Naklada Tusculum i Udruga za potporu bačkim Hrvatima  pozivaju Vas na predstavljanje zbirke poezije Petra Frane Bašića (Cape Town, Južna Afrika) pod naslovom Svilene siluete. Predstavljanje će se održati u petak 26. listopada, u 17.30 sati, u Knjižnici i čitaonici „Bogdan Ogrizović“, Preradovićeva 5, Zagreb. Knjigu predstavljaju: Naco Zelić -  u ime Udruge za potporu bačkim Hrvatima, Zvonko Pandžić - u ime nakladnika, Sanja Vulić kao urednica knjige i novopokrenute biblioteke „Hrvatska književnost u inozemstvu“, Robert Hajszan (Gradišće u Austriji) kao recenzent, i autor Petar Frano Bašić. Promocija zbirke poezije Svilene siluete također će biti održana i u Splitu, u organizaciji Naklade Tusculum i Hrvatske Matice iseljenika, Split, u ponedjeljak 29. listopada, u 19 sati u Književnom krugu Split, Ispod ure 3.

 

 

Ivica Luetić u tjedniku Fokus piše o tome kako je u Splitu, od 3. do 7. rujna 2007., održana Konferencija o forenzičnoj genetici i molekularnoj antropologiji na kojoj je nastupilo 30 vodećih svjetskih forenzičara i genetičara i oko 400 sudionika iz 40 zemalja. Među njima svojim se radom posebice istaknuo mladi hrvatski znanstvenik dr.sc. Tomislav Domazet Lošo. Na kogresu je predstavio novu teoriju "genomske filostratigrafije" koja se temelji na postavkama kako je «u genima svakoga živog organizma zapisana cijela evolucijska povijest vrste kojoj taj organizam pripada» te čijom je primjenom moguće «rekonstruirati što se događalo i prije milijardu godina ili 500 milijuna godina». Ovim se uspjehom Hrvatska još jednom potvrdila kao zemlja znanja koja iako sa skromnijim sredstvima može parirati svjetskim silama na području znanosti, što i dokazuju brojna otkrića i postignuća hrvatskih znanstvenika, poput ovog spomenutog.

 

 

Jučer je u kasnim popodnevnim satima završena Informatička olimpijada koja se od 15. kolovoza održavala u Zagrebu. Prva olimpijada takve vrste održana je 1989. godine u Bugarskoj, dok će sljedeće godine domaćin mladim informatičarima iz cijelog svijeta biti Egipat. Već smo pisali o značajnim i hvalevrijednim uspjesima mladih Hrvata na natjecanjima u mnogim znanstvenim disciplinama, a poglavito o informatičarima koji su svoje znanje na najbolji mogući način prezentirali i ovog puta, osvojivši ukupno 6 medalja. Fascinira količina umijeća i sposobnosti te iznad svega kontinuitet u postizanju odličnih rezultata usprkos mnogim problemima s kojima se susrećemo u hrvatskom obrazovnom sustavu.(mmb)

 

 

IKA u skopu vijesti o otkrivenju četiri metra visokog spomenika knezu Branimiru u Ninu donosi i kratki opis povijesnih okolnosti koje su dovele do prvog papinskog priznanja hrvatskog vladara. IKA tako navodi: "879. g. po prvi put u povijesti je priznata hrvatska država i to upravo u Ninu. U ranom srednjem vijeku u doba hrvatskih narodnih vladara 879. godine vojvoda Branimir vojnim prevratom zbacuje s vlasti kneza Zdeslava koji se za vrijeme svoje vladavine politički i religiozno počeo okretati Bizantskom carstvu, što je izazvalo gnjev hrvatskog naroda. Nakon Zdeslavove smrti, papa Ivan VIII., potaknut odanošću Hrvata Katoličkoj crkvi i Rimu, novom hrvatskom vladaru Branimiru 7. lipnja 879. g. upućuje tri pisma u kojima daje blagoslov hrvatskoj državi i narodu. Prvo pismo upućuje knezu Branimiru, drugo ninskom biskupu Teodoziju a treće svećenstvu i svekolikom hrvatskom puku. Branimir i ninski biskup Teodozije poslali su papi Ivanu VIII. pismo u kojem Stolici sv. Petra izražavaju odanost hrvatskog naroda. Na blagdan Uzašašća Gospodinova 879. g. papa Ivan VIII. slavio je misu za sav hrvatski narod uputivši blagoslov narodu, zemlji i vladaru, što je značilo njezino međunarodno priznanje. U to je doba neuobičajena pojava da papa blagoslivlja vladara koji je na prijestolje došao političko-vojnim prevratom. To dokazuje koliko je papi Ivanu VIII. bila važna privrženost hrvatskog naroda Katoličkoj crkvi i njemu kao Božjem namjesniku na zemlji.".

 

 

Jučer navečer u zagrebačkom Domu umirovljenika na Peščenici umro je u 102. godini hrvatski pjesnik Dragutin Tadijanović. Povodom tužnog događaja prenosimo Hininu vijest, te njegov životopis s internetskih stranica http://www.tadijanovic.com/.

 

 

IKA je donijela izvještaj o euharistijskom slavlju kojeg je predvodio 9. lipnja zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić u povodu 320. obljetnice proglašenja svetog Josipa zaštitnikom Hrvatske: "Kardinal Bozanić u homiliji je podsjetio na odluku Hrvatskoga Sabora iz 1687. godine kojom je Sabor sv. Josipa izabrao za zaštitnika hrvatskog naroda i naše Domovine i proglas naših biskupa o tristotoj obljetnici te odluke, kojim je svetište sv. Josipa na Dubovcu u Karlovcu proglašeno nacionalnim svetištem. S obzirom da je sv. Josip zaštitnik naše Domovine ali i Hrvatskoga sabora, kardinal je uputio poziv zastupnicima da, svjesni svoje ozbiljne društvene odgovornosti, uvijek rade po ispravno oblikovanoj savjesti i da donose i podržavaju zakone nadahnute i utemeljene na vrednotama ljudske naravi, u skladu s duhovnom tradicijom hrvatskoga naroda.". Iako je sv. Josip proglašen zaštitnikom Hrvatske odlukom Sabora 1687., kako doznajemo, misi je nazočio samo jedan od saborskih zastupnika - Vlado Jelkovac iz Karlovca. U nastavku donosimo homiliju kardinala Josipa Bozanića i slike sa subotnjeg okupljanja.

 

 

Rijetko se dogodi da neko znanstveno otkriće postane svjetska vijest, no to se upravo dogodilo jučer kada je objavljeno kako je uspio pokus bežičnog prijenosa energije na udaljenosti od dva metra za rad žarulje od 60 W. Pri tome posebno veseli činjenica da je pokus izvela grupa koju vodi Hrvat Marin Soljačić, koji se nakon mature u zagrebačkom MIOC-u (danas XV gimnazija) zaputio na američki MIT-a (Massachusetts Institute of Technology). Tamo je završio dva studija, elektrotehniku i fiziku, a doktorirao iz fizike 2000. godine. Medijski interes pokrenuo je rad pod nazivom "Bežični prijenos energije preko jako međudjelujućih magnetskih rezonancija" koji je 7. lipnja objavljen u prestižnom znanstvenom časopisu Science. Princip na kojem se temelji prijenos energije preko magnetskog polja ima analogija s radom transformatora, a može se lako shvatiti iz slike koju prenosimo iz Jutarnjeg lista zajedno s razgovorom koji je Marin Soljačić dao za taj dnevnik.

 

 

Ovih dana iz tiska izlazi knjiga Slavena Letice "Let iznad kukavičjeg gnijezda" o čemu je obavijestio nakladnik "Jesenski & Turk“. U ovoj knjizi obrađen je niz pitanja koji posebno privlače hrvatsku javnost: "Autor u knjizi ruši mit o "200 bogatih hrvatskih obitelji". Preciznim podacima pokazuje kako je u nas svega 50 bogatih obitelji koje imaju imovinu vrijedno oko 3,5 milijardi eura. Istodobno, strani vlasnici "hrvatskih" banaka imaju bogatstvo koje trenutno vrijedi više od 40 milijardi eura... Čitatelj tako može doznati tko je odgovoran što je naš inozemni dug, koji je po okončanju "Oluje", iznosio 3 milijarde eura, do danas narastao na 31 milijardu eura..."