Pod povećalom: Opća i nacionalna enciklopedija u 20 knjiga (8)

Čovječe, snađi se …ako možeš!

Uzmimo, štovani čitaoče, da ste korisnik “Opće i nacionalne enciklopedije u 20 knjiga” i da želite doznati nešto podrobnije o Primorsko-goranskoj županiji. U 16. knjizi na stranici 240. nalazite punih pet redaka o njoj! Osim navoda sjedišta, površine i broja stanovnika tu još stoji: Obuhvaća veći dio Hrv. primorja, Gorski kotar, dio ist. obale Istre te otoke Krk, Cres, Lošinj, Rab, Unije, Susak, Ilovik, Goli i dr. Lijepo, ali Vi hoćete točno znati spadaju li u tu županiju i otoci Prvić i Sv. Grgur sjeverno od Raba.

Čitaoče, nemoj biti sitničav

Srećom držite u ruci svezak koji završava s natuknicom Querard, i … evo Vas kod natuknice Prvić. Da, ali tu čitate nešto o Prviću iz šibenskog arhipelaga … o kvarnerskom Prviću ni traga! A njegova površina iznosi ipak 13,45 četvornih kilometara, a ona šibenskog “imenjaka” tek 2,37! Unatoč tomu ne odustajete, uzimate u ruke idući svezak – možda pod natuknicom Rab stoji nešto i o Prviću. No tek sad počinju muke, jer tu “doznajete” da otok Rab pripada Ličko-senjskoj županiji !!! Ne vjerujete vlastitim očima, ali … nemojte ih trljati, jer na istoj 6. stranici 17. sveska stoji još jedanput crno na bijelom da se i grad Rab nalazi u Ličko-senjskoj županiji! Nije dakle lapsus!

Ako sad hrabro počnete čitati što stoji pod obje natuknice, tada ste sami sebi krivi: Grad Rab “vrijedi” čak pet redaka i jednu riječ! A onih nekoliko škrtih navoda o gradu je pod otočkom natuknicom, ali o čuvenim rapskim crkvama stoji samo roman. crkve, a zatim spoznajete da ni povjesničari iz uredništva nisu baš na visini, kad pišu da je otok Rab za vrijeme Napoleona dodijeljen Italiji (1805-14), jer “Ilirske provincije” – činilo se to nekad u hrvatskim gimnazijama - nisu bili Italija. To možete –ako još imate povjerenja u Vujićev tim - provjeriti u 9. knjizi, gdje se pod Ilirske provincije navodi naziv za dio hrv. i slov. zemalja pod franc. upravom 1809—13. Pa tu stoji 1813., a tamo 1814., osupnut ćete se. Nemojte biti sitničavi, jer to su uistinu ponajmanje “grješkice” te enciklopedije, a takvih oprečnih i pogrešnih navoda ima cijeli niz.

Drugi red, sjedite

No Vi još uvijek nemate odgovor na pitanje o Prviću. Ako Primorsko-goranskoj županiji pripada veći dio Hrv. primorja, kako bi bilo potražiti tamo odgovor? Na 50. stranici 9. knjige na cilju ste – Hrvatsko primorje. Duboko udahnete i čitate pov. naziv za dio (“nagodbene”) Hrvatske od Rječine do naselja Tribanj u Velebitskom podgorju s otocima Krkom i Rabom; i ? Ništa više, jer nastavak je opis primorskog, dakle jadranskog, dijela Hrvatske, pa tu stoji da se H.p. dijeli na Sjeverno, H.p. (veliko “s” i zarez su - nadajmo se- tiskarske grješke) koje obuhvaća Istru, Kvarner i otoke, te na južno ili Dalmaciju.!?! (Ostale “bisere” tog “stručnog članka” prepuštamo hrabrim korisnicima enciklopedije).

Ne očajavajte! Zdrav razum kaže, da se može raditi samo o prvom značenju riječi “Hrv. primorje”. Tribanj leži prije Paklenice, a Senj daleko sjeverozapadnije. Kako valja predpostaviti da je Senj ipak dio “Ličko-senjske županije”, a veći dio Hrv. primorja pripada – kako je gore navedeno - “Primorsko-goranskoj županiji”, onda je “manji dio” u najmanju ruku onaj podvelebitski između Senja i Tribnja. Jasno? Daleko od toga! Jer kod opisa županije navode se zasebno otoci Krk i Rab, a kod povjesnog Hrv. primorja oni su njegov dio. A ako pokušamo s drugim značenjem Hrv. primorja? Pa ono obuhvaća i Istru i otoke... pa nisu valjda Hvar, Brač, Korčula …dijelovi Sjevernog H.p.-a?!? “Drugi red – sjedite!”, rekla bi moja baka, Goranka iz Lokava, bez uvijanja Vujićevim geografima. Nastavlja se

Branimir Souček
Hrvatsko slovo

{mxc}