Pod povećalom: Opća i nacionalna enciklopedija u 20 knjiga (7)

Mont Blanc ili Elbrus? Kako vam drago!

Kao znanost na granici prirodnih i društvenih znanstvenih grana zemljopis u spornim ili ne sasvim jasnim slučajevima pribjegava dogovorima odnosno konvencijama. Tako je to i s granicama Europe, poglavito kod razgraničavanja Euroazije. To znaju naravno i Vujićevi geografi, ali su unatoč tomu stvorili pravu zbrku na tom polju, koja ima i tragikomične osobine.

Nedosljednošću u informativnu zbrku

Od više nazora i prijedloga o toj euroazijskoj unutarnjoj granici srednja Europa je prihvatila mišljenje švedskog znanstvenika von Strahlenberga iz prve polovine 18. st., čije razgraničenje jedan od najpoznatijih hrvatskih zemljopisnih stručnjaka, sveuč. prof. dr. Ivo Rubić, ovako opisuje: Kopnena granica Evrope prema Aziji kasno je fiksirana. Do 18. stoljeća smatrana je istočnom međom Evrope rijeka Don. God. 1730. predložio je geograf Strahlenberg, da se ona pomakne na istok do grebena gorja Urala…Ta se međa proteže dalje nizinom, kojom protječe rijeka Ural… Drugi dio kopnene međe sačinjava dolina rječice Manič, koja se proteže od grada Rostova i prelazi u dolinu rječice Kume do njezina ušča. Suglasno Rubiću i enciklopedija JLZ (dakle ona iz doba komunizma) navodi isto razgraničenje. Suvremena leksigrafska djela njemačkog govornog područja prihvaćaju Strahlenbergovu crtu.

Britanski i francuski stručnjaci drže tu euroatijsku granicu “sovjetskim izumom” i zastupaju graničnu crtu 300 km južnije, na gorju Kavkaz. Zašto to tako opširno izlažemo? Jer na tom pitanju Vujićev tim pokazuje nesustavnost i nedosljednost, što stvara zbrku informacija. Dok su se druga leksikografska djela opredjelila (većinom za Strahlenberga) i to dosljedno provode, Vujićeva enciklopedija pod natuknicom Europa opisuje euroazijsko razgraničenje ovako: …danas konvencionalno uzduž gorja i rijek Ural (katkad rijeke Embe) do Kaspijskog jezera, te preko Kumsko-manyčke (ovaj “y” kod ruske rijeke je jedna od mora sitnih grješkica) udoline (katkad uzduž Kavkaza) do Crnog mora. Što znanstveno –a hrvatski zemljopisci su navodno radi znanstvenosti promijenili ime svoje udruge u “geografsku”- znači “kadkad”? Na to ne mogu dati određeni odgovor, ali na posljedice toga “katkad” nažalost da!

Vujićevi geografi na vrhu Mont Blanca

Pod Mont Blanc se kaže najviša planina u Alpama i Europi, uz natuknicu Rusija objavljena je fotografija s legendom Elbrus, najviši vrh Europe, u duljem članku o Europi nema glede toga nikakvog navoda, ali jedna od ilustracija te natuknice prikazuje masiv Mont-Blanca, što dopušta zaključak da se ovdje taj vrh smatra najvišim u Europi. Ali u istoj knjizi pod Elbrus Enciklopedija navodi najviši eur. vrh! No već idući svezak Enciklopedije pobija tu tvrdnju: U članku o Francuskoj stoji i ovo Na krajnjem JI su Alpe. U Francuskoj se nalazi samo njihov manji dio, ali i najviši vrh, Mont Blanc, 4807 m, ujedno najviši vrh Europe!

Ako su se Vujićevi geografi odrekli dosadašnje konvencije, koju je prihvatio i hrvatski zemljopis (vidi gore!), ako su «prešli» na englesko-francusku liniju, tada bi to trebali jasno reći. Za tu promjenu stjališta mogu oni imati i valjane argumente – ali su ih onda trebali iznijeti, ali prije svega su se morali držati te svoje odluke i dosljedno njoj obrađivati odgovarajuće natuknice! Oni su stvar jednostavno rješili s «katkad». A njene posljedice smo pokušali ovdje iznijeti: Zbrka nedostojna zemljopisne (i geografske!) znanosti u jednoj enciklopediji! Nastavlja se

Branimir Souček
Hrvatsko slovo

{mxc}