Novi porez?

Marko Primorac, novi ministar financija u Vladi Republike Hrvatske, na izričito pitanje Primoracsaborskog zastupnika Zvonimira Troskota (Most) o porezu na nekretnine, odgovorio je da vlada zasada ne planira uvođenje te vrste poreza. U prijašnjim javnim istupima Primorac se navodno zalagao za uvođenje PNN-a, pa se njegov sadašnji istup može ocijeniti kao još jednu potvrdu nespremnosti Plenkovićeve vlade da pokrene ozbiljan proces reformi. Čuđenje je tim veće kad se zna da za uvođenje novog poreza postoji potpora (ili barem neprotivljenje) Plenkovićevih uzora u Bruxellesu, a i mnoge članice Unije koriste taj porez za popunjavanje rupa u proračunu. Razumljivo je da se bogatiji građani u Hrvatskoj protive novom financijskom opterećenju, no, čini se da će okolnosti prije ili kasnije natjerati vladu da promijeni mišljenje. Sadašnje stanje, u kojem se velik dio proračunskih prihoda crpi iz PDV-a i oporezivanja rada, dovodi u neravnopravan položaj domaće poduzetnike, pa je na dugi rok neodrživo. Dakle, nešto se mora poduzeti! Zamislimo stoga kako bi novi porez izgledao i za što bi se koristio?

Osnovna načela

Prvo i osnovno načelo novog poreza na nekretnine je da država neće oporezivati objekte u kojima stanovništvo živi, dakle, kuće i stanove u kojima građani imaju prijavljeno boravište. Na taj način izbjeglo bi se prelijevanje „iz šupljega porezu prazno“, pogotovo uzme li se u obzir okolnost da većina Hrvata (preko 90%) živi u svojim domovima. (U zapadnim državama taj je postotak znatno niži!) Protivnici poreza na nekretnine redovito u svojim žalopojkama ističu da naši jadni građani jedva preživljavaju, no, na takve se novi porez ionako ne bi odnosio!

Drugo načelo je da stopa poreznog opterećenja ne smije biti prevelika, kako ne bi previše opteretila bogatiji dio stanovništva, kao ni strance koji u Hrvatskoj posjeduju značajan fond nekretnina. Prema nekim podacima, samo Slovenci u Hrvatskoj posjeduju preko sto tisuća vikendica i apartmana, mahom na jadranskoj obali. Uvođenje neke nerazumne stope poreza (primjerice 2% i više) izazvalo bi međunarodne probleme, na što je sadašnja vlast posebno osjetljiva. Čini se stoga razumnim predložiti da se uvede porezna stopa od 1% procijenjene vrijednosti nekretnine. Takvo „opterećenje“ imućniji građani i stranci mogli bi izdržati bez ikakvih poteškoća!

Treće načelo je da porez ne bi obuhvaćao nekretnine niske procijenjene vrijednosti, ruševne kuće po Slavoniji, kleti po Zagorju i slične objekte čija vrijednost ne prelazi 40-50 tisuća eura. Time bi se zaštitio siromašniji dio stanovništva, a porezna uprava oslobodila suvišnog posla. Svakih pet do deset godina provodila bi se „revalorizacija“ postojećeg stanja, tako da bi vrednije nekretnine kad-tad upale u porezni žrvanj. Kako bi sve to izgledalo u praksi?

Osnovna računica

Pretpostavimo da u Hrvatskoj postoji pola milijuna nekretnina spremnih za oporezivanje, prosječne vrijednosti (barem) 100.000 eura. Uz poreznu stopu od 1% to bi za državni proračun značilo prihod od 500 milijuna eura godišnje!!! Uzmemo li u obzir da svake godine na Jadranu niču tisuće novih, skupocjenih vila, stanova, kuća i apartmana, porezni prihodi po toj osnovi nastavili bi kontinuirano rasti i u bliskoj budućnosti. Budući da stranci sve više preuzimaju prevlast u kupovini nekretnina na domaćem tržištu, Hrvatska bi novim porezom mogla utjecati na taj proces i zaustaviti (pretjerano) betoniranje jadranske obale. To znači da bi, uz patriotski dio nacije, novi porez morali pozdraviti i ekološki aktivisti i njihovi simpatizeri!

Zdravstveno-demografska obnova

Prikupljeni novac od novog poreza morao bi se koristiti za dobrobit čitave nacije, pa bi tada i sami građani pozdravili njegovo uvođenje. Sudeći po trenutnom stanju proračuna, najteže je stanje u zdravstvu, pa bi bilo sasvim opravdano kuneda se dio prihoda od poreza na nekretnine usmjeri prema pokrivanju golemih dugova u tom sektoru. Od toga bi korist imali svi građani, a posebno „najbolesnija“ skupina stanovništva – umirovljenici!

Dio prihoda svakako bi trebalo usmjeriti u demografsku obnovu, odnosno olakšavanje života mladim obiteljima. Autor stoga predlaže da vlada sufinancira vrtiće u čitavoj Hrvatskoj s iznosom od barem stotinu eura mjesečno. Predložena mjera obuhvatila bi 150.000 predškolske djece u čitavoj Hrvatskoj, što na godišnjoj razini iznosi utrošak od 180 milijuna eura.

Osim toga, vlada bi mogla osigurati besplatne udžbenike i pomagala za učenike osnovnih i srednjih škola, baš kao u vrijeme legendarne ministrice Ljilje Vokić. Za tu svrhu bilo bi dostatno stotinjak eura po učeniku, pa bi ukupni trošak iznosio 40-45 milijuna eura godišnje za čitavu populaciju osnovnoškolaca i srednjoškolaca.

Ostatak prihoda od novog poreza trebalo bi utrošiti na jačanje inspekcijskih službi i zaustavljanje uništavanja hrvatske obale betoniranjem i apartmanizacijom, što bi zasigurno pozdravili svi vlasnici nekretnina na Jadranu (kojima bi na taj način porasla vrijednost!) Budući da je riječ o općenacionalnom interesu za tu svrhu moralo bi se naći novaca u državnom proračunu, neovisno o uvođenju ili odustajanju od novog poreza. No, to je već nova tema!

Dinko Pejčinović

Ned, 14-08-2022, 18:25:31

Komentirajte

Zadnji komentari

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2022 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.