Majku Crkvu kritiziram u poštivanju i ljubavi

Drugi vatikanski sabor uči da karizme spadaju k temeljnim elementima crkvenog života. Karizmama čini Bog vjernike sposobnima i spremnima da preuzmu različite dužnosti i službe za obnovu i izgradnju Crkve. To je, čini mi se, preusko institucionalno gledanje na karizme. Karizmatski obdarene vjernike laike ne treba 2. vatikanski koncilodmah vezati za službene dužnosti unutar Crkve. Njihovo djelovanje cilja na sveukupni život Crkve i na čitav sadržaj kršćanske vjere, i to u konkretnom životu pod uvjetima današnjeg demokratskog i pluralističkog društva. Takvih ljudi vjernika treba Crkva danas više nego ikada jer je činjenica da vjernici imaju mnogovrsne probleme sa svojom Crkvom. Ta problematika je radikalno izražena sloganom, koji glasi: Isus da - Crkva ne. On ispunja svijest većeg broja vjernika u zapadnom društvu. Razlog tome treba tražiti u jednostavnoj istini: konkretna Katolička Crkva je također zajednica slabih i grešnih ljudi, koji će vjerojatno ostati takvima kroz svu svoju individualnu i zajedničku biografiju. No, ima i jedan dublji razlog zašto vjernici imaju probleme sa svojom Crkvom. Najkraći, ali ujedno i najpovršniji odgovor na tu problematiku mogao bi glasiti nekako ovako: tko je dobar katolik, taj nema problema s Crkvom. On poslušno prihvaća što Crkveno učiteljstvo uči s povjerenjem da je to dobro i istinito. Sigurno, možemo reći da je taj vjernik dobar katolik. No, bilo bi pogrešno zaključiti da je svaki katolik, koji ima probleme sa svojom Crkvom, loš katolik. Imati probleme s Crkvom ne kaže gotovo ništa o kvaliteti osobne vjere, ali kaže mnogo o individualnoj osobnosti jednog vjernika, o njegovom karakteru i o njegovim intelektualno-psihičkim osobinama. Imati probleme sa svojom Crkvom svraća pažnju na kontekst objektivnih društveno-političkih uvjeta, u kojima živi današnji katolički vjernik. Kao dijete svog vremena nitko nije pošteđen od utjecaja duha vremena, pa niti vjernik.

Svatko je na neki način prisiljen prihvatiti standarde svog vremena, bez kojih mu je jednostavno nemoguće osiguravati svoj život. Jedan od najvažnijih standarda suvremene civilizacije je demokratski način oblikovanja javnog i privatnog života. Današnji čovjek, općenito i teoretski rečeno, misli i osjeća demokratski. Ne samo zbog toga, jer je to duh vremena nego zato što je suvremeni čovjek prepoznao u demokraciji onaj sustav vrednota, koji u najvećoj mjeri odgovara njegovoj ljudskoj naravi. To su vrednote individualne slobode: sloboda mišljenja, sloboda savjesti, religije, sloboda etičke orijentacije života, sloboda političkog usmjerenja, sloboda znanstvenog istraživanja. To su vrednote s duhovna ljubomoraizvorom u principu solidarnosti - socijalna država - u kojoj možemo prepoznati ispunjenje Božje zapovijedi ljubavi bližnjega i time ljubavi Boga u Božjoj riječi: Što ste učinili najslabijima…, meni ste učinili. Naravno, to su ustavom zajamčena prava čovjeka. Čitav taj sustav vrednota je izvor i temelj apsolutnog načela, koje glasi: nitko ne smije raspolagati mojim životom bez mojeg odobrenja; nitko i nijedna institucija ne smije mene zastupati u pitanjima života bez moje privole; nitko i nijedna institucija ne smije donositi zakone, zabrane i naredbe bez moje suglasnosti. Ako pretpostavimo da katolički vjernik prihvaća ovaj standard demokratskih vrednota, i on prihvaća, onda je neizbježivo da se nalazi u problematičnoj situaciji odnosa prema svojoj Crkvi. Crkva stoji naspram svojih vjernika kao jedna objektivna i neupitna veličina, koja traži od vjernika poslušnost; koja mu zapovijeda i zabranjuje; koja mu prijeti sankcijama i koja autoritativno određuje uvjete, pod kojima vjernik jedino može postići vječni spas. Sve to čini Crkva iz sebe i po sebi, a da ne pita za suglasnost vjernika. Ona tim sredstvima i tim mehanizmima stvarno oblikuje i usmjeruje život svakog vjernika. Ona zahtjeva od svojih vjernika prihvaćanje njezinog nauka bez prethodnog dijaloga ili razmjene mišljenja s vjernicima. To je taj dogmatski princip na kojem počiva Katolička Crkva.

Imajući sve ovo pred očima nije teško razumjeti, zašto baš današnji katolički vjernik, i još intenzivnije današnji katolički intelektualac, ima probleme u odnosu prema svojoj Crkvi. Bilo bi upravo čudo kad ih ne bi imao. Nadodamo li k tome i razumljive ljudske slabosti ljudi u redovima hijerarhije, rijetko ćemo susresti ozbiljnog i zrelog katolika, koji duševno ne bi barem tu i tamo trpio radi svoje Crkve. Što ju više ljubi, to jače trpi radi nje. Za volju objektivne istine moramo priznati da dogmatsko razumijevanje naše Crkve dopušta i podupire kritički duh svojih vjernika, kako smo ga ovdje prikazali. Katolik nije osuđen na pasivnu poslušnost nego je pozvan u aktivnoj poslušnosti misliti i prosuđivati svojom glavom. To on čini u svijesti da nitko ne postaje čovjekom samo svojim snagama nego da treba za to toplinu i duhovno bogatstvo zajednice. Zreo i baš vjernik kritičkog duha će iskreno i radosno priznati: imam poteškoća sa svojom Crkvom, ali drugu duhovnu Majku te veličine, te sigurnosti u spoznajama bitnih pitanja života i smrti, takvog povijesnog nasljeđa bogatstva duha i kulture ne mogunaći nigdje na svijetu niti u nijednoj zajednici, niti u nijednoj instituciji sekularnog društva. Toliko slobode, koju mi osigurava Crkva, neću nigdje drugdje naći. Ostajem, dakle, sa zahvalnošću u njezinom krilu u ljubavi prema njoj i u kritičkom duhu najprije prema samom sebi, a onda tek prema njoj, prema Crkvi: Majci sviju vjernika.

dr. Josip Sabol

Sub, 25-06-2022, 00:40:56

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2022 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.