Slovensko-hrvatska 'uzlazna putanja'

Dana 20. studenog prošle godine Hrvatski sabor je sa 129 glasova 'za' glatko, bez ikakvih ozbiljnijih primjedbi, ratificirao Sporazum o arbitraži Hrvatske i Slovenije. Premda je iznio niz kritika na račun sporazuma, šef SDP-a Zoran Milanović je na kraju ipak popustio i dao svoj glas za ratifikaciju kao i većina SDP-ovaca, osim zastupnika Ive Josipovića i partijskog disidenta, kontroverznog Ivice Pančića. Ipak, ostaje pitanje: je li tadašnji predsjednički kandidat Ivo Josipović dobio odobrenje kluba SDP-a da glasa protiv arbitraže ili je to bio njegov autohtoni stav obzirom na 'funkciju' respektabilnog profesora Pravnog fakulteta...komu bi pravo trebalo biti u 'malom prstu'!?

Međutim, po preuzimanju predsjedničkog trona od pravnika po struci Stipe Mesića, pravnik po struci Ivo Josipović se 12. ožujka zaputio u prijateljsku nam Sloveniju posjetiti svog kolegu po struci predsjednika Danila Tuerka, također profesora na Univerzi u Ljubljani. «Prijateljstvo (kroz kamiš od lule, nap.a.) između Slovenije i Hrvatske traje stoljećima i mi ćemo se zajedno već sutra (u prijevodu: malo morgen, nap.a.) naći u Europskoj uniji i zato sam Sloveniju stavio na početak svog vanjsko-političkog djelovanja», s očitim dodvoravanjem je rekao predsjednik Josipović. On je pritom istaknuo i zasluge vlada dviju država, premijera Boruta i premijerke Jadranke, za uzlaznu putanju u odnosima između Zagreba i Ljubljane, i dodao: «Sretan sam što su se ona otvorena pitanja koja su opterećivala naše odnose počela rješavati i tu zaista iskazujem zahvalnost vladama Republike Hrvatske i Republike Slovenije zbog onoga što su napravile u pripremi konačnog rješenja onih pitanja koja su sporna», rekao je Josipović misleći u prvom redu na spornu arbitražu protiv koje je, eto, i sam glasovao. Hrvatski predsjednik je istaknuo kako postoji suglasnost Hrvatske i Slovenije da se odnosi u regiji formiraju 'na europski način', te je dodao da je njegova poruka svim liderima u (zapadno-balkanskoj, nap.a.) regiji da se problemi ne mogu prebacivati na buduće generacije političara.

Svi hrvatski mediji su prilično naivno 'progutali' ovu političku PP-farsu nazvavši je 'novim poglavljem u odnosima Hrvatske i Slovenije' odnosno 'rješavanje susjedskih problema na europski način'! I nije trebalo dugo čekati na rješavanje problema, ali ne na europski nego na ekskluzivni, slovenski način: Ponajprije, slovenska vlada ni sama sebi nije vjerovala je li glede arbitraže ispravno postupila, pa je zatražila mišljenje svog Ustavnog suda, koji je nakon podužeg vremena, od mjeseca studenog, konačno i donio odluku kako se arbitraža ne kosi sa slovenskim Ustavom. Ali, europski orijentirana slovenska vlada ne vjeruje ni svom Ustavnom sudu pa će, e da bi - poput Jude Iškariota - oprala ruke od svake odgovornosti, zatražiti mišljenje svog slovenskog puka putem referenduma i to ne bilo kakvog, tek savjetodavno, nego sasvim ozbiljno ... zakonodavnog referenduma!?

Jasno, sad slijede temeljite pripreme za referendum koje će potrajati barem do lipnja ove godine. Ali, vjerujem da nikome pametnom u ovoj zemlji nije jasno što će biti ako se slovenski 'fantje' na referendumu suprotstave odlukama slovenske vlade i Ustavnog suda dežele Slovenije; što će se dogoditi ako narod kaže 'ne' odnosno ako 'fantje' glasuju protiv arbitraže jednako kako je bivši zastupnik Ivo Josipović glasovao na sjednici hrvatskog sabora 20. studenog prošle godine. Ustvari, kako naši 'dobri susjedi' imaju uvijek problema kad se donose kapitalne odluke glede odnosa s Hrvatskom, najpametnije bi im bilo da se posluže metodama srednje-vjekovne 'demokracije' kad su tadašnji kraljevi - suvereni donosili važne odluke na otvorenim saborima u prirodi gdje je prosti puk odlučivao aklamacijom. Doduše, u ovom slučaju se ne radi o Granićeve 'dvije lignje' u Piranskom zaljevu, radi se zapravo o pristupu Hrvatske EU, a o tome glavnu riječ vode svjetski arbitri kao što je primjerice Your Majesty, engleska kraljica majka, ili možda Serge Brammertz i njegovi virtualni top-dnevnici. A marginalna EU-dežela Slovenija je tek sredstvo za 'potkusurivanje'.