Predmet: Očitovanje o prijedlogu kurikula nastave povijesti – Odjel za povijest Sveučilišta u Zadru

Podržavajući potrebu reformiranja nastave povijesti, Stručno vijeće Odjela za povijest na VIII. sjednici od 9. svibnja 2016. godine provelo je raspravu o prijedlogu kurikula nastave povijesti. Kao znanstveno-nastavna institucija u području povijesne znanosti, Stručno vijeće je, nakon provedene rasprave, zaključilo:

1. Utvrdili smo da novi prijedlog kurikula povijesti odlikuje velika izbornost tema što narušava jasnu strukturu nastavnog programa, pogotovo za nastavu povijesti u srednjim školama.

2. Utvrdili smo da je za takav kurikul nemoguće izraditi jedinstvene nastavne materijale (udžbenike, radne bilježnice, atlase i druge) koji bi mogli proći recenzentski postupak, što se opet najviše odnosi na nastavu povijesti u srednjim školama. Posebice upozoravamo da je moguće samovoljno uvođenje u nastavu tema i nastavnih materijala koji nisu prošli recenzentski postupak i odobrenje od strane nadležnih institucija može dovesti do brojnih problema s kojima bi se mogle suočiti sami nastavnici, škole, AZOO i MZOS. Ti problemi bi mogli proizlaziti iz nedovoljno didaktičko i kritički obrađenih povijesnih izvora, ali i iz izbora tema koje bi mogle izazvati oštre prigovore pojedinih manjinskih, vjerskih ili drugih zajednica.

3. Utvrdili smo da je zbog svega navedenog nemoguće provesti i jedinstveno vrednovanje uspjeha učenika.

4. Zaključili smo da nemogućnost jedinstvenog vrednovanja uspjeha učenika i nemogućnost izrade jedinstvenih nastavnih materijala dovode do NastavaIstičemo da je nastava povijesti nezamjenjiva u pružanju temeljnih činjeničnih znanja o nacionalnom identitetu hrvatskog naroda, njegovu odnosu prema drugim narodima, kao i o povijesti hrvatske države. Izostanak jasne strukture nastavnog programa zakida učenike za ta znanja čime se slabi nacionalna svijest i onemogućava se izgradnja pozitivnih, patriotskih osjećaja prema državi u kojoj žive.samoisključivanja nastave povijesti iz sustava državne mature što će imati izrazito negativan utjecaj na položaj nastavnika povijesti u sustavu školstva, kao i na povijest kao znanstvenu disciplinu u sustavu znanosti.

5. Ističemo da je nastava povijesti nezamjenjiva u pružanju temeljnih činjeničnih znanja o nacionalnom identitetu hrvatskog naroda, njegovu odnosu prema drugim narodima, kao i o povijesti hrvatske države. Izostanak jasne strukture nastavnog programa zakida učenike za ta znanja čime se slabi nacionalna svijest i onemogućava se izgradnja pozitivnih, patriotskih osjećaja prema državi u kojoj žive.

Na temelju svega navedenoga smatramo da je ponuđeni prijedlog kurikula nastave povijesti metodičko-didaktički i sadržajno neprimjeren, neprovediv i neprihvatljiv. U tom smislu Stručno vijeće Odjela za povijest podržava preporuku Ekspertne skupine pod vodstvom prof. dr. sc. Nevena Budaka da se ne pokreće eksperimentalni dio nastave u šk. godini 2016./2017.

Stručno vijeće Odjela za povijest predlaže u cilju dobivanja boljeg kurikula nastave povijesti formiranje dvaju radnih tijela:

1. Znanstveni odbor čiji bi članovi bili predstavnici s više odsjeka/odjela/instituta za povijest, a pokrivali bi sve grane povijesne znanosti. Navedeni odbor bi davao okvirne znanstvene smjernice Ekspertnoj skupini.

2. Ekspertna skupina koja bi radila metodološko-didaktički dio reforme.

Naslovljeno na:

prof. dr. sc. Predrag Šustar, ministar znanosti, obrazovanja i sporta
Jadranka Žarković-Pečenković, prof., ravnateljica
Agencije za odgoj i obrazovanje
akademik Željko Reiner, predsjednik Hrvatskog sabora
prof. dr. sc. Gordana Rusak, predsjednica Odbora
za obrazovanje, znanost i kulturu Hrvatskog sabora
dr. sc. Boris Jokić, voditelj Ekspertne radne skupine
za cjelovitu kurikularnu reformu
prof. dr. sc. Dijana Vican, Rektorica Sveučilišta u Zadru

izv. prof. dr. sc. Ante Bralić
pročelnik Odjela za povijest