Zašto je nobelovac Albert Camus bio 'nepoćudan' uredniku zagrebačke Mladosti

Nedavno podsjećanje svjetske javnosti na 200. obljetnicu rođenja Karla Marxa probudilo je u meni neke davne prevodilačke uspomene. Naime, pedesetih godina prošlog stoljeća povremeno sam prevodio i uspijevao objaviti pokoji kraći odlomak iz djela Denis de Rougemonta, A.E. Poea, M. Unamuna, Saint John Persea... te posebice Albert Camusa. Smatrajući knjigu eseja Mit o Sizifu temeljnim djelom za pristup Camusovoj filozofiji apsurda, ali i čitavom njegovom opusu, objavio sam više ulomaka (Nadanje i apsurd u djelu Franza Kafke, Kirilov, Mit o Sizifu, Dva eseja o apsurdnom čovjeku, Donjunanizam, Kazalište...) u Mogućnostima, Telegramu, nekim novinama te na radiju. Smatrajući također da je ta knjiga izvanredan primjer novije svjetske esejističke književnosti a da u Jugoslaviji još nije prevedena, ponudio sam (1959.) cjelokupni prijevod Otu Šolcu, uredniku biblioteke Eseji uglednog zagrebačkog izdavačko knjižarskog poduzeća “Mladost”.

Nakon beskrajno dugog vremena i nakon tragične Camusove smrti (4. siječnja 1960.) stigao mi je odgovor datiran tek 8. lipnja 1960. u kojem je doslovce pisalo sljedeće:

"Primio sam Vaše pismo; oprostite što se nisam tako dugo javio. Nažalost Vaš prijedlog ne dolazi u obzir, jer se Camus u ovom djelu jako razilazi sa Marksizmom i prema tome ga nećemo moći objaviti.

Ako imate iz oblasti esejistike nešto što bi došlo u obzir za našu biblioteku Eseji, molimo, da nam se javite.

Srdačno Vas pozdravlja Oto Šolc".

Godinu dana poslije sarajevski je izdavač "Veselin Masleša" objavio (lijepo opremljeni!) Mit o Sizifu, ali nažalost (zbog nekvalitetna 'srpskohrvatskog' prijevoda!) u njemu je ostalo sačuvano malo što od ljepote i blistave elegancije Camusova stila... Ipak, budući da je to bio prvi prijevod Mita o Sizifu u Jugoslaviji, izdanje je rasprodano u rekordnom vremenu.

I tako, zbog stupidnog partijsko-marksističkog puritanizma druga urednika Šolca (inače pjesnika!) zagrebačka je "Mladost" propustila priliku da prva objavi integralni hrvatski prijevod tadašnje svjetske uspješnice esejističke književnosti...

Frano Baras