Osvrt na roman VILIKON Jasne Horvat, objavila Naklada Ljevak, 2012.

Znano je kako promicanje identiteta kulture postaje presudnom potrebom (bitištem), a objavljivanje romana s ovakvim podlogama svjetski je trend i globalni hit. Jasna je Horvat dobitnica HAZU-ove nagrade za 2010. godinu, u svom najnovijem romanu Vilikon pred čitatelje stavlja posve nesvakidašnji čitateljski izazov. U Vilikonu – romanu leksikonu o vilama – susreću se elementi ozbiljne etnografske studije o vilama – nadnaravnim ženama iz Kraljevstva Hrvatskog i elementi su književnog rapravljanja svojstvenog postmodernističkom izrazu. Kao i u ostalim romanima ove autorice, raspoznajnost rukopisa počiva već na neobičnoj struktuririziranosti teksta - romana teksta. Autorica korespondira s temom zaista kao prihvatljivija hrvatska književnica (i znanstvenica), znalački pomno motri i objašnjava čitavi tekst - dok ovaj put, pripovjedni tijek iznose dva snažna lika – Korčulanin Marko Polo i znameniti mongolski vladar Kublaj-kan.

Njihove razgovorne dionice sama autorica „prisluškuje" punih 12 mjeseci, a potom ih „zapisuje" po vrlo strogom kôdu magičnog kvadrata broja 12. Vile se pri tome pojavljuju kao razlog zbog kojega se Marko Polo želi vratiti u svoje Kraljevstvo Hrvatsko, a Kublaj-kan dobiva ulogu Šahrijara – moćnika i velikodostojnika kojemu svi posjedi nisu dostatni već izgara za pričom – ne materijalnim posjedom koji su rezultat pripovjedačeve vještine i maštovitosti.

Djelo koje promiče hrvatsku kulturnu baštinu

DjeloČetvrti roman Jasne Horvat upisat će se u niz djela koja promiču hrvatsku kulturnu baštinu na nov i ne svakidašnji način, a time i književnosti daju posebno značidbu u kulturnim previranjima novog doba.Ovako postavljenim relacijama, autorica nas dokumentarno upućuje na značajnost i ulogu vila – nevidljivih žena iz Kraljevstva Hrvatskog. Zato VILE time dobivaju ulogu subjekata u Markovoj priči i postaju objekti žudnje Kublaj-kana, vladara čije je bogatstvo toliko neizmjerno da Marko Polo za njegov opis izmišlja novu riječ „milijun". Unatoč tome što Kublaj-kan posjeduje i brojne žene, Marko Polo ne usteže se izravno ga podsjećati da ne posjeduje vile – nevidljive žene iz Kraljevstva Hrvatskog, odnosno, bića koja je uspjela „stvoriti" i oživjeti kolektivna svijest naroda iz Kraljevstva Hrvatskog. Balansirajući između stvarnog i ne stvarnog, mogućeg i ne mogućeg, čitatelj postupno doznaje o tome kako vile žive, odakle im ime, čime se hrane, kada se pojavljuju, kako liječe i kamo se skrivaju. Vrhunska oprema ovog složenog i vrjednog djela daje za pretpostaviti kako je Vilikon knjiga „na dugi rok" i za višekratna čitanja.

Četvrti roman Jasne Horvat upisat će se u niz djela koja promiču hrvatsku kulturnu baštinu na nov i ne svakidašnji način, a time i književnosti daju posebno značidbu u kulturnim previranjima novog doba.

I, kako zaključuje (pjesnikinja, ugledna povjesničarka književnosti, sveučilišna nastvanica) pogovarateljica Andrijana Kos-Lajtman, Vilikon Jasne Horvat nije samo edukativan leksikon koji detaljno obrađuje zavodljivu temu u okviru hrvatske etnografske baštine, nije samo zbir zanimljivih situacija nastalih u međusobnom druženju dviju intrigantnih povijesnih osobnosti, već i alegorija pripovijedanja uopće.

Ivan Raos