Znanstveni potencijal zaslužuje kvalitetnu logistiku

Mirela Lilek u Vjesniku piše kako su hrvatski petnaestgodišnjaci na neslužbenim testiranjima znanja i vještina koje provodi PISA, zauzeli 23. mjesto od 57 zemalja koliko ih je ovog puta sudjelovalo. Ovo testiranje prvi je puta provedeno 2000. godine, a ponavlja se u intervalima od tri godine. Većina zemalja njihove testove shvaća kao ozbiljan indikator stanja vlastitih obrazovnih sustava. U prilog tome govore i burne reakcije koje je samo testiranje izazvalo u Njemačkoj, odnosno brojne reforme koje su u školstvu proveli nakon što su njihovi srednjoškolci na spomenutim testiranjima postigli prilično nezadovoljavajuće rezultate.

Ono što može začuditi jest reakcija Ministarstva znanosti RH na ostvarene rezultate mladih Hrvata koji su okarakteritzirani kao iznimno zadovoljavajući. S obzirom da je riječ o položaju na sredini ljestvice, dakle o nekakvoj solidnoj trojci, ne vidimo razloga za neko veliko nezadovoljstvo, ali ni za ovakvu euforiju. Veći razlog za slavlje ima primjerice Slovenija koja je zauzela 12. mjesto i po znanju za sobom ostavila znatno razvijenije zemlje. Zanimljivo je također pogledati na koja je znanstvena područja u testiranjima PISA-e stavljen poseban naglasak. Tako se 2000. godine najveći dio pitanja odnosio na razumjevanje jezika, 2003. godine na rješavanje matematičkih problema, dok je na ovom posljednjem održanom 2006. godine najzastupljenije bilo prirodoslovlje, odnosno prirodne znanosti.

Ako ništa drugo, ti bi zadaci Ministarstvu znanosti i obrazovanja mogli i morali poslužiti kao smjernice za eventualna dodatna ulaganja u razvoj i napredak obrazovanja na konkretnim područjima. Većina se modernih tehnologija bez kojih se bilo kakav opći razvoj u današnje vrijeme ne može ni zamisliti, zasniva i temelji upravo na prirodnim znanostima. Stoga iste, koje su na neki način u hrvatskom obrazovnom sustavu na mnogo načina nepravedno degradirane u odnosu spram drugih (posebno u sustavu visokog školstva), zaslužuju barem jednak tretman kao i ostale discipline. To je jedini način na koji će se mladim umovima, kao i već afirmiranim stručnjacima omogućiti da prate i razvijaju nove svjetske znanstvene trendove koji se reflektiraju na mnogim, ako ne i svim područjima razvoja.

Krajnje je vrijeme za povlačenje takvih poteza, jer se nikakve velike i značajne promjene na bolje u rezultatima ne mogu ostvariti i očekivati preko noći. To je jedan dugoročni program i plan ulaganja i uvođenja kvalitetnih inovativnih metoda, koje će na pozitivan način, ako se s njima krene sada, rezultirati tek kroz jedno duže vrijeme. I zato bi, jedan od ključnih zadataka političke elite koja upravlja i raspolaže državnim novcem svakako trebao biti osiguranje kvalitetne logistike i podrške potencijalu koji, kako i konkretni rezultati testiranja pokazuju, zasigurno postoji.

M.M.B.

Hrvatski petnaestogodišnjaci na 23. mjestu!

Hrvatska je po znanju i vještinama petnaestogodišnjaka zauzela 23. mjesto među 57 zemalja OECD-a, objavio je u četvrtak njemački Der Spiegel, pozivajući se na neslužbene rezultate PISA testiranja u koje su učenici iz Hrvatske bili prvi put uključeni. Posebnim testovima, koji se uvelike razlikuju od onih koje su učenici navikli rješavati u školi, iz Hrvatske je obuhvaćeno oko 5200 učenika koji su testove rješavali prošle godine, no zbog opširnog postupka obrade i usporedbi rezultati su dobiveni tek ovih dana. Uz očekivanu uzastopnu pobjedu Finske, za kojom slijedi Hong Kong i Kanada, Estonija, Japan, Novi Zeland, Australija i Nizozemska, kao sam vrh zemalja s najkvalitetnijim sustavima obrazovanja, Hrvatska se nalazi u gornjoj polovici, iza Poljske, Njemačke i Francuske.

Po znanju petnaestogodišnjaka, iza Hrvatske su Letonija, SAD, Slovačka, Španjolska, Norveška, Luksemburg, ali i Italija, Rusija i, što je iznenađujuće, Izrael. Kako doznajemo, u Ministarstvu znanosti vrlo su zadovoljni plasmanom, to više što je riječ o prvom testiranju. Ipak, od zemalja u regiji najbolje je prošla Slovenija, koja je na 12. mjestu, čime je prošla bolje od Austrije ili Irske. Na posljednjem je mjestu Kirgistan. Ovo je treće PISA-ino testiranje, koje se među učenicima provodi svake tri godine. Prvi put (2000. godine) naglasak je bio na propitivanju čitalačkih sposobnosti, drugi put (2003.) na rješavanju matematičkih zadataka, dok je ovaj put naglasak bio na prirodoslovlju ali i sposobnostima rješavanja zadataka iz životnih situacija. Poznavanje prirodoslovnih predmeta zauzimalo je oko 80 posto testa.

Kako objašnjava Der Spiegel, rezultati međunarodnog ispitivanja nemaju puko značenje poretka zemalja na ljestvici, nego pokazuju kako pojedini obrazovni sustavi pripremaju svoje mlade za budućnost. Nekim zemljama koje su u PISU uključene od početka, poput Njemačke, prvi su rezultati bili šokantni, a njemačka je vlada zbog njih otvorila i obrazovne reforme. Službeni PISA-ini rezultati iz 2006. bit će objavljeni idućeg tjedna.

Mirela Lilek
Vjesnik

{mxc}