HAZU u NSK i Bašćanska ploča

Početkom veljače otvorena je u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu izložba knjiga Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti i (putujuća) izložba "HAZU kroz fotografije" kojom se ta krovna ustanova hrvatskog identiteta želi približiti javnosti. Ujedno su akademik Zvonko Kusić, predsjednik HAZU i glavni ravnatelj NSK dr. Tihomil Maštrović otkrili repliku Baščanske ploče čiji se original čuva u HAZU. Replika će krasiti prostrano predvorje NSK kojim dnevno (pa i noću) prolaze mnogobrojni sveučilištarci.

Tekst Bašćanske ploče pročitao je glumac Joško Ševo.

Uz to su zainteresirani mogli dobiti dvije knjižice o Ploči, "Kako pročitati Bašćansku ploču" Milana Moguša i "Bašćanska ploča kao književno djelo" Ante Stamaća.

Pa, kako čitati Bašćansku ploču, to jest stotinu riječi u trinaest redaka? Uzima se da je najbliže istini čitanje Branka Fučića ("Glagoljski natpisi", 1982.) , ali s ogradama jer Fučić, primjerice, čita glas "jat" kao "e" (beše) premda je izvjesno da se hrvatsko preoblikovanje fonema "jat" poprilično drukčije od ostalih , te da je u sustavu hrvatskoga jezika refleks "i" bio najraširenija i najstabilnija točka. Zato bi se trebalo ( i moglo) čitati "biše" a ne "beše".

U suvremenome hrvatskom jeziku tekst Bašćanske ploče glasi:

Ja, u ime Oca i Sina i Svetoga Duha

Ja opat Držiha pisah ovo o ledini koju

Dade Zvonimir, kralj hrvatski,

U svoje dane svetoj Luciji

Pred svjedocima: županom Desimirom iz Krbave, Mratinom iz

Like, Pribenežom poslanikom iz Vinodola, Jakovom iz otoka.

Tko to porekne, neka ga Bog prokune i 12 apostola i 4

Evanđelista i sveta Lucija. Amen.

Da tko ovdje živi, moli za njih Boga.

Ja opat Dobrovit zidah ovu crkvu sa svoje devetero braće

U dane kneza Kosmata koji je vladao cijelom Krajinom.

I u te dane bio je (samostan) sv. Mikule u Otočcu

Sa svetom Lucijom u zajednici.

Da je zapis na Bašćanskoj ploči ne samo kameni prijepis iz kartulara koji već po sebi njeguje stil i ritam rečenice u tradiciji postkarolinške škole, nego i književno djelo, dokazuje Ante Stamać (na istom su tragu Slamnig i Hercigonja). Citiramo: " Ne zatvarajmo oči pred neodgonetljivim: Bašćanska ploča kao tajnopis koji nas poziva na smjernost znatno je više no paleografska, historiografska ili nacionalnopovijesna činjenica nad kojom s ponosom pokazujemo svoju obaviještenost. Pogotovu nije priprost izraz "neukih".Bit će upravo obratno: Baščanska ploča književno je djelo u kojemu se, gledajući duhovnopovijesno, manifestira struktura duha i sklop mogućnosti opstanka jedne dramatične epohe. U jeziku koji je taman a ipak razumljiv. U obliku koji je prepun hrapavosti i napuklina, a ipak se iza njega sluti neki jasan sklad.

(t.l.)