Hrvatske jezične dvoumice: prijam ili prijem

U hrvatskim bolnicama na ulazima u prostorije ili zgrade gdje se primaju pacijenti najčešće Jezikpiše prijem, rijetko prijam. Zašto u hrvatskom standardnom jeziku supostoje dvije istoznačnice iste morfemske strukture? Razlika je samo u varijantnom korijenskom samoglasniku koji je rezultat zamjene ultrakratkoga prednjojezičnoga vokala /ь/ vokalom /a/ ili /e/. Odmah na početku valja reći da je riječ prìjam činjenica hrvatskoga standardnoga jezika, a príjem je srbizam ruskoga podrijetla: nom. jd. prìjam (hrv.) - príjem (srp.), gen. jd. príjma (hrv.) - príjema (srp.), dat. i lok. príjmu (hrv.) - príjemu (srp.), instr. jd. príjmom (hrv.) - príjemom (srp.)…

Riječi dòjam, nájam, pòjam, prìjam, sájam, újam, zájam, te predújam i velesájam riječi su hrvatskoga standardnoga jezika. Sve su to imenice muškoga roda koje imaju istu tvorbu padežnih (paradigmatskih) oblika. U korijenskom morfemu /jam/ slogotvorni vokal /a/ ispada iz strukture svih padežnih oblika osim oblika nominativa i akuzativa jednine, npr. jd.: nom. i ak. zájam, gen. zájma, dat. i lok. zájmu, instr. zájmom; mn. nom. zájmovi, gen. zájmova, ak. zájmove, dat., lok. i instr. zájmovima. Ovako kako se deklinira imenica zájam, dekliniraju se i sve više navedene imenice. U nom. i ak. jednine korijenski morfem je /jam/, a u ostalim padežima zbog ispadanja vokala /a/ nalazi se varijantni korijenski morfem /jm/. U starohrvatskom jeziku korijenski morfem u navedenih imenica je imao ultrakratki prednjojezični vokal /ь/ (jer), u nom i ak. jd. taj je poluvokal bio u jakom položaju pa se je supstituirao vokalom /a/ (jьm > jam, npr. prijьm-ь > prijam-ø), a u ostalim padežima je /ь/ bio u slabom položaju pa je ispao iz strukture riječi (jьm > jm, npr. gen. jd. prijьm-a > prijm-a). Prvotni genitivni oblik je imao padežni nastavak -u koji je zbog izmjena deklinacijskih nastavaka u starohrvatskom jeziku zamijenjen nastavkom -a (prijьm-u > prijьm-a). Za usporedbu, u suvremenom češkom jeziku i danas je u takvih imenica u genitivu jednine nastavak -u (dojem, gen. dojm-u; příjem, gen. příjm-u; zájem, gen. zájm-u…).

Sve imenice iz ove skupine imale su prvotno kratkosilazni naglasak u slogu s /ь/ (npr. nom. jd. prijьmь > prijȁm > prìjam; gen. jd. prijьmȁ > prijmȁ > prìjma > príjma). U razgovornom jeziku u nom. i ak. jd. produžuje se u izgovoru vokal /i/ u inicijalnom slogu zato što je to otvoreni slog ili zbog prozodijskoga ujednačavanja svih paradigmatskih oblika. U svim ostalim padežnim oblicima jednine i množine taj slogotvorni vokal se izgovara dugo zato što se nalazi ispred suglasničke skupine u kojoj je prvi segment sonant /j/. Dugi izgovor toga slogotvornoga vokala nije normativan u nom. i ak. jd., u ostalim padežima jest. U imenica nájam, sájam, zájam i újam normativan je dugouzlazni naglasak u svim padežnim oblicima. U imenica velesájam i predújam zadržan je dugouzlazni naglasak motivirajuće riječi u medijalnom slogu.

Glagolska imenica prijьmь je sufiksalna izvedenica od glagola prijьmiti. Tvorena je tako da je glagolu odbačen dvomorfemski gramatički završetak -iti i umjesto njega dometnut nastavak -ь, dakle prijьm-iti > prijьm-ь. U vrijeme supstitucije ultrakratkih vokala /ь/ (jera) i /ъ/ (jora) u jakom položaju ili njihovom elizijom u slabom položaju korijenski /ь/ je zamijenjen vokalom /a/, a nastavačni -ь je otpao pa je od prijьmь nastala današnja riječ prìjam. U štokavskom narječju i u jezicima koji su na njem izgrađeni ni u jedne riječi ultrakratki vokali /ь/ i /ъ/ ne zamjenjuju se vokalom /e/ pa je zato u hrvatskom standardnom jeziku riječ prìjem import. Sve što je u ovom odjeljku rečeno bilo je potrebno reći da bi se imenica prìjam dovela u tvorbenu i značenjsku vezu sa suvremenim glagolom prímiti u kojem je od korijenskoga morfema -jьm- ostao samo fonem /m/, dakle pri-jьm-iti > pri-m-iti jer je -ijь- > -iь- > -ī-. U glagola svršena vida prijьmiti glas /j/ se je našao između dvaju vokala prednjega niza pa je ispao, nakon čega je došlo do produženja vokala /i/ i ispadanja ultrakratkoga vokala /ь/ iz fonemske strukture riječi prímiti. Isto se je dogodilo i s glagolom nesvršena vida pri-jim-ati u kojega je od korijenskoga morfema ostao samo posljednji fonemski segment /m/, dakle pri-jim-ati > pri-m-ati jer je -iji- > -ii- > -ī-. Zbog navedenih sažimanja vokala glagoli prímiti i prímati imaju inicijalni dugouzlazni naglasak s uzlaznom intonacijom u prvom i silaznom u drugom slogu. Za usporedbu, ekvivalentni češki glagoli při-jm-out i při-jím-at čuvaju korijenske morfeme za razliku od hrvatskih glagola u kojih je od korijena ostao samo /m/, dakle, pri-m-iti i pri-m-ati. U glagola svršena vida dòjmiti se, pòjmiti, újmiti i zájmiti korijenski morfem je /jm/, a u glagola nesvršena vida dòimati se, pòimati, ùimati i zàimati korijenskomu morfemu /jim/ otpao je nepotrebno prvi segment /j/ zato što je u intervokalskom položaju. U takvu položaju se /j/ nalazi u brojnih glagola pa ne ispada iz fonemske strukture (npr. bòjiti, dòjiti, dvòjiti, kròjiti, posvòjiti, ròjiti, spòjiti, stròjiti, znòjiti…) što zorno govori o nedosljednostima u pravopisnim normativnim rješenjima.

Imenica prìjam ima istu morfološku i tvorbenu strukturu u svim slavenskim jezicima: hrv. prìjam, slv. sprejém, češ. příjem, slč. príjem, brus. пpыём, rus. пpиём, ukr. пpийóм, bug. пpиéм…, sve su te riječi tvorene sufiksalnom tvorbom od glagola svršena vida i sve se sastoje od tvorbene osnove i nultoga sufiksa koji u svih znači nominativ jednine muškoga roda. U Jezičnom savjetniku s gramatikom u izdanju Matice hrvatske (1971.) za riječ príjem piše da je rusizam. Sve ovdje navedene riječi jesu činjenice ne samo hrvatskoga nego i srpskoga jezika: nájam, pójam, sájam, újam, zájam, te predújam i velesájam pa je u srpskom jeziku trebalo normirati riječ príjam u skladu s njima, a ne preuzimati riječ iz ruskoga jezika, i to pogrešno jer u ruske riječi пpиём ispred /m/ nije /e/ nego /o/ (izg. prijom, a ne prijem).

U hrvatskom standardnom jeziku imenica dòjam je posuđenica iz češkoga jezika (češ. dojem > hrv. dòjam) u kojem je nastala kao kalk latinske riječi impressia. Češki predmetak do- značenjski odgovara hrvatskomu predmetku u-. U srpskom jeziku redovito, u hrvatskom rijetko, umjesto bohemizma dòjam rabi se riječ ùtisak koja je također kalk navedene latinske riječi.

U zdravstvenim ustanovama na vratima prostorija u kojima se primaju pacijenti piše prijam ili prijem. Budući da Hrvatska nema Zakon o službenoj uporabi hrvatskoga jezika i pisma, na Ministarstvu zdravstva je da riješi problem uporabe dviju navedenih riječi od kojih je riječ prìjam činjenica hrvatskoga jezika, a príjem činjenica srpskoga jezika.

Za razliku od bolnica u natječajima hrvatskih ministarstava za nova radna mjesta uvijek se navodi riječ prìjam za nominativ i akuzativ jednine. Ali, često je pogrešan oblik te imenice u genitivu, dativu i lokativu jednine pa se umjesto genitivnoga oblika príjma pojavljuje nepravilan oblik prijama. Ili umjesto dativnoga i lokativnoga oblika príjmu pojavljuje se u tim natječajima nepravilan oblik prijamu. Oblici prijama i prijamu nisu činjenice hrvatskoga jezika niti kojega drugoga slavenskoga jezika. Slijedi nekoliko navoda navedenih pogrešaka iz natječaja Ministarstva školstva i znanosti: Odluka o djelomičnoj obustavi postupka prijama na određeno vrijeme (7. veljače 2019.), Odluka o djelomičnoj obustavi prijama u državnu službu (25. srpnja 2019.), Odluka o djelomičnoj obustavi prijama na određeno vrijeme (13. rujna 2019.), Odluka o obustavi postupka prijama na određeno vrijeme (10. veljače 2020.), Javna objava rješenja o prijamu u državnu službu (10. svibnja 2021.) i brojni drugi. Kad bi u Hrvatskoj postojao Zakon o službenoj uporabi jezika i pisma, onda bi ovakve pogreške bile sankcionirane, a ministar bi takva nepismena uhljeba, koji piše tekstove natječaja, morao razriješiti dužnosti. Jer, to je dno dna kad u ministarstvu zaduženu za školstvo i znanost čine takve pogreške. Ali, u Hrvatskoj ministri školstva mogu biti informatičari, medicinari, veterinari i slični koji o školstvu i pedagogiji imaju nedostatna i minimalna znanja, a na ljestvici hrvatskih znanstvenika su negdje na kraju, dakle bez značaja za hrvatsku znanost. Ministri školstva trebaju biti vrhunski stručnjaci iz područja pedagogije i znanstvenici respektabilnoga znanstvenoga djela, a ne stranački uhljebi.

Literatura:

[1] Anić, Vladimir: Rječnik hrvatskoga jezika, Novi Liber, Zagreb, 11991. i 21994.
[2] Anić, Vladimir: Veliki rječnik hrvatskoga jezika, prošireno izdanje, Novi Liber, Zagreb, 2003.
[3] Anić, Vladimir - Silić, Josip: Pravopisni priručnik hrvatskoga ili srpskoga jezika, Sveučilišna naklada Liber - Školska knjiga, Zagreb, 21987.
[4] Anić, Vladimir - Silić, Josip: Pravopis hrvatskoga jezika, Sveučilišna naklada Liber - Školska knjiga, Zagreb, 2001.
[5] Babić, Stjepan - Finka, Božidar - Moguš, Milan: Hrvatski pravopis, reprint, Školska knjiga, Zagreb, 1971.
[6] Babić, Stjepan - Finka, Božidar - Moguš, Milan; Hrvatski pravopis, prerađeno izdanje, Školska knjiga, Zagreb, 52000.
[7] Babić, Stjepan - Ham, Sanda - Moguš, Milan: Hrvatski školski pravopis, Školska knjiga, Zagreb, 2005.
[8] Badurina, Lada - Marković, Ivan - Mićanović, Krešimir: Hrvatski pravopis, Matica hrvatska, 2007.
[9] Broz, Ivan: Hrvatski pravopis, 1892., 1893., 1904., 1906., 1911., 1915., 72014., pretisak, Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje.
[10] Broz, Ivan - Boranić, Dragutin: Pravopis hrvatskoga ili srpskoga jezika, 1928., 1930., 1951.
[11] Cipra, Franjo - Klaić, Adolf, Bratoljub: Hrvatski pravopis, Izdanje Nakladnog odjela Hrvatske državne tiskare, Zagreb, 1944.; pretisak, Hrvatski korijenski pravopis, Hrvatska sveučilišna naklada, Zagreb, 1992.
[12] Gluhak, Alemko: Hrvatski etimološki rječnik, August Cesarec, Zagreb, 1993.
[13] Habdelić, Juraj; Dictionar, Graz, 1670.; pretisak: Kršćanska sadašnjost, Zagreb, 1989.
[14] Hrvatski enciklopedijski rječnik, Novi Liber, Zagreb, 2002.
[15] Hrvatski jezični savjetnik, Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje - Pergamena - Školska knjiga, Zagreb, 1999.
[16] Hrvatski katolički kalendar za 2021., Zagreb, 2020.
[17] Iveković, Franjo - Broz, Ivan: Rječnik hrvatskoga jezika, tom 2., Zagreb, 1901.
[18] Jozić, Željko (gl. ur.); Hrvatski pravopis, Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje, Zagreb, 2013.
[20] Marević, Jozo: Hrvatsko-latinski enciklopedijski rječnik, Školska knjiga, Zagreb, 1997.
[21] Osmojezični enciklopedijski rječnik, Leksikografski zavod Miroslav Krleža, Zagreb, 2010.
[22] Pavešić, Slavko (ur.): Jezični savjetnik s gramatikom, Matica hrvatska, 1971.
[23] Pravopis hrvatskosrpskoga književnog jezika s pravopisnim rječnikom, Matica hrvatska - Matica srpska, Zagreb - Novi sad, 1960.
[24] Rječnik hrvatskoga ili srpskoga jezika, JAZU, Zagreb, 1975. - 1986.
[25] Skok, Petar: Etimologijski rječnik hrvatskoga ili srpskoga jezika, 1. - 4., Jugoslavenska akademija znanosti i umjetnosti, Zagreb, 1971. - 1974.
[26] Šamija, Ivan Branko: Rječnik jezika hrvatskoga, Društvo Lovrećana i Markulin, Zagreb, 2012.
[27] Školski rječnik hrvatskoga jezika, Školska knjiga, Zagreb, 2012.
[28] Šonje, Jure (ur.); Rječnik hrvatskoga jezika, Leksikografski zavod Miroslav Krleža - Školska knjiga, Zagreb, 2000.
[29] Šulek, Bogoslav: Hrvatsko-njemačko-talijanski rječnik znanstvenog nazivlja, 2. tom, 1874., pretisak: Globus, Zagreb, 1990.
[30] Veliki rječnik hrvatskoga standardnog jezika, Školska knjiga, Zagreb, 2015.
[31] Veliki školski leksikon, Školska knjiga, Zagreb, 2003.
[32] Vrančić, Faust: Dictionarium quinque nobilissimarum Europae linguarum, latinae, italicae, geermanicae, dalmatiae et ungarcae; Venetiis, 1995.; pretisak: Novi Liber, Zagreb, 61992.
[33] Završnik, Josip: Pravvopisanje illiricsno, rukopis, 1819.; u: Milan Nosić, Gajev preteča, Josip Završnik i njegovo djelo, str. 139. - 208., HFD, Rijeka, 1997.

prof. dr. sc. Milan Nosić

 

Ned, 25-07-2021, 01:47:07

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2021 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.