Pod povećalom: Opća i nacionalna enciklopedija u 20 knjiga (1/9)

Vujićev tim je u potpunosti zakazao

Jedna hrvatska „Opća i nacionalna enciklopedija u 20 knjiga“ mogla je biti u predvečerje 500. „rođendana“ pojma enciklopedije, koji se prvi put pojavio 1559. u djelu hrvatskog latiniste Pavla Skalića u Baselu, uistinu pravi i veliki dar hrvatskoj kulturi i knjižarstvu; a nuđena po pristupačnoj cijeni najširem krugu korisnika i od neprocjenjive vrijednosti za opću obuku i izobrazbu. Jer „pojava opće enciklopedije, koja je sad pred nama, nije svakodnevni izdavački dogadjaj ni u velikim zemljama i jezicima“ ističe u predgovoru s pravom dr. Antun Vujić, glavni urednik i spiritus movens djela u izdanju „Pro lexis d.o.o.“ i „Večernjeg lista“.

Vujićev tim broji više od 30 urednika i 40 suradnika; daleko manje nego njegov „predhodnik“ Hrvatski leksikon, ali glavni urednik je „smatrao da je i stručnoj i općoj javnosti hitno potreban jedan sveobuhvatan, ali ‚brži’ enciklopedijski priručnik, koji bi obuhvatio sve standardne i osobito nove pojmove, osobe i događjaje, te ih izložio na sažet, ali još uvijek dovoljno pregledan način“. Stoga je mislio, navodi on u predgovoru, da je „takvo djelo možda moguće izraditi i u kraćem roku, osobito s iskustvima i prokušanim dijelom suradnika iz već ostvarenog Hrvatskog leksikona“. Vujić dalje objašnjava kako je „ova enciklopedija upravo tip leksikalije koji najviše i odgovara potrebama suvremenog čitatelja: doči do dostatne informacije...“.

Da se radi o „vjerojatno najambicioznijem pojedinačnom izdavačkom projektu“ (Vujić) drže očito ne samo Leksikografski zavod „Miroslav Krleža“, koji mu je pružio leksikografsku podršku i Insitut za društvena istraživanja u Zagrebu, u kojem je ostvaren „dio projekta izrade djela“, nego i državne javne ustanove, koje su mu „pružile potporu“: Ministarstvo kulture RH, Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa RH i Gradski ured za kulturu Grada Zagreba. Kako se očito unatoč privatnim izdavačima radi o djelu, u koje su uložena i pozamašna javna sredstva, čitaj: porezni novac hrvatskih građana, njega se ne samo može, nego naprotiv mora, podbrojnije pregledati.

Na prvi pogled „jeftino“

I nažalost već prvi pogled budi sumnje: „od - do“ oznake na pojedinim knjigama su površne –jer samo dvoslovne - i ne dijele jasno građu kako je to slučaj kod istinskih enciklopedijskih djela. Prvi pogled unutra pretvara sumnje u probleme: u pravilu strane natuknice nemaju navode izgovora!? Nedopustivo je naime polaziti od toga da svi korisnici znaju i engleski i francuski i njemački i španjolski i … zašto bi korisnik enciklopedije morao znati kako se izgovara Rousseau ili Raleigh i t.d. Ili primjerice britanski grad Cwmbran (o ÆRØ i sl. da i ne govorimo) - samo tri od mora natuknica, čiji izgovor korisnik – ukoliko ih ne zna - mora pogađati, a ako su mu poznate vjerojatno ne će ni uzeti enciklopediju u ruke.

Nedosljednost glavno načelo

Svako enciklopedijsko djelo ima više ili manje prepoznatljivu strukturu i izbora i prikazivanja natuknica; kao crvena nit ona se provlači od A do Ž. Jezični izrazi, obujam, redoslijed navoda i t.d. i t.d. su dogovoreni i uglavljeni, te vrijede za sve suradnike, kako bi djelo unatoč većem broju pisaca odisalo određenim zajedništvom. Vujić i njegov tim to ili ne drže važnim ili ne poštuju svoju vlastitu shemu. Ovdje možemo, zbog nedostatka prostora, navesti samo nekoliko primjera.

Enciklopedija stalno “varira” između izraza “duži”, “najduži” i “dulji” odnosno “najdulji”. Hrvatski jezik je priča za sebe i zahtijeva zasebnu opširnu raščlambu. Samo u navodima o njemačkim federalnim jedinicama pojavljuju se – gotovo naizmjence!- riječi “sav. država”, “pokrajina”, “sav. zemlja” (Saveznu Republiku Njemačku ustavno tvore samo “savezne zemlje”!) Isto tako je pisanje imena tih zemalja znakovito: Izvorni i fonetski(!?) način se izmjenjuju. Kod hrvatskih otoka, čija imena su većinom identična s glavnim gradovima, obrađuje se jedanput prvo otok, pa grad, a zatim obrnuto. I što je još kaotičnije: Kod nekih natuknica je građa grada pod natuknicom otoka i v.v.

Duljina pojedinih prikaza je pri tom upravo jeziva: Grad Rab je “dobio” pet rečenica, grad Pag deset puta više i sl. Ilustrativni primjer su navodi “gradić” i “grad”: Ima naravno malih gradova i velikih sela, ali Enciklopedija čak i naselja sa 60.000 stanovnika naziva “gradićima”! Nedosljednost i zbrka pri navodima mjesta rođenja odnosno smrti je više nego pozamašna. Pojedini suradnici očito nisu ni pročitali, što su kolege napisale o srodnim temama; natuknice “austrijska književnost” i “njemačka književnost” samo su jedan primjer za to. Ilustracije su ne samo estetski okvir jedne enciklopedije; one imaju i veliku dodatnu informativnu vrijednost – naravno ako su pronicljivo odabrane. Vujićev tim je ovdje u potpunosti zakazao.

Dva znakovita izuzetka

Gdje su po svemu sudeći Vujić&co. bili dosljedni je očita namjera verificiranja metamorfoze hrvatskih komunista u antifašiste i “čišćenja” djela od “nepodobnih” osoba; pa tako primjerice ni Bruno Bušić, ni Ante Paradžik ili Dobroslav Paraga - bez obzira kako netko te povijesne osobe vrednuje - nisu ušli u “nacionalnu enciklopediju”! Najdosljednija je Enciklopedija u primjeni poznatog minimalizma Nade Klaić glede hrvatske povijesti i kulture! Svi oni, koji rade, griješe! Nedvojbeno. Stoga ćemo ovdje velikodušno priječi preko nebrojnih tiskarskih grešaka i očitih lapsusa. Ali ne možemo previdjeti manjkavost, nedosljednost i zbrku, koju možda najbolje ilustrira dvostruki prikaz natuknice “Glas koncila” (knj. 7., str. 210. i 211.) s različitim tekstom i navodima!! (Nastavlja se)

Branimir Souček
Hrvatsko slovo

{mxc}

Uto, 16-08-2022, 06:05:17

Komentirajte

Zadnji komentari

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2022 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.