Iz Hrvatskoga slova donosimo prvih devet nastavaka serijala autora Branimira Součeka pod nazivom «Opća i nacionalna enciklopedija u 20 knjiga». S obzirom da tiskanje nacionalne enciklopedije nije i ne može biti uobičajeni svakodnevni događaj, zanimljivo je pročitati Součekove opservacije o istoj, raspoređene u nekoliko nastavaka. Enciklopedija je izašla u izdanju „Pro lexis d.o.o.“ „Večernjeg lista“, a glavni urednik je bivši ministar kulture Antun Vujić, koji je pri izradi iste surađivao sa više od 30 urednika i 40 suradnika. Ideja je bila da se u 20 knjiga napravi jedan brži i sveobuhvatni enciklopedijski priručnik, što je i postignuto, no prema Součekovom mišljenju, pritom je učinjeno znatno previše propusta i pogrešaka koje je on i pojedinačno pobrojao u nastavcima serijala kojeg donosimo. Iako su njegove primjedbe glede nekih pojedinih stvari (primjerice, što se tiče grafičkog izgleda) možda i preoštre, zaviri li se malo pomnije između korica, doista se može naići na niz očitih nedosljednosti do kojih, s obzirom da se radi o nacionalnoj enciklopediji i svojevrsnom predstavniku hrvatske povijesti i kulture – nije moglo ni smjelo doći.

 

 

Župni ured Uzdol i udruga «Uzdoljani za svoje poginule», organiziraju predstavljanje spomenice «U sjeni križa» prigodom obilježavanja 150. obljetnice župe Uzdol. Svečano predstavljanje održat će se u Hrvatskom domu «Hercega Stjepana Kosače» u Mostaru, u srijedu 9. siječnja 2008. u 19:00 sati. «Ako ova župa i cijeli kraj nisu imali sreće biti do sada opisivani, ovo djelo vraća dug ljudima koji to nisu mogli ali i vremenima u kojima se nije smjela reći istina. Iskrena zahvalnost autorima i priređivačima jer su ovim djelom župi i svima koji su je kroz sto i pedeset godina tvorili dali najvrjednije što su mogli. Očuvali su im spomen!» - dr. Pero Sudar, pomoćni biskup vrhbosanski

 

 

Uz „otvoreno pismo“ člana SANU Pera Jacobsena predsjedništvu HAZU Nedavno sam saznao da časopis Književna republika već godinama redovito objavljuje „ratna izvješća“ Snježane Kordić iz njene borbe protiv svakoga koji se usudi tvrditi da postoji hrvatski jezik, a ne isključivo jedinstveni srpskohrvatski. Tomu njenomu privatnomu ratu protiv HAZU, hrvatskih jezikoslovaca, i protiv hrvatskoga Ustava (spominje hrvatski jezik kao službeni), pokušao je u novom broju (7-9, 2007, str. 220-223) dati neki kredibilitet danski slavist i inozemni član SANU Per Jacobsen, uputivši otvoreno pismo predsjedništvu HAZU. Ja ovdje ne kanim odgovarati Jacobsenu nego samo komentirati njegov podnesak.

 

 

Opušten u razmišljanjima na novu godinu i blagdan Sv. Bogorodice Marije dohvatih u ruke nedavno nabavljenu knjižicu fra Zvjezdana Linića: Očenaš (Teovizija, Zagreb 2005.). O molitvi Očenaša do sada nisam razmišljao na način dubokog promišljanja značenja svake riječi, jer su mi se same po sebi činile dovoljno jasnim. Vjerujem da mnogi poput mene slično misle, kako je u toj molitvi sve jasno. Ipak nije tako. Isus je Očenaš izrekao prije svog dragovoljnog pohoda na muku i ostavio nam je kao pouzdan zagovor Ocu. Katolički vjernik bezbroj puta u životu izgovara riječi Očenaša, ali čini li to rutinski ili dubinski? Rijeđe prodiremo duboko, razmišljajući o detaljima, u koje nas u stvari uvodi knjižica fra Zvjezdana Linića. On raščlanjuje sve poruke Očenaša, zajedno s uvodom, u četrnaest malih poglavlja.

 

 

Sredinom prosinca predstavljena je knjiga "Velika Britanija i Balkan" britanske povijesničarke Carole Hodge - o čemu je malo koji medij izvjestio. Kako zbog teme kojom se bavi, tako i zbog znanstvenog pristupa, knjiga će zacijelo izazvati veće zanimanje hrvatske javnosti. Na predstavljanju je akademik Muhamed Filipović - bivši bosansko-hercegovački veleposlanik u Londonu - istaknuo kako je problem hrvatskih političara kao i onih bosansko-hercegovačkih što su često mislili kako će objasniti britanskim političarima u čemu je njihova zabluda. Vrijeme je da se shvati kako oni (britanski političari) nisu u zabludi, nego su u zabludi oni koji misle, da se njima treba nešto objasniti! Hrvatski povjesničar Josip Jurčević izjavio je da je srbijanska oružana agresija bio cjelovit projekt i upitao je kako će se Haag postaviti nakon ove knjige, budući da su optuženici u Haagu, kako je rekao, žrtve u ostvarivanju međunarodnih interesa. Izvatke iz knjige "Velika Britanija i Balkan" (Britain and Balkans) na engleskom jeziku može se pročitati ovdje.

 

 

Donosimo osvrt Damira Borovčaka na 12. prosinca 2007. godine objavljenu elektroničku knjigu autorice i članice Hrvatskoga kulturnog vijeća Mire Donadini pod naslovom "Konačište ljudskosti". Iz spomenutog osvrta izdvajamo: "Prekrasan uradak nove knjige Mire Donadini Konačište ljudskosti (elektronička knjiga u vlastitoj nakladi, Split, prosinac 2007.) plijeni pozornost na prvi pogled. Otvorite stranicu www.donadini.net i na njoj poveznicu-link na E-book Konačište ljudskosti. Ipak to je elektronička knjiga, koju nije moguće listati, no dizajnirana je tako da stvori dojam stvarne knjige. Konačište ljudskosti ima sve što i prava knjiga, osim mogućnosti opipa. Izvrsni majstor potrudio se oko patinastog papira, tvrdog uveza, zlatotiska, ukrasnih okova i oslikavanja. Ljepota korica, stranica i crteža ulijevaju dojam vrijednosti, što knjiga sadržajno i posjeduje, ali i žaljenje čitatelja što knjigu ne može držati u rukama. A sadržaj? On je već donekle poznat prijateljima web stranica Mire Donadini. No povezan i podijeljen u poglavlja, ukoričen u knjigu, postaje zanimljiv onima koji suosjećaju za bližnje u nevolji. Puno je tu odricanja i ljubavi, u kratkim proznim pričama ili lirskim suosjećajima prema potrebitima, umornima, onima na kraju puta, skrhanima nepravdama i nebrigama društva, zajednice, obitelji ili najbližih."

 

 

Hrvatski teolog, pjesnik, pripovjedač, esejist, novinar i prevoditelj Miljenko Stojić, autor više knjiga pjesama, priča, ogleda i slikovnica, ovih je dana objavio svoju novu knjigu, " Riječ po riječ ". Ona je 48. naslov u ediciji koju podastire Naklada DHK HB. U knjizi su objavljene kritike i prikazi knjiga koje su nastajale u razdoblju od gotovo jednoga desetljeća. Riječ je o kritikama poglavito domaćih, ali i prevedenih naslova pjesama, pripovjedaka, romana, antologija, eseja. U ovakvom je pisanju bjelodano, što je veoma važno, da njegov tvorac nije samo samo kroničar književnoga života, već poglavito, hrabri prosuditelj književnih ideja i domašaja.

 

 

Ljubitelji klapskog pjevanja sigurno su već upoznati s radom klape Hrvatske ratne mornarice "Sveti Juraj", koja svojim repertoarom od duhovnih do dalmatinskih, od tradicionalnih do skladanih pjesama, oduševljava svoju publiku. Radi se o klapi koja neumorno obilazi Lijepu Našu, ali i inozemstvo, a primjerice samo u prosincu predviđeno je jedanaest njihovih koncertnih nastupa. Voditelj klape Marko Bralić požalio se nedavno u Glasu Koncila kako ih mediji ignoriraju, iako postoji opće slaganje o njihovim visokim umjetničkim dosezima: "Kao glazbenik nemam ništa protiv bilo kojega glazbenog izričaja, ali je tragedija da mladi ljudi u Hrvatskoj ne poznaju vlastitu kulturu i nacionalne vrijednosti te pribjegavaju narodnjačkoj glazbi, koja je postala opće popularna. Jednostavno iz neznanja da postoji njihovo, nacionalno, dobro i kvalitetno.".