Detalji

Objavljeno: 09. travnja 2013.

Ministar znanosti, obrazovanja i sporta Željko Jovanović danas je u Opatiji najavio da će novi udžbenici biti kvalitetniji, metodološki suvremeniji i usklađeni s novim pravopisom koji izlazi 15. travnja, istaknuvši da strategiju obrazovanja i rada s udžbenicima neće kreirati nakladnici nego ministarstvo. Ravnatelj Agencije za odgoj i obrazovanje Vinko Filipović, pak, izrazio je zadovoljstvo provedbom programa zdravstvenog odgoja.(Hina/hkv)

Detalji

Objavljeno: 14. veljače 2012.

Knjiga Aleksandre Ščukanec «Njemačko-hrvatski jezični dodiri u Gradišću» sastoji se od osam poglavlja i rječnika germanizama koji sadrži 1200 natuknica. Knjiga pruža detaljan uvid u problematiku utjecaja njemačkoga jezika na gradišćansko-hrvatski iz nekoliko perspektiva: sistemskolingvističke, sociolingvističke i jezičnobiografske.(N.Jurković)

Detalji

Objavljeno: 21. rujna 2007.

Iz Hrvatskog slova prenosimo članak Mladena Pavkovića u kojem komentira neodgovarajuću kvalitetu pojedinih novoizašlih povijesnih udžbenika za osnovnoškolce. Autor ističe potpuno neprimjeren način obrade tematike Domovinskog rata, navodeći za primjer povijesni udžbenik Vesne Đurić u izdanju Profila, za osmi razred. "Na koji je način obrađen hrvatski Domovinski rat? U poglavlju «Domovinski rat» (str. 160) autorica uči djecu kako «nije lako odrediti datum početka Domovinskog rata»!? A od završetka srpske agresije i pobjede Hrvata i Hrvatske, na čelu s prvim hrvatskim predsjednikom dr. Franjom Tuđmanom, prošlo je jedanaest godina! «Neki smatraju da je to bilo u ljeto 1990. kada je započela 'balvan revolucija', dok drugi da je to bilo u proljeće 1991., kada su pobunjeni Srbi i JNA okupirali Plitvice, kojom prilikom je poginuo jedan hrvatski policajac» - piše autorica. Kako se zove taj poginuli hrvatski policajac, junak hrvatskog Domovinskog rata, Đurić ne navodi, odnosno to, po njoj, učenici završnih razreda osnovne škole ne trebaju znati. U vrijeme kad je ona učila povijest vjerojatno je dobro znala tko je bio Boško Buha ili Nada Dimić. No, da podsjetimo autoricu, taj poginuli hrvatski policajac, kojeg ona prešućuje i marginalizira, ima svoje ime i prezime – Josip Jović! Dok je u ovom udžbeniku relativno zadovoljavajuće obrađena uloga i značaj Josipa Broza Tita u vrijeme 2. svjetskog rat, ali i nakon njega, dakako nigdje ga se ni za šta ne okrivljuje, o prvom hrvatskom predsjedniku i vojskovođi, pobjedniku u ratu, dr. Franji Tuđmanu, učenici ne mogu saznati gotovo ništa".

Detalji

Objavljeno: 31. svibnja 2007.

Večernji list donosi komentar autorice Irene Kustura o dvojbenim metodama odabira udžbenika od strane nastavnika u osnovnim školama. Iz statističkih podataka vidljivo je da najveći dio tržišta drže najjači izdavači, odnosno Školska knjiga i Profil, a za udžbenike ostalih odlučuje se iznimno malen broj nastavnika. Autori udžbenika koji su ostvarili smiješno male naklade tvrde kako se nastavnici odlučuju za one izdavače koji im uz svoje udžbenike mogu ponuditi beneficije poput klimatiziranih prostora, računala i ostale primamljive tehničke opreme. No, i usprkos posvemašnjom neredu koji se širi hrvatskim obrazovnim sustavom, još uvijek ima nastavnika i učenika koji su u stanju postići velike uspjehe. Naime, Hina izvještava o ponovnom trijumfu mladih informatičara zagrebačke 5. gimnazije na američkom ACSL natjecanju, održanom prošle subote pokraj Houstona...

Detalji

Objavljeno: 14. svibnja 2007.

Prenosimo članak iz Jutarnjeg lista na temu udžbenika raznih izdavača iz povijesti za 8. razred, od kojih su neki izazvali niz kritika i polemika u javnosti (Krešimir Erdelja i Igor Stojaković - Školska knjiga, Snježana Koren - Profil). Novinarka Ivana Kalogjera-Brkić ustvrdila je kako je udžbenik autorskog trojca Bekavac - Bradvica - Miočić u izdanju Alfe po ocjeni povjesničara najkonzervativniji i najkroatocentričniji od svih udžbenika povijesti za 8. razred. Osim članka Ivane Kalogjere-Brkić pažnju su nam privukli i komentari čitatelja na portalu Jutarnjeg lista koje također ovdje prenosimo.

Detalji

Objavljeno: 14. svibnja 2007.

Pretpostavljam da se "Otvoreno o "Otvorenom pismu" grupe povjesničara i znanstvenika" koje su javnosti uputili 14 povjesničara (Hina, 4. svibnja 2007.) odnosi na Otvoreno pismo koje smo nas 20 akademika i 10 povjesničara uputili predsjedniku Vlade, predsjedniku Hrvatskog Sabora, Ministru za znanost, obrazovanje i šport i saborskom Odboru za obrazovanje, znanost i kulturu. Neki od potpisanih akademika nisu znanstvenici, a svi potpisani povjesničari to jesu! Dakle, već iz naslova njihova pisma proističe da tih 14 povjesničara ili misli da povijesna znanost nije znanost ili da ono "dr. sc." - kada se radi o povjesničarima - ne garantira da se radi o znanstvenicima.

Detalji

Objavljeno: 30. travnja 2007.

Otvoreno pismo koje je 20 akademika i 10 povjesničara uputilo predsjedniku Vlade, predsjedniku Hrvatskog Sabora, Ministru za znanost, obrazovanje i šport i saborskom Odboru za obrazovanje, znanost i kulturu komentirao je u Slobodnoj Dalmaciji od 12. travnja 2007. Damir Pilić u tekstu "Oluja iznad HAZU - Gospodo akademici, to što vi želite sakriti znaju i mala djeca". Odgovorio sam mu u "Slobodnoj Dalmaciji" od 16. travnja 2007. Pilić je reagirao još jednom 19. travnja. Vidjet ćemo hoće li objaviti moj tekst s obzirom da akademicima baš i ne vole objavljivati tekstove. Primjerice, na prvi Pilićev tekst reagirao je i akademik Josip Tišljar, ali njegov tekst Slobodna Dalmacija nije objavila. Ali zato jest objavljeno reagiranje na moj tekst izvjesnog Maria Gospodnetića ("Slobodna Dalmacija, 23. travnja 2007.). Nisam odgovorio gospodinu Mariu Gospodnetiću jer bi bilo smiješno reagirati na članak u kome je on "pročitao akademike" koji "zastupaju svoje poznate konzervativne stavove". Zar je moguće da postoje takvi ljudi, kao ti akademici i povjesničari, koji ni poslije toliko godina života u komunizmu nisu naučili da postoji samo jedna partija koja je zabranila konzervativne stavove? Zato je u pravu drug Gospodnetić kada ih naziva "zadrtim nacionalistima", zar ne?

Detalji

Objavljeno: 27. travnja 2007.

Iz Hrvatskog lista (broj 134) prenosimo članak o zahtjevu Hrvatskog časničkog zbora grada Splita da se povuče udžbenike iz povijesti za osmi razred osnovne škole autora Snježane Koren te Krešimira Erdelja i Igora Stojakovića zbog načina na koji je obrađen Domovinski rat. Zahtjev je upućen predsjedniku Vlade Ivi Sanaderu, predsjedniku Hrvatskoga sabora Vladimiru Šeksu, te ministru znanosti, obrazovanja i športa Draganu Primorcu. U zahtjevu između ostalog stoji: "Da je autorima i tzv. povjesničarima stalo do istinitoga, objektivnoga i znanstvenoga prikazivanja pojedinih događaja tijekom Domovinskog rata, kada je o količini zločina riječ, nisu smjeli prešutjeti notorne činjenice da je srpska strana započela zločine i počinila više od 95 posto ukupnih zločina na području RH. Nasuprot toj činjenici, njihove opservacije izjednačavaju količinu zločina i izjednačuju žrtvu i agresora.".