Nevenka Nekić: Bodljikave pripovijetke II (Đakovo, 2021.)

Bodljikave pripovijetke II (Đakovo, 2021.), podnaslovom - Kako nam je bilo - svojevrsni su nastavak Bodljikavih pripovijetki (Tovarnik, 2013.). Autorica čitalačkoj publici donosi uvid kako nam je bilo u "mračnim vremenima", jer zaborav je sveopći, stoga se stavlja na stranu onih koji su patili u tim olovnim vremenima. "Teme su me uvijek pronalazile", veli autorica, "ja sam pisac od čuda i boli". I "Ljudi u mračnim vremenima" Hannah-e Arendt, sučeljavaju se s onima koji "imaju misiju poboljšavanja sustava," te drže za sebe da su vlasnici apsolutnih prava i istina, na štetu onih koji stradaju od "tih istina". Sva vremena ljudske povijesti prolaze naknadno reviziju svega proživljenoga, patnju, ponižavanja, ukidanja temeljnih ljudskih prava, šapat od kojega glas ostaje napuknut, ali ipak se čuje!

Autorica vlastitu intelektualnu i književnu snagu, suprotstavlja političkoj totalitarnoj moći. Svojim moralnim stavom, virtuoznim načinom pisanja, provodi nas kroz dramatičnost događaja, raspravljajući o sudbinama ljudi u teškim okolnostima. Kada je i pogibija izvjesna, bez obzira na strah, poniženje izaziva revolt, jer iznad straha za život ima i uzvišenijih stvari, za koje valja podignuti glas. Zlu se treba suprotstaviti premda je zamućen obzor dobra.

Autorica u maniri J. Hašeka, ironizira sustav jednoumlja, odnosno vremena "kada smo pali pod oslobođenje".

Bodljikave pripovijetke II, satirička su proza o talogu komunističkoga načina razmišljanja i provođenja tih odluka. U pripovijetkama nam se podastire život čovjeka, curriculum vitae, njegov tegobni križ u kojemu istina živi iza zatvorenih vrata, skrivano mučeništvo hrvatskoga naroda. Falsificiranje povijesnih događanja, autoricu na poseban način dodiruje i ojađuje. Ona svoju ljubav prema svemu domovinskomu daje kroz svoje knjige, u vrlo bogatu opusu, buneći se protiv redizajna naših proteklih desetljeća i progona nacionalnih obilježja. I Ivan Pavao II. u Sjećanje i identitet ističe "Temeljna se suverenost društva očituje u kulturi nacije".

U ovim pripovijetkama podastiru se situacije u kojima je "službena vlast" ulagala materijalne i ljudske resurse u propagandne, ali i kaznene postupke uz brojna zastrašivanja i nasilja. Komunistički društveni sustav doživljava se kao atak na čovjeka, stoga se autorica u ovoj knjizi u pobuni savjesti, obračunava pisanjem o tim vremenima. Ona slijedi niz autora (Aralica, Hitrec, Horvat) u temama života u komunizmu od II. sv. rata do naših dana, čije su teme: dosjei Udbe, crvena carevanja, razbaštinjeni životi, skrivanje, samocenzura, mučenja, migracije, zatvori, ubijanja. U narativnoj formi oslikava jedno razdoblje utemeljeno na stvarnim činjenicama čak i iz vlastitoga života, povezujući ih fantazmagorijskim detaljima o nadljudskoj patnji. Kroz sudbinu pojedinca ispričana je nacionalna patnja, povijesno-biografska ugroza predanih domoljuba, premrežena hrvatska stvarnost ratne i poratne zbilje. "Povijest je postala opasna", stoga autorica u svojim djelima ne prestaje pozivati na osudu totalitarizma, na osudu sveopće šutnje, podastirući sebe kroz čovjekoljublje i empatiju za svoje likove.

(ilustracija na naslovnici: Nevenka Nekić-muza Klio-pastel, 1985)

dr.sc. Dragica Vranjić Golub