Medijsko stanje u Republici Hrvatskoj

Kad je Vjesnik 2012. prestao izlaziti, izgubivši potporu tadašnje Vlade sadašnjeg predsjednika, izgubili smo novine koje su u zadnjih nekoliko godina prije gašenja postale glas intelektualne Hrvatske. Zanimljivo je Vjesnikda su list pokrenuli komunisti još 1940. i da je tek zadnjih godina prije gašenja 'antifašistički' duh počeo slabiti, pa je valjda to glavni razlog zašto su učeni dobili priliku reći što misle u političkom dnevnom listu Vjesnik. Od tih učenih ovom bih prilikom izdvojio profesora Igora Čatića, vrhunskog intelektualca kojega sam imao čast upoznati. Doktor Čatić može poslužiti za primjer budućim učenim naraštajima kakvi bi akademici trebali biti.

Glede Vjesnika spominje se da je uoči 'Hrvatskog proljeća' imao nakladu od više od 100.000 primjeraka, što je nevjerojatan broj u odnosu na današnju prodaju bilo kojih novina/tjednika. Prema Agenciji za zaštitu tržišnog natjecanja u Hrvatskoj je u 2020. prodana naklada svih općeinformativnih dnevnika iznosila oko 43 milijuna primjeraka, što je za 19% manje u odnosu na godinu ranije. Ako je sve to točno, pokušajmo otprilike vidjeti koliko se dnevno čitaju novine, tj. bolje je reći kupuju, jer je velika razlika između čitanja i kupovanja.

Pretpostavimo da nas je u Hrvatskoj četiri milijuna. Koliko stvarno stanovnika ima Hrvatska to nitko ne zna. Onaj tko je bio u Indiji razumije zašto je utvrđivanje broja stanovnika nemoguć zadatak, no u Hrvatskoj je to, kao uostalom i sve, političko pitanje, pa tako i ovaj neprijateljski popis stanovnika koji će se provesti tijekom rujna/listopada 2021., što je još jedan dokaz koliko je trenutna politička 'elita' neprijatelj narodu kojemu bi trebala služiti, a ne njim vladati. Umjesto da slušaju intelektualnu struku, znači učene, donose zakone i propise protiv interesa građana.

Sporedan izvor informiranja

Nastavimo s pitanjem o čitanosti novina, tj. općeinformativnih dnevnika. Sve će brojke biti približne, no sasvim dovoljno precizne za razumijevanje činjenica o 'čitanosti' novina. Prema tome, u RH jedna osoba godišnje kupi jedanaest novina ili otprilike jednu novinu mjesečno, što je potvrda da novine nisu važan izvor informiranja građana, već zaista sporedan izvor. Za pretpostaviti je da je jedan od glavnih razloga tome internetski pristup informacijama. EHNaime, lakše je uključiti računalo i besplatno pročitati ono što Vas zanima. Kako stoje stvari bit će 'besplatnog' sve manje i manje. Drugi razlog je nekvaliteta i nevjerodostojnost informacija u novinama. Kad vidite kako informacije pišu, što pišu, tko piše i na koji način pišu, onda novine uglavnom više ne kupujete.

Ako dnevnik '24 sata' pokriva 35% tržišta onda jedna osoba u RH u prosjeku kupi 4 izdanja tog dnevnika mjesečno, 'Večernji list' 3 izdanja mjesečno, 'Jutarnji' i 'Slobodnu' po dva izdanja mjesečno. Postavlja se pitanje: 'Kako spomenute novine nisu propale poput Vjesnika s tako niskom prodajom?'. Na to bi pitanje odgovor trebale dati vlade RH, koje moraju građanima omogućiti dostupnost informacije o tome kako se točno financiraju novine i tko je stvarni vlasnik novina (medija općenito) u Hrvatskoj i kako je uopće došlo do tog vlasništva. Nešto se o vlasništvu može naći i na nekim portalima zahvaljujući vrijednim istraživačima, no to nije toliko pouzdan izvor kao što bi bila informacija iz vlade RH, tj. USKOK-a.

Poznato je da nam mediji nameću svoju istinu, teme koje skreću pozornost s bitnih tema, brojne redikule i beskarakterne političare tako da običan puk nema izbora, već bira između nametnutog mu, što je sasvim dijametralno suprotno od istinske demokracije o kojoj smo snivali prije tridesetak godina i više. Netransparentnost prodaje medija (TV, radio, novine, portali), tj. vlasništvo i potpora medijima ulazi u kategoriju veleizdaje kaznenog zakona. Da imamo pravnu državu politika se ne bi miješala u sve i svašta i mogućnosti bi bile za sve iste.

Primjer Hrvatskog slova

Ovako se iz godine u godinu, od izbora do izbora, obećava svjetla budućnost koja nikako da dođe, što je sama potvrda trajnoj neuspješnosti vlada RH. Pravni sustav je u rukama politike kao u doba diktature proletarijata i Slovoodgovornost (politička i moralna) koja ipak postoji u nekim članicama EU-ja, u Hrvatskoj ne postoji. U isto vrijeme i pored izrazite vladavine manjina nad većinom, birokracija 'Brisela' će uvijek stati na stranu manjine, što je apsurd (jer Hrvatska sama je unutar EU-ja manjina, a 'Briselu' nije stalo do hrvatske manjine), pa me ne čudi što će sve više članica EU-ja razmišljati o 'exit-u'. Kad smo već kod manjina: Zašto u Francuskoj ne postoje isti standardi kao u Hrvatskoj glede manjina? Zašto u Njemačkoj Kurdi i Turci ne popisuju svoje?

I na kraju spomenuo bih 'Hrvatsko slovo', tjednik za kulturu koji izlazi već dvadeset i sedmu godinu i koji bi doživio sudbinu Vjesnika bez potpore Ministarstva kulture i grada Zagreba. Zanimljivo je da se kod studenata na nekim fakultetima u RH potiče mržnja prema hrvatskoj kulturi, pa tako i Hrvatskom slovu. Očito je da demokraciju ne doživljavamo svi na isti način. Usporedi Hrvatsko slovo s Hrvatsko slovo.

Zašto bi 'Hrvatskom slovu' mogla biti uskraćena financijska potpora? Najvjerojatnije zbog tekstova poput teksta doktora Jure Krište objavljenog u zadnjem broj od 10. rujna 2021. Kad bi sadržaj Hrvatskog slova veličao 'desant' na Crnu Goru, uvjeren sam, financijska podrška ni u kojem slučaju ne bi došla u pitanje.

Prema tome, ukoliko nam je prioritet bršćenje (u prijevodu preživljavanje) tada nam ni hrvatska misao učenih ni kultura zaista nisu potrebne. Pa mi smo ipak kulturni europejci, a ne neki primitivni nacionalisti, zar ne?

dr. sc. Ivica Tijardović

 

Uto, 21-09-2021, 03:18:44

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2021 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.