Za hrvatski entitet

MostarŠto je danas Bosna i Hercegovina? Službeno: država jednakopravnih naroda - Bošnjaka, Srba i Hrvata. Prostire se na 51.129 četrvornih kilometara kopna između Srbije, Hrvatske i Crne Gore. Narodi su kulturološki više različiti nego slični. Narodnosne oznake uglavnom se poklapaju s vjerskima. Bošnjaci su muslimani, Srbi pravoslavci, Hrvati rimokatolici. Tri naroda žive u dvama podjednako prostranim, široko autonomnim područjima - u tzv. entitetima ("bićima", "bivstvima") - i u jednom "iščašenom" distriktu (kotaru). Veći entitet, Federacija Bosne i Hercegovine, obuhvaća oko 51 posto, a manji, Republika Srpska, oko 49 posto ozemlja. Distrikt Brčko ustanovljen je kao kondominij dvaju entiteta. No on je pod izravnom upravom središnje državne vlasti.

Pučanstvo je Federacije BiH mješovito: oko 70 posto Bošnjaka, oko 20 posto Hrvata i neznatan broj Srba. Federacija je dakle multinacionalna, multikulturna i multikonfesionalna. U Republici Srpskoj žive gotovo samo Srbi. Republika je dakle uninacionalna, unikulturna, unikofesionalna. Zbog takva sastava pučanstva većinski narodi imaju premoćnu većinu u entitetskim parlamentima - u Federaciji Bošnjaci, u Republici Srbi. Politološke su oznake u nazivima entiteta nepouzdane. Bošnjačko-hrvatska Federacija BiH nije federacija (savez). Nije naime sazdana ni od kakvih saveznih jedinica. Republika Srpska, iako je tomu vrlo blizu, zasad nije republika (država), jer nije samostalna. Država je Bosna i Hercegovina. Ona je konfederacija Federacije i Republike. Ali, iako u sebi nosi Republiku Srpsku, sama Bosna i Hercegovina nije republika. A nije ni monarhija, iako njome samovoljno upravlja Visoki predstavnik međunarodne zajednice.

Visoki predstavnici nisu uvijek samo moćni upravitelji. Oni su katkada i vrlo kreativni državnici. Carlos Westendorp je Bosni i Hercegovini skrojio državne simbole, grb i zastavu, koji nikomu ne znače ništa. Wolfgang Petritsch joj je god. 2002., ne obazirući se na Daytonski mirovni sporazum, nametnuo ustavne promjene koje određuju da Vladu Republike Srpske čine - 9 Srba, 5 Bošnjaka i 3 Hrvata, a Vladu Federacije BiH - 9 Bošnjaka, 5 Hrvata i tri Srbina. Od tada u Parlamentu i u Vladi Republike Srpske Srbi mogu nadglasavati Bošnjake i Hrvate, a u Parlamentu i u Vladi Federacije BiH Bošnjaci mogu nadglasavati Hrvate i Srbe.

Tom pogodnošću izdašno se koriste i Srbi i Bošnjaci, pa jednostavnom većinom i u parlamentima i u vladama entiteta donose odluke protiv Hrvata. U tomu prednjače najviše zakonodavne i izvršne vlasti Federacije BiH. One prenose ovlasti županija na razinu entiteta. Tako zatiru zadnje tragove hrvatske kulturne, obrazovne, informativne i političke autonomije. Daytonska Bosna i Hercegovina nudi dakle Hrvatima okrutan izbor: ili se pretopiti u druge narode ili se iseliti u druge države.

BiHCrno? Svakako. Ali nudi ako ne osobito mudar, barem nužan zaključak: Bez entiteta ("bića", "bivstva") nema identiteta (onih obilježja koja biće čine upravo onim bićem koje ono jest).

To stanje bilo je jasno vidljivo i prije pet godina. Tada je Ivan Zlopaša u nakladi Hrvatskoga bloka BiH u Mostaru objavio knjigu Politička sudbina Hrvata u BiH (dostupna u elektroničkom obliku na internetskoj adresi: www.hercegbosna.org). Hrvatski blok BiH pokušavao je, predstavljajući tu knjigu u predizbornoj kampanji god. 2005., nametnuti hrvatskoj javnosti pitanje hrvatskoga entiteta u BiH kao prvorazredno političko pitanje. Ali "politička" je "korektnost", kako u Hrvatskoj tako i u Bosni i Hercegovini, ugušila javni govor o tomu. U međuvremenu je vanjska stega malo popustila, pa bi Zlopašina Politička sudbina Hrvata u BiH mogla naići na relativno široku recepciju. Ona to svakako zaslužuje jer je u biti solidno obrazložen pledoaje za ustavni preustroj Bosne i Hecegovine u samoodrživu državu. A višenarodna država, da bi bila samoodrživa, mora počivati na načelu institucionalne ravnopravnosti svih svojih konstitutivnih naroda.

Uz tu preporuku Zlopašina suverenizma, evo na kraju i utjehe onim spekulativnim mudracima koji se svim svojim umnim silama protive stvaranju hrvatskoga entiteta u Bosni i Hecegovini. Po posljednjemu popisu pučanstva iz god. 1991. imala je Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina 4.377.033 stanovnika: 1.902.956 (43,47%) Muslimana,1.366.104 (31,21%) Srbina i 760.852 (17.38%) Hrvata. Danas nitko ne zna stvarno stanje. Američka Središnja obavještajna služba (CIA) procijenila je u srpnju 2010. da u Bosni i Hercegovini živi 4.621.598 ljudi. Procjenu o udjelu pojedininih naroda: 48% Bošnjaka, 37,1% Srba, 14,3% Hrvata i 0,6% ostalih, CIA nije mijenjala od god. 2000., kada je procijenila da u Bosni i Hercegovini živi ukupno 4.025.000 ljudi. U daytonskoj se dakle nakazi od države u zadnjih deset godina broj Hrvata povećao sa 625.916 na 660.889! Blago onomu tko povjeruje.

Benjamin Tolić
HRSvijet.net

Ned, 19-05-2024, 05:06:53

Potpora

Svoju članarinu ili potporu za Portal HKV-a
možete uplatiti i skeniranjem koda.

Otvorite svoje mobilno bankarstvo i skenirajte kod. Unesite željeni novčani iznos. U opisu plaćanja navedite je li riječ o članarini ili donaciji za Portal HKV-a.

barkod hkv

Komentirajte

Zadnji komentari

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

AKT

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2024 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.