Prašina uspomena

l. siječnja 1962.

Što zapisati na početku nove godine? Poželjeti da ne bude nepotpuna kao protekla. A koja bi godina mogla biti 'potpuna'! Osjećaji i razum. Vječiti raskorak. Jugo. Pravo splitsko jugo. Popodne bio do Rta Marjana. Večeras s Vinkom Bavčevićem (1930.-2008.) obilazio u počast Bakhu. Obala još šarena od novogodišnjih šatri. Na ulicama pustoš. Vratio se poslije ponoći. Srediti Sentimentalni rujan u Italiji. Dovršiti Pločnikom noći. Prevesti do kraja Pasternakov Autobiografski esej. Hranko Smodlaka (1900.-1969.) predlaže da pokrenemo novu publikaciju - sličnu nekadašnjem Književnom Jadranu s početka pedesetih - koja bi upotpunjavala Mogućnosti. Ako bih se toga prihvatio, bilo bi to bitno drukčije. Prije svega suradnja se ne bi honorirala. Najviše bi odgovarao jedan pro i contra ili slično. Hajdarov i moj prijevod Teufik el Hakimove Šeherezade pojavit će se oko 10. mj... Počela je kiša. Izgleda da se je vjetar stišao. Zašto su Dalmatinci toliko osjetljivi na atmosferidije? Već su dva sata. Razbudio sam se. Po narudžbi uredništva Mogućnosti kolacioniram prijevod Les Chants de Maldoror mladog pravnika Nikole Viskovića. Nije loše... Kada se sjetim da sam prije deset godina tjednima gledao kod bukinista tu otrovnu Lautréamontovu knjigu u divot-izdanju. ("Je suis fils de l'homme et de la femme, d'après ce qu'on m'a dit. Ça m'étonne...") Možda je ipak dobro što je nisam kupio... za moje tadašnje raspoloženje bilo bi to ravno samoubojstvu.

Vinko Bavčević, dekstrin na kartonu, 1982.

8. siječnja

Nekoliko dana nisam stigao ništa zapisati. Glupo traćenje večernjih sati. Poslao Telegramu bilješku Sizifov trud prevodioca. Smatrao sam potrebnim upoznati javnost zašto naša čitalačka publika nije dobila Camusov Mit o Sizifu prije tri godine, već tek sada i to u problematičnom prijevodu izdanja sarajevskog "Veselina Masleše". Da je drug Šolc bio malo dalekovidniji i hrabriji mogli smo tu divnu knjigu eseja imati u zagrebačkom izdanju. Zaslužuje još jednom citirati njegovo 'mudro' pismo:

"Zagreb, 8.6.1960. Primio sam Vaše pismo: oprostite što se nisam tako dugo javio. Nažalost Vaš prijedlog ne dolazi u obzir, jer se Camus u ovom djelu jako razilazi s Marksizmom i prema tome ga ne ćemo moći objaviti. Ako imate iz oblasti esejistike nešto što bi došlo u obzir za našu biblioteku Eseji, molimo, da nam se javite. Srdačno Vas pozdravlja O.Š "

Dakle, po logici svog urednika, zagrebačka Mladost može objavljivati samo eseje "koji se ne razilaze s Marksizmom" (simptomatično je da ga Oto piše čak sa velikim M!)

Od jučer do danas poslije podne u Makarskom primorju ponovili se potresi 27 puta. U Splitu osjetili samo 2-3 snažnija. Štete su ogromne. Srećom samo dvoje mrtvih. Panika je zahvatila pučanstvo sve do Ploča.

Dok smo sinoć lumpali kod. Lj. u 22,55 jedan Englez od 10.000 tona proburazio u La Mancheu naš brod Šabac. Otišao na dno u nekoliko minuta. Poginulo i nestalo 28. Spašena samo petorica. Uzrok? Navodno je u kanalu vladala velika magla. Sudbina. Da je jedan od njih isplovio koju minutu kasnije do sudara ne bi došlo. Bilo bi zanimljivo sakupiti građu o katastrofama naših brodova. More me još uvijek neodoljivo privlači.

Urednik kulture u Slobodnoj Vojko Mirković (1926.-2020.) uporno traži koji prilog. Napisat ću nešto za subotu u povodu objavljivanja prijevoda El Hakimove Šeherezade. Danas stiglo pismo Lamberta Mercuri (1923.-2009.) javlja da mu knjiga Canti politici 1793. - 1945. izlazi koncem siječnja. Želio bi da je prikažem i eventualno prevedem u Jugoslaviji. Vidjet ćemo kad je pročitam.

9. siječnja

Pokušavam se 'uključiti', ali ne ide. Sve što napišem površno je, izvanjsko, meni odvratno prazno. Morat ću dugo kopati da nešto izvučem iz tog putopisa, ili neka se sve slegne pod prašinom uspomena, kao i do sada. Došao je Sveta Lukić (1931.-1997.) Kažu mi da mu je večerašnje predavanje bilo vraški loše. Da, uvijek nekako više cijenimo daleke, nepoznate osobe koje pišu 'mudre stvari', a kada ih promotrimo izbliza razočaramo se. Stigao je i Ante Babaja (1927.-2010.), snima (u jugoistočnom dijelu Dioklecijanove plače) kratki film Pravda po Desničinoj noveli. Što će sutra Lukić zboriti o Pasternaku, to jest Doktoru Živagu? Šteta što nisam o tome govorio prije dvije godine, ali onda su me odbili, bila je to jedna od tabu-tema! (...)

Vinko Bavčević, Astralni ples, 1960.

11. siječnja

Dani bježe. Sinoć sam izbjegao... Što? Možda smrt... Tamo negdje petnaestak kilometara ispred Šibenika na bezimenoj okuci udario glavom o vjetrobransko staklo. Šljunak (vozili smo starom cestom) ili brzina. Ne znam. Zeid (Hajdar) izgubio nadzor nad kolima i zapeli o zid. Djevojka što je sjedila do mene razbila glavom staklo. Zatim sam udario i ja. Prva pomoć pružena nam je s priličnim zakašnjenjem u šibenskoj bolnici. Njoj su šivali čelo, mene zakrpali samo s flasterima. Unatoč svemu, stigli na vrijeme na priredbu u kazalištu…

Jučer ujutro poslije 6 sati ponovili se snažni potresi u biokovskom masivu. Nastavili se i danas. Završena je evakuacija pučanstva. Štete su ogromne. Žrtava nema mnogo. Svi su iselili. Potres se osjetio i večeras u 19 i 22 sata. Po svoj prilici to trusno područje neće se tako brzo smiriti. U gradu vlada prilična uznemirenost (...) Danas sam umoran, valjda od pretrpljenih uzbuđenja.

U redakciji Slobodne Mirković mi pokazao Tanjugovu vijest da će skladbe Rubena Radice (1931.-2021.) izvoditi na Festivalu suvremene glazbe u Londonu. Razgovarao sa S. Lukićem i on smatra da je sarajevski prijevod Camusa užasno loš... U današnjem broju Telegrama nije objavljena moja bilješka. Sutra u Slobodnoj izlazi osvrt Dramska poema Šeherezada, (potpisano sa Š.O.)

14. siječnja

Večeras bio na Malentendu-u. Tekst odličan, a i predstava nije bila loša. Prikladna za komornu scenu. I ova drama potvrđuje Camusov opus. Scena veoma impresivna. Dobro je dopunjeno osvjetljenje koje je prilikom otvorenja Komorne pozornice (30. XI.) s mojim recitalom Pjesnici i revolucije bilo oskudno. Želio sam ponuditi adaptaciju Krotke, ali T. Tanhofer (1898.-1971.) kaže da već postoji. Šteta! Na ovoj sceni Dekameron ne bi išao. Oni bi htjeli nešto iz Krležinih proza. Razmisliti o mogućnosti adaptacije neke od novela iz Hiljadu i jedne smrti...?

Strahovito osamljen. Dugo lutao niz obalu. U daljini svjetla. Izgleda da su se potresi smirili. Vinko je tužan, još uvijek ne zna što će biti s njegovom izložbom u Parizu. Posjetio me mladi Visković. zbog prijevoda Maldorora. (Ipak su prevođenja gubitak vremena i rasipanje potencijalnih snaga. Možda i refleks pomanjkanja moći ili straha da se sami izrazimo...)

Popodne i večeras radio na Pločniku noći. Čini mi se da je krenulo, ali još uvijek nisam zadovoljan. Tek fragmenti (nije li u tome njihova draž, barem za mene?) Sveo na desetak kartica. Nema smisla da rukopisi impotentno leže u ladicama. Neka iziđe iz mene taj otrov. Valja se rasuti po stranicama. Neka me raznesu redci i ljudi. Unatoč svemu, otrov mora vani. Punim imenom potpisujem sve što napišem, a vi mudrijaši zgražajte se, radite što hoćete! Jedino tako mogu pisati.

Jutros razgovarao s Tanhoferom. Reče mi da dramolet Vesne Parun (1922.-2010.) - koji sam mu proslijedio - daleko zaostaje za njenim pjesničkim djelom. Možda, ako na kazalište gledamo samo s tradicionalističkih načela.

Nebo vedro. Potresi prestali. Noćas navodno stiže Tito (!?) Kupio sam lijepu lulu. Kako mi prija rad! Prekidam. Valjda su već 2 sata ujutro.

Život umjetnosti, Matica Hrvatska, 1969.

18. siječnja

Gubim se u svakodnevnim sitnicama, ima ih i previše... Večeras u simpatičnog bogalja Sirišćevića kupio njegova dva krokija za 100 dinara. Alkohol ga je uništio do kraja. Poslije Vinko i ja otkrivali desetke divnih detalja ovog drevnog grada. Shvaćamo li uopće koliko je lijep? Znamo li koliko bi mogao biti zanimljiv i što sve krije. Penjali se iznad propugnaculuma Željeznih vrata do crkvice Gospe od Zvonika. Izgleda da tamo ima još neiskorištenih tavana. O, kad bi se moglo koji unajmiti... Nastaviti redovite noćne šetnje i bilježiti. Uvijek se otkrije nešto nova. Stari jedrenjaci u luci bude želju za plovidbama: bez cilja i što dalje. Na žalost od toga nikada ništa... Zgražali se pred novim 'neboderom' na kutu Smodlakine i Partizanske (tu je nekoć bio stočni pazar!), a tek kada se usele stanari...

19. siječnja

Ugodno iznenađen: današnji Telegram ipak objavio Sizifov trud prevodioca, a Radio Split popodne emitirao osvrt o Šeherezadi. Valjalo bi primjerke Mogućnosti poslati kazališnim kućama. Vani magla...

Frano Baras