Hrvatska može i treba zatražiti podršku NATO saveza
Umjesto da pod ucjenom prihvati nepovoljni arbitražni sporazum sa Slovenijom, hrvatska bi se diplomacija trebala obratiti za pomoć Sjevernoatlantskom savezu. Kao punopravna članica NATO-a, Hrvatska ima pravo od svojih saveznika tražiti potporu za rješavanje graničnoga spora sa Slovenijom na osnovi međunarodnoga prava na Međunarodnom sudu pravde. Budući da je Hrvatska postala članicom NATO-a voljom svoje vlasti, a ne voljom građana, njezina bi vlast trebala zatražiti da se pokrenu NATO-ovi mehanizmi za rješavanje teritorijalnih sporova među članicama. To je izvrsna prilika da vlast pokaže svojim građanima čemu služi članstvo Hrvatske u NATO-u.
Slovenija je, kao i Hrvatska, članica NATO-a, i ona je, kao i Hrvatska, potpisala Povelju NATO-a. Ta povelja jasno obvezuje članice NATO-a da međusobne teritorijalne sporove rješavaju na osnovi međunarodnoga prava i u institucijama Ujedinjenih naroda.
Članak 1. Povelje NATO-a jasno obvezuje članice NATO-a na 'nenasilno rješavanje međunarodnih sporova na način da ne ugrožavaju međunarodni mir, sigurnost i pravo'.
U ovom slučaju (čl. 1.) međunarodno je pravo ono pravo koje je u skladu s Poveljom Ujedinjenih naroda i pravnim institucijama Ujedinjenih naroda, među kojima je i Međunarodni sud pravde.
Hrvatska bi se dodatno mogla pozvati i na članak 5. Povelje NATO-a jer se još uvijek na Svetoj Geri, dakle hrvatskomu teritoriju, nalaze oružane snage Republike Slovenije.
Po čl. 9. Hrvatska se ima pravo obratiti Vijeću NATO-a i zatražiti njegovu potporu za rješavanje bilo kojega međunarodnog teritorijalnog spora, u ovom slučaju spora sa Slovenijom, u skladu s međunarodnim pravom, na što su se i Slovenija i Hrvatska obvezale u članku 1.
Ako bi se Slovenija nastavila ponašati protivno preuzetim obvezama iz članka 1. Povelje NATO-a, Hrvatska bi trebala zatražiti njezinu suspenziju iz članstva sve dok ne prihvati primjenu onih mehanizama koje je svojim potpisom prihvatila kada je 26.ožujka 2003. pristupila u članstvo NATO-a.
Umjesto da popusti pred slovenskim ucjenama i prihvati nejasan sporazum o nekakvoj ad-hoc arbitraži, hrvatska bi diplomacija morala barem razmotriti opciju da preko svoga članstva u NATO-u prisili Sloveniju da prihvati rješavanje svojih teritorijalnih pretenzija pred priznatim institucijama Ujedinjenih naroda i na Međunarodnom sudu pravde.
Mogućnost da se preko NATO-a Slovenija prisili na izlazak pred Međunarodni sud pravde hrvatska diplomacija, čini se, još nije ni razmotrila. A trebala bi. Jer nameće se pitanje: Zašto je Hrvatska uopće članica NATO-a ako nije spremna od saveznika tražiti potporu za svoja ugrožena prava?
Marjan Bošnjak
Glavni tajnik stranke Jedino Hrvatska