bi se povijest učila od petog do desetog razreda (u budućnosti), ali i uskladila s ostalim predmetima. »Treba li se povijest učiti u osnovnoj i u srednjoj školi? Možda bi moglo i drukčije. U petom razredu djeca uče povijest Mezopotamije i Egipta, a ne znaju ih geografski smjestiti jer u geografiji još nisu stigli do tog gradiva«, dao je primjer Budak.

Preporuka Vladimira Posavca, profesora Privatne klasične gimnazije u Zagrebu, je promjena programa nastave povijesti.

»Djeca ne uče niti za vještine, niti za znanja, već za ocjenu. Budite sigurni, nitko osim studenata povijesti neće se više kroz život dotaknuti znanja iz škole o Trpimirovoj darovnici ili Velikoj povelji slobode. Nastavni program je hrpa pojmova i tema koje niti koga zanimaju, niti ičemu služe osim ocjenjivanju«, smatra Posavec, uočavajući kako je Hrvatska jedna od rijetkih zemalja koja prednost učenju daje nacionalnoj povijesti, budući da je u programu omjer svjetske i nacionalne povijesti 40:60.

»Treba biti realan: niti su Hrvati narod koji je kreirao svjetsku povijest, niti su u bilo kojem važnijem segmentu utjecali na nju«, ustvrdio je Posavec, iznoseći podatak kako sve manje učenika izlazi na ispit povijesti na državnoj maturi.

Činjenica je, dodala je Karolina Ujaković iz V. gimnazije u Zagrebu, kako povijest nikome ne treba, nadovezujući se podatkom kako je od 196 maturanata jedne škole njih 11 izašlo na maturalni ispit iz povijesti. Zašto i bi, kad položenu povijest ne traži za upis gotovo niti jedan fakultet u državi?

Dajući primjer zemalja koje su se ili u potpunosti riješile nacionalne povijesti ili čitav predmet integrirale sa sadržajno sličim predmetima (primjerice, građanski odgoj), Hrvoje Klasić s Odsjeka za povijest Filozofskog fakulteta u Zagrebu naglasio je kako predmet povijesti u Hrvatskoj ne smije biti otok za sebe. Snježana Koren s Filozofskog fakulteta u Zagrebu napomenula je kako u usporedbi s europskim, našem programu povijesti nedostaje fleksibilnost te je sadržajno prenatrpana, no ona ne vidi krivca u državnoj maturi koja je samo simptom stanja.

S prigovorom da Agencija za odgoj i obrazovanje ne čini dovoljno za stručno usavršavanje nastavnika, šef Agencije Vinko Filipović načelno se složio.

»Već 20 godina svi govorimo isto, a povijesti se sjetimo triput godišnje - na danu holokausta, kad državnici odu u Jasenovac i kad je riječ o Domovinskom ratu. Činjenica je da Agencija ne čini dovoljno, obzirom da je jedan od problema da za škole obrazujemo znanstvenike koji bi se trebali pretvoriti u nastavnike«, rekao je, upozoravajući kako nije jedino predmet povijesti problematičan - slično bi se dalo razgovarati o bilo kojemu predmetu.

Jovanović: Budućnost državne mature nije upitna

Objašnjavajući svrhu okrugloga stola o nastavi povijesti, ministar znanosti Željko Jovanović istaknuo je kako je riječ o temeljitoj raspravi o nastavnim programima i čitavom nizu lipanjskih okruglih stolova o nacionalnom kurikulumu, koji će poslužiti kreiranju Strategije razvoja obrazovanja i znanosti. »Cilj je da djeca počnu učiti za život, a ne za ocjenu«, rekao je, dodajući kako budućnost državne mature nije upitna.

»To je dobar projekt, a poticat ćemo ga da bude još bolji i kvalitetniji«, zaključio je.

Mirela Lilek
Vjesnik