Detalji

Objavljeno: 24. veljače 2009.

17. veljače ove godine u Jutarnjem listu je objavljen još jedan komentar Miljenka Jergovića. Ovaj put s naslovom “Blaga himna za divlji svijet” (Jutarnji.hr). Možda Jergovićev tekst i ne zaslužuje nikakav komentar, prvi je utisak pisca ovih redaka bio da se radi jednostavno o, oprostite na izrazu, idiotizmu. No, prvi me utisak prevario, radi se o organiziranom načinu djelovanja onih koji ne vole hrvatsku državu, a koji su gotovo posve okupirali medijski prostor. Stoga i ovaj komentar. U konkretnom slučaju pisac je Miljenko Jergović, o kome je već bilo riječi na stranicama ovog Portala. Ukratko, radi se o književniku i novinaru koji je tijekom opsade Sarajeva, može se slobodno reći, dezertirao iz Sarajeva u Zagreb (da, kada se radi o vojnom obvezniku, onda je prava riječ dezertirao). Svoje je napuštanje Sarajeva objasnio riječima da su oni koji brane grad isti kao i oni koji ga napadaju, čime se odmah jasno stavio na stranu svih onih kojima je cilj izjednačiti krivnje agresora i napadnutih, tj. onih koji se brane. Nikada se u svojim tekstovima nije pitao, primjerice, što bi bilo da su svi vojno sposobni Sarajlije pobjegli iz grada. Jasno je što bi se dogodilo, srpske bi snage ušle u grad i došlo bi do masakra, kao što je došlo u svakom naseljenom mjestu kojeg su zauzele srpske snage bilo u Hrvatskoj, bilo u Bosni i Hercegovini.(djl)

Detalji

Objavljeno: 12. veljače 2009.

U britanskom dnevnom listu The Telegraph od 8. veljače ove godine izašao je članak pod naslovom „Britanski tinejdžeri imaju manji kvocijent inteligencije nego što su imali tinejdžeri prije 30 godina“ (http://www.telegraph.co.uk) U podnaslovu članka stoji da navedena tvrdnja potječe od vodećeg stručnjaka, Jamesa Flynna sa Sveučilišta Otago s Novog Zelanda, koji je raščlanio podatke prikupljene na testovima inteligencije u Velikoj Britaniji 2008. s onima obavljenim 1980. godine, s ciljem ispitivanja kako se spoznajne vještine britanske djece mijenjaju s vremenom. Autor studije vjeruje da bi „abnormalni pad kvocijenta inteligencije britanske djece mogao biti uzrokovan stagniranjem ili čak zatupljivanjem kulture mladih“.Posebice je značajna činjenica da (porazni) rezultati predstavljaju prekretnicu za većinu industrijski najrazvijenijih država koje su u prošlom stoljeću bilježile stalan porast kvocijenta inteligencije djece. Vrlo je indikativno i to što je kvocijent inteligencije djece između 5 i 10 godina starosti čak i porastao u posljednjih godina, dok je izrazito pao kod tinejdžerske populacije. Budući da je utjecaj roditelja daleko značajniji kod mlađe djece, koja su i povećala svoje spoznajne vještine, očito da je stvar pošla krivim putem kada djeca sve više znanja i načina stjecanja znanja stječu izvan roditeljskog doma, dakle, u društvu. Roditeljski dom, dakle, djeci pruža daleko intelektualno zahtjevniju okolinu od društva. Autor studije dalje tvrdi da tinejdžeri dolaze pod utjecaj «mladenačke kulture» koja u mnogome određuje i njihove spoznajne sposobnosti.(djl)

Detalji

Objavljeno: 28. siječnja 2009.

Nakon reforme osnovnog i srednjoškolskog  obrazovanja u prvom nastavku, u ovom drugom nastavku teksta "Ima li Hrvatska budućnost?" ćemo govoriti o reformi studija, tj. o bolonjskom procesu. Ovaj proces se prikazuje kao čarobni štapić za postizanje svetog cilja, “društva znanja”, u ostvarenju kojeg će, sudeći prema ministru Draganu Primorcu,  od ključne važnosti biti odgovarajuće politički korektne fraze: “mreža mobilnosti”, “studij za svakoga”, itd. Podsjetimo, cijeli ovaj napis potaknut je katastrofalnim rezultatima testiranja znanja završenih studenata studija ekonomskog usmjerenja. No, radi se samo o povodu, a ispod površine skrivaju se još i puno teži problemi.(djl)

Detalji

Objavljeno: 27. siječnja 2009.

Prije nekoliko dana u Jutarnjem je listu objavljen članak o rezultatima provjere znanja fakultetski obrazovanih mladih ljudi. Radilo se o natječaju za zapošljavanje nekoliko revizora pripravnika i asistenata u edukaciji. Više od polovine od 200 prijavljenih kandidata odustalo je čim su saznali da će biti testiranje znanja (već je i to, u najmanju ruku, znakovito, ako ne i zabrinjavajuće), a 95 “odvažnih” pristupilo je provjeri znanja iz opće kulture i informiranosti, osnova engleskog jezika, matematike (zadatci iz 5. razreda osnovne škole), osnove ekonomije, računovodstva i računarskog programa Excel. Rezultati provjere znanja bili su porazni, odnosno, prava je riječ - katastrofalni. Više pojedinosti može se naći u članku iz Jutarnjeg lista. Točno je da se radi o malom uzorku, ali to nimalo ne umanjuje poraznost rezultata i posve opravdava dramatičnost u naslovu ovog teksta. U ovom ćemo se tekstu baviti reformom osnovnog obrazovanja koju je provelo Ministarstvo s Draganom Primorcem na čelu, dok će tema idućeg nastavka biti reforma studiranja tj. famozni “bolonjski proces”.(djl)

Detalji

Objavljeno: 19. siječnja 2009.

U Hrvatskoj je u petak, 16. siječnja 2009. otvoreno najveće športsko natjecanje do danas održano u Republici Hrvatskoj, Svjetsko rukometno prvenstvo. Hrvatska država uložila je u organizaciju ne mala financijska sredstva, izgrađene su prekrasne dvorane u Zagrebu, Splitu, Zadru, Osijeku, Varaždinu i Poreču, za koje se nadamo da će poslije prvenstva služiti svojoj svrsi, podizanju razine hrvatskog športa. Naša sjajna rukometna reprezentacija od osamostaljenja osvojila je 2 olimpijska zlata, 1 svjetsko zlato, 2 svjetska srebra, 1 europsko srebro, 1 europska bronca. Od tih odličja 4 ih je osvojio naraštaj rukometaša koji velikim dijelom i danas igra za Hrvatsku, svjetsko i olimpijsko zlato, te svjetsko i olimpijsko srebro. Niti u jednom športu (s izuzetkom „malih“, tj. medijski daleko manje isticanih športova, primjerice boćanja) Hrvati nisu imali ni približno takve uspjehe. Dakle, ima sasvim dovoljno razloga za ponos Hrvata. Hrvati i jesu ponosni, pune primjerice splitsku dvoranu do vrha i kad igramo protiv Kuvajta ili Kube (koji bi kvalitetom teško mogli igrati u ne odveć jakoj Prvoj hrvatskoj rukometnoj lizi).(djl)

Detalji

Objavljeno: 08. siječnja 2009.

Područje Gaze nastanjeno Palestincima službeno se naziva “Palestinskom samoupravom”, što uključuje i mnoge atribute države. Školstvo, zdravstvo, sudstvo, gospodarstvo, šport, itd., sve je to u rukama lokalnog, palestinskog stanovništva, i priznato od međunarodne zajednice – primjerice, Palestina se pod svojim imenom natjecala na Olimpijskim igrama u Ateni, Sydneyu i Pekingu. Dok još, nažalost, traju napadi izraelske vojske na pojas Gaze možemo čitati i gledati brojna izvješća o masovnim civilnim žrtvama na palestinskoj strani. Pri tome, teško se je a ne prisjetiti se vojno-redarstvene akcije Hrvatske vojske i policije Oluja iz 1995. godine, i usporediti te dvije akcije.(djl)

Detalji

Objavljeno: 18. prosinca 2008.

Na svečanosti održanoj u ponedjeljak 15. prosinca 2008. u koncertnoj dvorani Vatroslav Lisinski proglašeni su športaši godine grada Zagreba po izboru Zagrebačkog športskog saveza. Dobitnici su Duje Draganja, Martina Zubčić, Sandra Šarić, stolnotenisačice Mladost Iskona i Nogometni klub Dinamo. Dok je izbor športaša, športašica i ženske športske momčadi logičan i očekivan, “iznenađenje” je izbor NK Dinama za najbolju mušku športsku momčad Zagreba. Budući da sve konce u Dinamu vuče Zdravko Mamić, ovo priznanje je dakle još jedan veliki uspjeh nezamjenjivog Vođe Zdravka Mamića.

Detalji

Objavljeno: 09. studenoga 2008.

Prošli tjedan održana je tribina “Mediji i politika” koju je organizirao Fakultet političkih nauka u Zagrebu. Tribinu je vodio Zoran Šprajc, a sudjelovali su između ostalih i Vladimir Šeks i Zoran Milanović. Već i kratak izvadak kojeg je prenio Jutarnji list govori o tome kako je tribina obilovala "umnim" izjavama. Navedimo samo izjavu Vladimira Šeksa “Ne treba nam 200 godina da Srbin bude predsjednik” ili biser Zorana Milanovića: “Politika bez medija ne postoji. Mi govorimo, oni prenose”. Ako je i od njih, previše je.(djl)