Čini se da neki od današnjih samozvanih autoriteta žele sve genije prošlosti prozvati budalama

Jedan od najpopularnijih portala radikalne anarho-ljevice, u članku izvjesnog Željka Porobije, od 21. 08. 2022., pod naslovom 'Pismo razočaranom nadbiskupu: Evo zašto Bog više nije potreban’ (Pismo razočaranom nadbiskupu: Evo zašto Bog više nije potreban), donosi vjerojatno teorijsku podlogu nepostojanja Boga, da bi time opravdali nepotrebnost crkava i njihovo paljenje pa Babići odrubljivanje glava svećenika! Sve to zagovara Matija Babić, vlasnik navedenog portala, u svojoj mržnji prema Crkvi i ne manjoj, prema hrvatskoj državi! (Osnivač Indexa Matija Babić pozvao na paljenje crkava i državnih zgrada, ali i odrubljivanje glava; OSNIVAČ PORTALA INDEX.HR MATIJA BABIĆ POZVAO NA RAZBIJANJE CRKVI I ODRUBLJIVANJE GLAVA: Reagirala i policija)

Takva ‘ljubav’ prema bližnjima i drugačijima, kakva se često iznosi s tog (osebujnog, a netko bi rekao sotonskog) portala, u Babićevom ‘humanističkom’ pozivu, podliježe Kaznenom zakonu čl. 325 u kojem stoji: 'Tko putem tiska, radija, televizije, računalnog sustava ili mreže, na javnom skupu ili na drugi način javno potiče ili javnosti učini dostupnim letke, slike ili druge materijale kojima se poziva na nasilje ili mržnju usmjerenu prema skupini ljudi ili pripadniku skupine zbog njihove rasne, vjerske, nacionalne ili etničke pripadnosti, podrijetla, boje kože, spola, spolnog opredjeljenja, rodnog identiteta, invaliditeta ili kakvih drugih osobina, kaznit će se kaznom zatvora do tri godine.'

Na upit jedne saborske zastupnice MUP-u, došao je odgovor: 'Policija je upoznata s navedenom objavom te je kriminalističko istraživanje u tijeku”. Istraga valjda još traje, on slobodan i dalje 'pljuje' gdje i kad stigne... Ne znam bi li istraga još trajala da je netko s 'desne strane', tražio paljenje institucija i ubijanje ljudi (i nedajbože nekih drugih svećenika)!?

No vratimo se članku autora portala Index Željku Porobiji ili teorijskoj podlozi (Babićevih prijedloga) o nepostojanju i nepotrebnosti Boga, osim za neuke i primitivne, kojima je potrebna ta 'štaka' (Bog), kako bi objasnili sve oko sebe.

Autor započinje svoj uradak pitanjem: 'Što će Bog znanstvenicima?' Pitanje, koje je samo po sebi vrlo važno i nagovještava ozbiljnu raspravu. Pitanje, koje su kroz stoljeća postavljali najveći umovi svekolike ljudske znanosti...

Nažalost, uskoro postaje jasno da nam autor to ne donosi, nego svoju 'pisaniju' započinje uvredama. On vrijeđa većinu vjernika da ne razlikuju pojam 'pozitivistički' od pojma 'pozitivno'. No uskoro se pokazuje da ni on ne razlikuje dnkte pojmove ili ih namjerno brka kada piše da se vjernici čude 'što je tako negativno u pozitivnome'. Dakle, za njega ono 'pozitivističko' postaje 'pozitivno'!?

Vjera u postojanje Boga (autor ga piše velikim slovom, pa možemo pretpostaviti da misli na kršćanskog Boga), za autora je 'intelektualna štaka potrebna poluobrazovanima', dok znanstvenicima to ne treba i zato se oni 'više ne zamaraju Bogom'.

Ne znam u koju skupinu autor sebe svrstava, ali je očito da sugerira zaključak kako su znanost i vjera u suprotnosti. E, to je potpuna neistina i to potvrđuju činjenice, na koje se autor često poziva. Budući da se on razbacuje pojmovima kao 'složeni biokemijski procesi', 'mutacije DNA', 'zakoni kvantne i relativističke fizike' i sl., potrebno je uputiti autora na neke činjenice.

Mnogi su vrhunski znanstvenici bili vjernici, koji su smatrali da se eksperimentalne znanosti i vjera savršeno potpomažu i nadopunjavaju, za razliku od, neki bi rekli, 'kvazi' znanstvenika, koji svoja 'znanstvena' dostignuća iznose djeci u vrtićima i pučkim školama (tko li im to dopušta!?), a samo s jednim ciljem da im sotonistički 'otkriju tajnu' kako Boga nema. Takvog učitelja male djece, splitskog gradonačelnika prof. dr. sc. Ivicu Puljka, koji se usput zalaže za ukidanje vjeronauka u školama, elegantno je ismijao prof. emeritus Matko Marušić, koji je uvršten u 2% svjetskih znanstvenika, kako navode Amerikanci, s najjačim znanstveno-istraživačkim karijerama. Kako je Ivica Puljak 'sazrio' u svojoj 25-oj godini, kada je spoznao da nema Boga, znatno je pametniji od glasovitog fizičara Maxa Plancka, 'koji je otkrio Božju konstantu, a drugi su je nazvali po njemu', a koji je vjerovao u Boga do smrti! Štoviše, tvrdio je da je 'vjera vrhunac znanosti'. Kako vidimo, za neke 'napredne' znanstvenike to nije Pametno!
(Matko Marušić: Zašto Ivica Puljak misli da je pametno ukinuti školski vjeronauk?).

Uz Maxa Plancka, navesti ću još neke istinske znanstvenike-vjernike.

Alexis Carrel, kod nas poznat po djelu Čovjek nepoznanica, dobitnik Nobelove nagradu za fiziologiju/medicinu bio je katolički vjernik. S obzirom na autorovu tvrdnju da se znanstvenici više ne zamaraju s Bogom upućujemo na Jérôme Lejeunekršćanskog vjernika Francisa Collinsa, vrhunskog američkog liječnika-genetičara, vođe tima koji je dešifrirao genom čovjeka i koji je smatrao da je jedna od najvećih tragedija našeg vremena u tome da se stvara dojam da su znanost i religija u ratu. Njegovo istinsko zanimanje za pitanje o Bogu može se pročitati u njegovoj knjizi Božji jezik (Zagreb: Profil, 2008).

Kada je riječ o bolestima i onima koji se iskreno i neumorno bore protiv njih, a misle da im vjera u Boga u tome pomaže, onda je nezaobilazno ime velikog francuskog znanstvenika, genetičara i pedijatra Jérôme Lejeunea (1926.-1994.). Lejeune je svojim otkrićima omogućio dešifriranje uzroka bolesti poznatoj kao Downov sindrom, a čije je genetsko podrijetlo bilo nepoznato. On je taj genetski poremećaj otkrio i objasnio, te ga nazvao 'trisomija 21'. Ne samo da je bio veliki znanstvenik i liječnik, nego i istinski vjernik katolik, tako da je pariška nadbiskupija 2007. pokrenula proces za njegovu beatifikaciju, a 21. siječnja 2021. izdan je papinski dekret koji potvrđuje herojske kreposti Sluge Božjega - Jérôme Lejeune, Vjernika Laika. Kad smo već u Francuskoj, usput bih spomenuo Charlesa de Gaullea, koji nije znanstvenik, ali je zasigurno jedan od najvećih francuskih i svjetskih državnika 20. stoljeća. Bio je istinski katolik, koji je dobio djevojčicu s 'trisomijom 21' (mongoloidizam, Downov sindrom), dvadesetak godina prije Lejeuneaova otkrića uzroka te bolesti. Treba se podsjetiti da su u prvoj polovici 20. stoljeća i 'civilizirana' društva s prijezirom gledala na takvu djecu. Ta su se djeca predavala na trajnu bolničku skrb. U razgovoru sa svojim prijateljem Abbeom Bourgeonom, De Gaulle je isticao da je predani katolik i u rođenju svoje djevojčice Anne, vidi jasnu Božju volju za svoju obitelj i njega osobno. 'Pomaže mi biti skroman i svjestan ograničenja i nepotpunosti ljudskog života. Pomaže mi ostati u sigurnosti poslušnosti volji Boga. Vjerovati u vječni smisao i svrhu naših života u Očevoj kući, tamo gdje će moja Anne biti naposljetku sretna i istinski svoja', rekao je svom prijatelju.

Njegovi prijatelji i biografi misle kako je de Gaulleova spremnost da se bori protiv nacista i zla njihova režima zasigurno bila povezana s Anne. Već od 1939. znalo se da nacistička država ubija svu djecu s Downovim sindromom vjerai radi eugeničke pobačaje. (Charles de Gaulle: Nadahnuće je nalazio u Bogu i svojoj kćeri Anne koja je imala Downov sindrom)

Nažalost i danas su neki 'napredni' znanstvenici pristaše eugenike umotane u celofan.

S obzirom na moralni problem zla, Indexov autor navodi ubijanje kao zlo, te nam kao rješenje tog problema nudi izbor između dvije mogućnosti. Prva, ubijanje je zlo, jer je zlo i druga; ubijanje je zlo jer je tako rekao sveznajući i svemogući Bog. Kako je iz naslova jasno da za njega Bog nije rješenje, ostaje nam da prihvatimo prvi prijedlog. No problem je da to što on nudi jest čista tautologija, koja ništa ne objašnjava, te je stoga zdrav razum odbacuje. Osim ako autor ne misli da je to istina, jer je on tako rekao.

Problem zla jest veliki i stvarni problem za čovjeka. Ljudi su, a na poseban način filozofi, tijekom povijesti tražili odgovor na njega. Prvo ispravno razumsko rješenje je ponudio kršćanski filozof Aurelije Augustin (vidjeti njegovu knjigu O slobodi volje). On je jasno objasnio da čovjekovo moralno zlo nastaje kao posljedica krive upotrebe slobodne volje koju ima svaki čovjek. Dakle jedini mogući uzrok moralnog zla za čovjeka je on sam.

Još nekoliko riječi o odnosu nekih od najvećih znanstvenika spram Boga. Kako se sve češće može pročitati ili čuti da je u korijenu religija obično praznovjerje ili u najboljem slučaju nagon za preživljavanjem, pri čemu je religija popratna pojava ili iskrivljenje neke od neupitno adaptivnih karakteristika, valja nam se ponajprije upitati kakvi su tome dokazi i einsteinje li to nužno tako. Pokušamo li odgovoriti barem na neka od posebnih pitanja koja vjera postavlja, a znanost – kako se čini – ne zna što bi s njima, možda nam pritom posluže odgovori i biografije slavnih znanstvenika.

Međutim, valja reći da je većina znanstvenika u pretežito kršćanskoj Europi uvijek bila judeo-kršćanske vjere. A među te znanstvenike, uz brojne druge, brojimo: Nikolu Kopernika (obnovitelja heliocentričnog sustava svijeta i katoličkog svećenika); Blaisea Pascala (jednog od najvećih genija matematike i fizike kao i strastvenog apologeta kršćanske vjere); Renéa Descartesa (jednog od utemeljitelja moderne filozofske metode i jednog od izumitelja analitičke geometrije); Isaaca Newtona (utemeljitelja moderne fizike i jednog od otkrivača infinitezimalnog računa); Gottfrieda Wilhelma Leibniza (jednog od najvećih filozofa u povijesti zapadne misli, kao i genijalnog matematičara, fizičara, logičara i polihistora); Michaelea Faradaya (jednog od najvećih eksperimentalnih fizičara svih vremena i briljantnog učitelja fizike); Jamesa Clerka Maxwella (najvećeg teorijskog fizičara nakon Newtona, utemeljitelja elektrodinamike); Alberta Einsteina (jednog od najvećih fizičara 20. stoljeća i nastavljača Newtona i Maxwella). Svi navedeni veleumovi bili su vrlo pobožni kršćani, s izuzetkom Einsteina koji je, kako se čini, imao vlastito shvaćanje religije, ali je priznavao postojanje Boga. Einstein je sebe nazivao i agnostikom i sljedbenikom Spinoze i deistom, ali nikad ateistom; dapače, za Einsteina je problem Boga stvaran i najteži od svih problema. Einstein svoj svjetonazor – koji transcendira osobno, kao i znanstveno iskustvo i obuhvaća i njegovu znanost i filozofiju i religiju, napokon naziva 'kozmički osjećaj religioznosti'.

Danas mnogi, svakako vrlo razvikani, znanstvenici (koliki je njihov doprinos u usporedbi s doprinosom bilo kojeg od navedenih!?) drže protuvjerske govore, pišu popularne knjige u kojima su navodno dali odgovore na neka (ako ne i sva) od najvećih pitanja znanosti i filozofije te pozivaju ljude da se okane svoga praznovjerja, što naravski uključuje i svaku vrstu religije. Čini se da neki od današnjih samozvanih autoriteta žele sve genije prošlosti prozvati budalama, barem šupljim glavama, zavedenim kojekakvim bajkama i mitovima. (mr. sc. Marko Grba, prof. fizike, Sveučilište u ateistRijeci, Filozofski fakultet, Sveučilišna avenija 4, HR-51000 Rijeka. Nova prisutnost 17 (2019) 1, 194-206)

Leibniz je hrabro primijetio: 'Budući da ni u jednoj stvari pojedinačno, pa čak ni u cjelokupnom skupu stvari i pojava, ne možemo pronaći dovoljan razlog zašto postoje (...) očito je da razlog valja tražiti drugdje. Jer u stvarima vječnim, ako i ne postoji uzrok, još uvijek mora postojati razlog'.

(G. W. LEIBNIZ, On the Ultimate Origination of Things (1967) [O konačnom podrijetlu stvari (1967)], u: R. Ariew, D. Garber (ur. i prev.), Philosophical Essays [Filozofski eseji], Indianapolis, Hackett, 1989, 149-150; Philosophical_Essays.pdf.)

Na kraju upućujemo Indexova člankopisca, koji toliko voli spominjati činjenice, da s njima postupa kao poznati britanski filozof dr. sc. Anthony Flew, koji se u svom radu držao principa: 'Treba slijediti činjenice bez obzira na to kamo te one odvedu.' Dr. sc. Flew je bio profesor filozofije na najpoznatijim svjetskim sveučilištima, autor brojnih knjiga u kojima osporava religiju, od kojih je najpoznatija Bog i filozofija - knjiga koja je imala brojna izdanja. Često je nazivan 'ikona ateizma' i 'prvak ateizma', bio je idol svim svjetskim ateistima. Poznate su njegove rasprave s religioznim znanstvenicima. Međutim u jednoj takvoj raspravi s jednim religioznim znanstvenikom, on je iznosio poznate ateističke argumente, a onda mu je suprotna strana uputila dva pitanja (izvor: https://blog.vecernji.hr):

'Gospodine Flew, ja u ruci držim Bibliju. Gdje je nastala ova knjiga?'

Dr. Flew je odgovorio: 'Nastala je u tiskari, naravno'. Onda mu je religiozni znanstvenik prigovorio: 'U ovoj knjizi se Bog i filozofijanalazi informacija, što znači da je knjiga nastala u umu pisca, a ne u tiskari:’Slažete li se!?' Dr. Flew se složio: 'Da, u pravu ste, ta knjiga je nastala u umu pisca'.

Uslijedilo je drugo pitanje na koje dr. Flew nije znao odgovoriti:

'Gospodine Flew, budući da svi živi organizmi imaju u sebi vrlo složenu informaciju, zapisanu u genima, u čijem je umu nastala ta informacija?'

Dugotrajna šutnja dr. Flewa bila je šokantna za njegove ateističke simpatizere, pa je razgovor skrenut na drugu temu, a spomenuto pitanje ostalo je neodgovoreno.

Tijekom devet mjeseci nakon te rasprave dr. Flew je razmišljao o pitanju na koje nije znao odgovor i nad znanstvenim činjenicama koje su ga dovele do zaključka, kojeg je on iznio na konferenciji za tisak:

'Gospođe i gospodo, poštovani prijatelji, sazvao sam ovu konferenciju za tisak da vas obavijestim kako sam postao religiozan. Pod pritiskom jasnih i nedvosmislenih znanstvenih činjenica morao sam prihvatiti da Bog postoji. U najnovijem izdanju moje knjige 'Bog i filozofija' pisat će da su sva moja dosadašnja djela pobijeđena'.

U zaključku bih naveo da niti jedna polemika ili članak, ne će konačno usuglasiti dvojbe koje nas 'progone' od postanka svjesnog bića – čovjeka na Zemlji pa ni ova vrlo skromna rasprava, ali prepotentno tvrditi, ponižavati i ismijavati jedan (većinski) dio populacije, jest nekorektno, bahato, neprofesionalno i pokazuje sav jad dijela 'slobodnog' novinarstva!

Za kraj ću parafrazirati velikog Lejeunea - koji kaže 'oduvijek se medicina bori za zdravlje i život, protiv bolesti i smrti: ona ne može promijeniti stranu'. Na žalost čini se da danas mnogi novinari, kao i neki 'znanstvenici', olako mijenjaju stranu - prelazeći na stranu neistine, laži i obmane.

prof. dr. sc. Mihovil Biočić

Ned, 25-09-2022, 19:45:41

Komentirajte

Zadnji komentari

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2022 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.