Javno savjetovanje o Zakonu o strukovnom obrazovanju

“Od propisanih devet elemenata, nositelj izrade propisa na javno je savjetovanje stavio samo jedan, sedmu devetinu. Ostalih osam devetina je zatajio od javnosti. Kako se to može smatrati valjanim ispunjenjem obveze da nacrt prijedloga zakona „mora sadržavati sve dijelove propisane Poslovnikom Hrvatskoga sabora“? Zbog navedenoga propusta ne postoje pretpostavke za valjanu javnu, smislenu, razložnu, dijaloški usmjerenu raspravu”, upozorava Petar Marija Radelj u javnoj raspravi glede Zakona o strukovnom obrazovanju, te poziva “Ministarstvo znanosti i obrazovanja da obustavi ovu javnu raspravu, priredi suvislu podlogu za javno savjetovanje i objavi ga”.

Prilog Petra Marije Radelja s e-savjetovanja prenosimo u cijelosti:

1. Ne postoje formalne pretpostavke za održavanje javne rasprave

Člankom 10. stavkom 1. točkom 3. Zakona o pravu na pristup informacijama (Narodne novine, br. 25/13 i 85/15) propisano je da se savjetovanje s javnošću provodi o „nacrtu zakona“.

Člankom 29. stavkom 3. Poslovnika Vlade Republike Hrvatske (Narodne novine, br. 154/11, 121/12, 7/13, 61/15, 99/16 i 57/17) određeno je: „Nacrti prijedloga zakona i drugih propisa te akata koje Vlada predlaže za donošenje Hrvatskome saboru moraju sadržavati sve dijelove propisane Poslovnikom Hrvatskoga sabora.“

Člankom 174. stavkom 1. Poslovnika Hrvatskoga sabora (Narodne novine, br. 81/13, 113/16 i 69/17) propisano je da prijedlog zakona sadržava: [1.] ustavnu osnovu donošenja zakona; [2.] ocjenu stanja i [3.] osnovna pitanja koja se trebaju urediti zakonom te [4.] posljedice koje će donošenjem zakona proisteći; [5.] ocjenu i [6.] izvore potrebnih sredstava za provođenje zakona; [7.] tekst prijedloga zakona, [8.] s obrazloženjem i [9.] tekst odredbi vrijedećega zakona koje se mijenjaju, odnosno dopunjuju, ako se predlaže izmjena ili dopuna zakona.

Od propisanih devet elemenata, nositelj izrade propisa na javno je savjetovanje stavio samo jedan, sedmu devetinu. RaspravaOd propisanih devet elemenata, nositelj izrade propisa na javno je savjetovanje stavio samo jedan, sedmu devetinu. Ostalih osam devetina je zatajio od javnosti. Kako se to može smatrati valjanim ispunjenjem obveze da nacrt prijedloga zakona „mora sadržavati sve dijelove propisane Poslovnikom Hrvatskoga sabora“?Zbog navedenoga propusta ne postoje pretpostavke za valjanu javnu, smislenu, razložnu, dijaloški usmjerenu raspravu. Pozivam Ministarstvo znanosti i obrazovanja da obustavi ovu javnu raspravu, priredi suvislu podlogu za javno savjetovanje i objavi ga.Ostalih osam devetina je zatajio od javnosti. Kako se to može smatrati valjanim ispunjenjem obveze da nacrt prijedloga zakona „mora sadržavati sve dijelove propisane Poslovnikom Hrvatskoga sabora“?

Zbog navedenoga propusta ne postoje pretpostavke za valjanu javnu, smislenu, razložnu, dijaloški usmjerenu raspravu. Pozivam Ministarstvo znanosti i obrazovanja da obustavi ovu javnu raspravu, priredi suvislu podlogu za javno savjetovanje i objavi ga.

2. Pri izradi nove podloge za javnu raspravu potrebno je odgovoriti na pitanje zašto su, pored Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi, kao temeljnoga zakona u pitanju odgoja i obrazovanja u dobi od 6 do 18 godina, potrebni posebni zakoni kao što je Zakon o Hrvatskom kvalifikacijskom okviru i Zakon o strukovnom obrazovanju, a ako jest, zbog čega je potrebno imati i Zakon o Hrvatskom kvalifikacijskom okviru i Zakon o strukovnom obrazovanju? Naime, iskustvo uči da postojanje više posebnih zakona dovodi do međusobne konkurencije zakona, neusklađenosti uređenja i djelovanja, udvostručavanja i potrostručavanja tijela (vijeća), sukoba njihovih djelokruga, tj. pravnoga i stvarnoga nereda, dakle, učinka suprotna zamisli zakona da uvede red u područje koje uređuje.

Nakon toga, nužno je utvrditi provode li se najavljenim nacrtom Strategija obrazovanja, znanosti i tehnologije (Narodne novine, br. 124/14)? Ako da, koji njezini ciljevi, podciljevi i mjere? Ako ne, zašto ne?

3.1. Tekst Nacrta zakona o izmjenama i dopunama Zakona o strukovnom obrazovanju, koji je 1. kolovoza 2017. oglašen na javno savjetovanje, nije u skladu s člankom 36. stavcima 1., 2., 3. i 4. Jedinstvenih metodološko-nomotehnička pravila (Narodne novine, br. 74/15). Pozivam Ministarstvo znanosti i obrazovanja da i zbog toga povuče tekst iz rasprave i da ga, prije ponovne objave, uskladi sa spomenutim pravilima.

3.2. Pojmovi kao: inicijativnost, kvalifikacija, kompetencija, komunikacija, modul, podsektor, proces, sektor, ne udovoljavaju načelima iz članka 35. Jedinstvenih metodološko-nomotehnička pravila.

3.3. Pojam „kurikulum“ ne pripada hrvatskom standardnom jeziku. Vidi http://www.vjeraidjela.com/curriculum-u-hrvatskom/. Stoga je suprotan članku 12. stavku 1. Ustava Republike Hrvatske i članku 174. stavku 6. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

3.4. Pojmovi „nacionalni kurikulum za strukovno obrazovanje“, „sektorski kurikulum“ i „strukovni kurikulum“ nisu usklađeni s temeljnim pojmovljem Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi.

3.5. Pojam „ishod učenja“ sužava i bitno osiromašuje odgojno-obrazovno postignuće i stoga vrijednosno, sadržajno i nazivno nije prihvatljiv. Usp. Marko Palekčić, Od inputa do ishoda učenja, Školske novine (Zagreb), LXVIII (2017.) 3044 / 17. I., str. 8–9; Igor Čatić – Petar Marija Radelj, Prosudba nacrta Tehničke kulture (25.6.2016.), Prosudba nacrta Tehničke kulture/, točke 6., 6.1. i 7.

3.6. Pojam „regionalni centar kompetentnosti“ nije usklađen s člankom 1. stavkom 1., člankom 12. stavkom 1. i člankom 129. stavkom 2. Ustava Republike Hrvatske.

3.7. Odredba da mrežu centara kompetentnosti donosi ministar obrazovanja nije razmjerna činjenici da državne pedagoške standarde utvrđuje Hrvatski sabor, a da mrežu osnovnih i srednjih škola i učeničkih domova utvrđuje Vlada Republike Hrvatske. U utvrđivanju takve mreže nužno je sudjelovanje ministara financija, rada, poduzetništva, obrtništva i regionalnoga razvoja, a ne samo ministra obrazovanja.

3.8. Novoponuđeno razlikovanje standarda zanimanja i standarda kvalifikacija ne jamči da će se otkloniti poteškoće na koje je 3. studenoga 2016. ukazano u Izvješću Povjerenstva za unaprjeđenje reforme odgoja i obrazovanja s Dijanom Vican i Matkom Glunčićem na čelu: „Reformski proces u strukovnom obrazovanju traje od 2006. godine, no donošenjem Zakona o HKO-u, njegovim preklapanjima sa Zakonom o strukovnom obrazovanju te kašnjenjima u provedbi (npr. donošenje podzakonskih akata, izrada metodoloških dokumenata, kašnjenje u uspostavi sektorskih vijeća i registra HKO-a itd.) zaustavljen je razvoj strukovnoga obrazovanja. Nadalje, Povjerenstvo je utvrdilo primjenu dvostruke metodologije u izradi standarda zanimanja i standarda kvalifikacije, što danas uvelike otežava ujednačavanja standarda zanimanja i kvalifikacija s novom metodologijom koju je propisalo Ministarstvo rada. Utvrđena je nedovoljna povezanost srednjoškolskih zanimanja i kvalifikacija s visokoškolskim zanimanjima i kvalifikacijama (osiguravanje vertikalne prohodnosti).“ (Izvješće, točka 27, str. 14–15).

mr. sc. Petar Marija Radelj
narod.hr