Izvan zakona

Po Aristotelu pravo je suma svih vrlina u jednoj. Po Hegelu prirodno pravo je sloboda a njegovo daljnje određenje je jednakost pred zakonom.

Jasna OmejecStvarajući svoju državu Hrvati su očekivali da će u njoj ostvariti sva ona prava, koja nisu imali u raznim zajednicama s drugim narodima. Očekivali su izgradnju državno-pravnog poretka na vrijednosno utemeljenim načelima u kojem će se osigurati potpuna sloboda svakome pojedincu i njegovo sudjelovanje u cjelokupnom političkom životu. Očekivali su da demokracija bude zasnovana na zajedničkom uvjerenju svih građana, da se stvori civilno društvo, da se preoblikuje odnos države i društva, da prava čovjeka budu utemeljena na neotuđivim, nezastarivim i prirodnim pravima svakog čovjeka nasuprot državnoj vlasti, ali i nasuprot drugim pojedincima.

Stvarajući svoju državu Hrvati su očekivali, da moć države bude ograničena pravom, da u toj državi svi članovi društva imaju ista prava, da svi budu jednaki pred zakonom. Očekivali su da će uspostavom vlastite države ostvariti pravo na pravnu državu, time i na potpunu slobodu i pravednost u društvu. Očekivali su vladavinu prava, što je jedan od uvjeta ostvarenja slobode.

Hrvatsko društvo jest utemeljeno na vladavini prava, kaže Jasna Omejec.

Institucije pravne države rade svoj posao, kaže Luka Bebić.

Pravna država djeluje u svim svojim segmentima, kaže Darko Milinović.

Još odlučnije ćemo se boriti za pravnu državu, učvrstit ćemo pravnu državu i temelje naše demokracije, kaže Jadranka Kosor.

Te konstatacije predstavnika najviših institucija države jesu sramne konstatacije. One nisu istinite, ne oslikavaju, ne odgovaraju, suprotne su i nisu u skladu sa stvarnim i činjeničnim stanjem.

Prava istina je, da je Hrvatska zemlja u kojoj vlada pravo rasulo prava, pravde i pravednosti, da pravne države nema! Hrvatskim građanima oduzeto je pravo na pravnu državu!

U RH vlada vladavina nepravde i bezakonja. Tome je tako, jer naše društvo je ono društvo u kojem zakone pišu i donose oni koji na društvu parazitiraju. Zakoni nisu ni blizu onome što bi građani htjeli, što žele, oni ne dolaze od opće volje, već od onih koji vladaju. Upravo stoga niti nema vladavine zakona, postoji i opstoji samo vlast ljudi ili moć tirana koji su izvan zakona. Oni koji posjeduju državnu vlast nisu vezani za zakone. Nema tu ograničenosti djelovanja države a u korist slobode građana. "Pravna država" i državni organi stavljeni su izvan zakona i vlastitih područja.

Bivši premijer izričito i izravno optužuje i tvrdi( a tko bi drugi to mogao znati bolje od njega?!) da je sudstvo u RH podređeno usmjeravanjima "odozgo". Time sudstvo, kao takvo,gubi svoj pravi smisao, jer ne služi zakonu i pravu, niti svoje odluke donosi u skladu sa zakonom i pravom. Sudstvo kao takvo nema monopol nad jurisdiktivnom vlašću. Obavljanje vladavine prava od strane sudstva nasuprot vladavini tiranije i čvrste ruke time nije i ne može biti zajamčena.

Što država sama može i smije učiniti, kakvi su okviri zakonskih ovlasti i nadležnosti vlade i uprave za njihovu svaku aktivnost, sve je to u pravnoj državi regulirano i propisano. U RH, po tom pitanju, prevladava individualna dinamika a ne propisi i zakoni.

Po tom pitanju za vladu i upravu niti vrijede zakoni i propisi, niti se tih propisa i zakona drže, ako ih uopće ima. Pravo u RH niti se drži zakona, niti pravdu ima tko djelotvorno kontrolirati Vlada vlada neograničeno i po svojoj volji. Nema mjera kontrole koje javnim institucijama daju mjeru i formu Upokoreni i ušutkani parlament već odavno je, kao takav, izgubio svoj kontrolni zadatak

Naša "pravna država", o kojoj strukture na sav glas govore, uistinu je posebna i specifična. Posebna je osobito po tome, kako vidimo, jer je u njoj zakonodavna vlast podređena izvršnoj, odnosno nema u njoj podređenosti vlade parlamentu, već je situacija obrnuta. Posebna je, jer u njoj vladavina prava ne predstavlja ograničenje svekolike državne vlasti, posebno zakonodavne vlasti, za koju nema niti kvalitetne pravne regulacije a ni njene zakonite primjene.

Posebna je i po tome što u njoj vlada samovolja, što je pojedinac u njoj kontroliran a građani pod čvrstom rukom države. Posebna je što pojedinac u njoj ne može djelovati u skladu s vlastitim odlukama niti uopće ima utjecaja na politički suživot zajednice. Posebna je jer je u njoj sloboda građanina podređena volji pojedinaca i skupina, što je volja građanina podređena volji drugog čovjeka. Posebna je, što u njoj partija, koja je na vlasti, određuje što je pravilno a što nije. Posebna je, što u njoj nema raspodjele vlasti. Posebna je, što u njoj pravo nema nikakvu moć, u njoj je moć pravo i u njoj ustavni mehanizmi ne štite pojedinca od zlouporabe moći.

Posebna je, što u njoj nema socijalnih prava i socijalne pravednosti rezultat čega je, prema nekim izračunima, čak dva milijuna i sedamsto tisuća siromašnih i socijalno ugroženih građana.

Jadranka KosorPravna država trebala bi biti i garant slobode medija. Hrvatska država je država neslobodnih medija. Naša novinarska struka sve je potlačenija. Novinari su sve više i više izloženi pritiscima politike i kapitala. Korporacije sve češće krše novinarska prava, sve se više novinara, kojima su ugovori na neodređeno vrijeme, pokušava zamijeniti honorarcima. Ukidaju se i ne poštuju kolektivni ugovori a koliko se radnih sporova vodi zbog otkaza novinarima javnosti nikada nije bilo predočeno.

Pravna država ne podrazumijeva samo građanska prava i dužnosti, ona podrazumijeva i pravo na nezavisnost i suverenost. I to pravo želi se danas Hrvatima oduzeti. Aktualna politika i ona na vlasti i ona u oporbi žure da sva obilježja naše vlastite suverenosti utope u strukture europskih i svjetskih gospodarskih, vojnih i političkih organizacija. Iako je jasno da kapitalistički globalizam niti promiče humanost, niti harmoniju, niti veću demokraciju. Suprotno tome njegova proizvodno-potrošačka ideologija upravo se kosi s tim vrednotama. Naše političke elite žure, iako je već sada jasno da će EU biti onakva politička i ekonomska zajednica u kojoj će jače i razvijenije nacije kontrolirati manje i slabije.

Samo jednom prilikom, za svoga vladanja, premijerka RH Jadranka Kosor bila je iskrena prema hrvatskome narodu rekavši: Hrvatskom narodu ostali smo dužni pravnu državu! Tu izjavu pobija kasnije izjavom o postojanju iste, što upućuje na zaključak postojanja unutarnje borbe. Želi činiti dobro a zlo joj se nameće. Već Pavao (Rim 7,14-25) ukazuje i opominje da ta nutarnja proturječja mogu savjest učiniti sužnjem zla.Takvog smrtonosnog zagrljaja moguće se osloboditi podvrgavanjem Zakonu Kraljevstva a on je sažet u zapovijedi koja nalaže čovjeku da ljubi Boga i da ljubi bližnjega kao samog sebe.( Mk 12,28-34).

Mirko Omrčen

Sri, 20-05-2026, 08:08:12

Potpora

Svoju članarinu ili potporu za Portal HKV-a
možete uplatiti i skeniranjem koda.

Otvorite svoje mobilno bankarstvo i skenirajte kod. Unesite željeni novčani iznos. U opisu plaćanja navedite je li riječ o članarini ili donaciji za Portal HKV-a.

barkod hkv

Komentirajte

Zadnji komentari

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

AKT

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2026 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.