Tijelovo ili Tjelovo?

Tijelovo je službeno ime za svetkovinu Presvetoga Tijela i Krvi Kristove. Taj je vjerski blagdan nastao u 13. stoljeću. Čuvši za mistično viđenje augustinske redovnice sv. Julijane iz samostana kod Lièga u Belgiji, mjesni biskup je za svoju biskupiju ustanovio blagdan sv. euharistije, kao spomen na ustanovljenje euharistije na posljednjoj Isusovoj večeri s učenicima na Veliki četvrtak. U 14. stoljeću papa Ivan XXII. je odredio da to bude blagdan obvezan za cijelu Katoličku crkvu i to devetoga četvrtka nakon Uskrsa. Na taj blagdan održavaju se svečane mise i procesije u brojnim župama u kojima se nosi, izlaže i javno štuje posvećena hostija kao spomen na simboličnu pretvorbu kruha i vina u tijelo i krv Isusovu na posljednjoj večeri.

Imenica tijelo [jek. tjêlo, ek. têlo, ik. tîlo] je motivirajuća riječ za nekoliko tvorenica, npr. tjelèšce, tjelèsina, tjȅlesan, tjȅlesnōst, tjelohrànitelj, tjelohràniteljev, tjelohranitèljica, tjelohranitèljičin, tjȅlovježba, tjȅlovježbenī, Tjȅlovo, tjȅlovskī… i u svih dolazi do pokrate vokala u prvom slogu (ije > je). To je u skladu sa zakonitošću da se korijenski slogotvorni vokal krati ako se tvorenica produžuje novim jedinicama. To vrijedi i za množinske oblike imenice tijelo u kojih je osnova proširena gramatičkim morfemom -es- (nom. mn. tjelèsa) koji ima samo značenje množine. Ime Tijelovo je također motivirano riječju tijelo i tvoreno sufiksacijom tako da je apelativu tijelo odbačen padežni nastavak i na dobivenu obličnu osnovu tijel- dodan dvomorfemski tvorbeni nastavak -ovo, od kojih je morfem /ov/ leksički, a /o/ gramatički. Tvorbeni proces je sljedeći: tijel-o > Tjel-ovo. Nakon dodavanja nastavka -ovo zbog produženja riječi dolazi do pokraćenja dugoga vokala u prvom slogu pa ime toga blagdana ulazi u skupinu imena tvorenih nastavkom -ovo, dodanim na osnovu s nepalatalom na kraju (npr. Bȍrovo, Cȅrovo, Dȕbovo, Grȁhovo, Gȑdovo, Hȕtovo, Klȁdovo, Rȁsovo, Rȍgovo, Rȕgovo, Šȉpovo, Trȅnkovo, Tȑnovo…), odnosno s varijantnim nastavkom -evo, dodanim na osnovu s palatalnim suglasnikom (npr. Kȉjevo, Trȅšnjevo, Zvȅčevo…). Sva su ova trosložna imena tvorena na isti način dodavanjem sufiksa -ovo ili -evo i sva imaju kratki vokal i kratkosilazni naglasak u prvom slogu. U ovu skupinu imena ide i ime blagdana Tijelovo koje zbog kraćenja dugoga vokala u prvom slogu postaje u izgovoru Tjȅlovo. Ime toga blagdana je trebalo biti Tjelovo, a ne Tijelovo koje tako napisano nije u skladu s morfološkom zakonitošću o pokrati korijenskoga vokala zbog glasovnoga produženja riječi. Dakle, pravopisna norma glede imena blagdana Tijelovo nije usklađena s normom hrvatskoga standardnoga jezika. Hrvatski pravopisci (ortografi) i rječnikopisci (lekikografi) trebali bi, kad pišu pravopise i rječnike, imati u vidu ovo što je ovdje rečeno o kraćenju korijenskoga samoglasnika u zamjenu za produživanje riječi novim jedinicama.

Tijelovo

 Literatura:

[1] Anić, Vladimir: Rječnik hrvatskoga jezika, Novi Liber, Zagreb, 11991. i 21994.
[2] Anić, Vladimir: Veliki rječnik hrvatskoga jezika, prošireno izdanje, Novi Liber, Zagreb, 2003.
[3] Anić, Vladimir - Silić, Josip: Pravopisni priručnik hrvatskoga ili srpskoga jezika, Sveučilišna naklada Liber - Školska knjiga, Zagreb, 21987.
[4] Anić, Vladimir - Silić, Josip: Pravopis hrvatskoga jezika, Sveučilišna naklada Liber - Školska knjiga, Zagreb, 2001.
[5] Babić, Stjepan - Finka, Božidar - Moguš, Milan: Hrvatski pravopis, reprint, Školska knjiga, Zagreb, 1971.
[6] Babić, Stjepan - Finka, Božidar - Moguš, Milan; Hrvatski pravopis, prerađeno izdanje, Školska knjiga, Zagreb, 52000.
[7] Babić, Stjepan - Ham, Sanda - Moguš, Milan: Hrvatski školski pravopis, Školska knjiga, Zagreb, 2005.
[8] Badurina, Lada - Marković, Ivan - Mićanović, Krešimir: Hrvatski pravopis, Matica hrvatska, 2007.
[9] Broz, Ivan: Hrvatski pravopis, 1892., 1893., 1904., 1906., 1911., 1915., 72014., pretisak, Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje.
[10] Broz, Ivan - Boranić, Dragutin: Pravopis hrvatskoga ili srpskoga jezika, 1928., 1930., 1951.
[11] Cipra, Franjo - Klaić, Adolf, Bratoljub: Hrvatski pravopis, Izdanje Nakladnog odjela Hrvatske državne tiskare, Zagreb, 1944.; pretisak, Hrvatski korijenski pravopis, Hrvatska sveučilišna naklada, Zagreb, 1992.
[12] Gluhak, Alemko: Hrvatski etimološki rječnik, August Cesarec, Zagreb, 1993.
[13] Hrvatski enciklopedijski rječnik, Novi Liber, Zagreb, 2002.
[14] Hrvatski jezični savjetnik, Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje - Pergamena - Školska knjiga, Zagreb, 1999.
[15] Hrvatski katolički kalendar za 2021., Zagreb, 2020.
[16] Iveković, Franjo - Broz, Ivan: Rječnik hrvatskoga jezika, tom 2., Zagreb, 1901.
[17] Jozić, Željko (gl. ur.); Hrvatski pravopis, Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje, Zagreb, 2013.
[18] Marević, Jozo: Hrvatsko-latinski enciklopedijski rječnik, Školska knjiga, Zagreb, 1997.
[19] Osmojezični enciklopedijski rječnik, Leksikografski zavod Miroslav Krleža, Zagreb, 2010.
[20] Pavešić, Slavko (ur.): Jezični savjetnik s gramatikom, Matica hrvatska, 1971.
[21] Pravopis hrvatskosrpskoga književnog jezika s pravopisnim rječnikom, Matica hrvatska - Matica srpska, Zagreb - Novi sad, 1960.
[22] Rječnik hrvatskoga ili srpskoga jezika, JAZU, Zagreb, 1975. - 1986.
[23] Skok, Petar: Etimologijski rječnik hrvatskoga ili srpskoga jezika, 1. - 4., Jugoslavenska akademija znanosti i umjetnosti, Zagreb, 1971. - 1974.
[24] Šamija, Ivan Branko: Rječnik jezika hrvatskoga, Društvo Lovrećana i Markulin, Zagreb, 2012.
[25] Školski rječnik hrvatskoga jezika, Školska knjiga, Zagreb, 2012.
[26] Šonje, Jure (ur.); Rječnik hrvatskoga jezika, Leksikografski zavod Miroslav Krleža - Školska knjiga, Zagreb, 2000.
[27] Šulek, Bogoslav: Hrvatsko-njemačko-talijanski rječnik znanstvenog nazivlja, 2. tom, 1874., pretisak: Globus, Zagreb, 1990.
[28] Veliki rječnik hrvatskoga standardnog jezika, Školska knjiga, Zagreb, 2015.
[29] Veliki školski leksikon, Školska knjiga, Zagreb, 2003.
[30] Završnik, Josip: Pravvopisanje illiricsno, rukopis, 1819.; u: Milan Nosić, Gajev preteča, Josip Završnik i njegovo djelo, str. 139. - 208., HFD, Rijeka, 1997.

Prof. dr. sc. Milan Nosić

 

Čet, 17-06-2021, 23:30:28

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2021 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.