Idealizam i "domaći imperijalisti"

Kohandas Karamčand Gandhi (bolje poznat kao Mahatma Gandhi) je svoj nenasilni otpor protiv britanske okupacije u Indiji i borbu za potpunu osobnu, duhovnu i političku samostalnost svojih SlobodaIma i onih koji nisu ostali dosljedni svojim nekadašnjim idealima slobode, nego su ujarmili slobodu i samostalnost za svoje interese. Postali su zarobljenici svoje sebičnosti! Pomogli su osloboditi domovinu ali su mnogi izgubili istinsku slobodu!sunarodnjaka i domovine proširio i na bojkot uvoza stranih dobara, posebice tekstila iz Engleske.

On je poticao sve sugrađane, bez razlike na njihove klasne i druge razlike, da sami proizvode odjeću da bi pridonijeli pokretu neovisnosti i slobode.

Ali nije Gandhi bio samo protiv Engleza, odnosno protiv njhova imeprijalizma i eksploatacije, nego i protiv indijskih špekulanata koji su spremno čekali da se oslobode Engleza da bi oni postali "novi englezi" i zajašili na grbaču svog oslobođenog naroda. Njima je smetao engleski imperijalizam, ali ne izrabljivanje naroda!

Kod nas, kao i u većini post-kolonijalnih država, klasa koja je bila u službi totalitarizma i imperijalizma u trenutku kad je uvidjela da joj se urušava tlo pod nogama ipak se okrenula, barem javno, protiv velikosrpske agresije, ali ne protiv svog privilegiranog i parazitskog položaja u društvu.

Nažalost, ima i onih koji nisu ostali dosljedni svojim nekadašnjim idealima slobode, nego su ujarmili slobodu i samostalnost za svoje interese. Postali su zarobljenici svoje sebičnosti! Pomogli su osloboditi domovinu ali su mnogi izgubili istinsku slobodu!

Pitanje za naše moćnike

Slično Gandhijevu idealizmu, u jednoj poznatoj knjizi o Južnoj Africi moglo se pročitati kako je neki Afrikanac/Crnac, uz sve diskriminacije, lijepo živio. Čovjek se "snašao". Imao je stalan posao, obitelj, kuću..., bio je dio tamošnje niže srednje klase. Ali, jednog dana, na iznaneđenje svojih bijelih prijatelja, on se pridružio crnačkom pokretu za ravnopravnost. Počeo je ići na prosvjedne skupove i pomagati pokret otpora. Bijeli prijatelji su ga zapanjeno pitali, zašto je to učinio? To mu nije bilo potrebno.

Riskirao je posao i svoju budućnost, pa i život. Crnac im kaže, a što ću ja odgovoriti kad dođem pred Svevišnjega; što ću mu reći kad me upita zar ti nisi imao za što se boriti za zemaljskog života? Zar nisi imao nikakvih ideala?

Isto pitanje čeka sve nas, posebice naše moćnike. Zar opće dobro nije ideal za koji se trebamo žrtvovati i boriti!

prof. dr. sc. Ante Čuvalo