Ukrajina je za Europu ono što je Vukovar bio za Hrvatsku

Ishod ruske invazije na Ukrajinu i obrane Ukrajinaca od te agresije proizvest će utjecaj na geopolitičku sudbinu Europe. Taj se rat za sada formalno vodi na teritoriju tih dviju država, ali po svojim učincima to je, zapravo, rat Rusije i Zapada koji sve intenzivnijom dostavom moćnijeg oružja pomaže obranu Ukrajine. U ovoj ruskoj agresiji, pojednostavljeno rečeno, Ukrajina za Europu ima važnost sličnu važnosti Vukovara za Hrvatsku u Domovinskom ratu. Otporom kojeg je herojska obrana Vukovara pružala velikosrpskom nasrtaju kupovano je vrijeme za naoružavanje Hrvatske i organiziranje obrane u njenim drugim dijelovima, posebice Zagreba. Slično tomu sada Ukrajina odolijevajući ruskim napadima daje priliku Europi da se probudi iz liberalnog sna i pripremi za eventualni ratni pohod Rusije na nju. Zahvaljujući ukrajinskoj obrani koja ratnu bojišnicu zadržava na svojem tlu, omogućava se Europi da stekne snažniju otpornost na eventualni pohod Rusije na europski kontinent
.
Eventualno rusko pokoravanje cijele Ukrajine donijelo bi poremećaj u širem geopolitičkim krajoliku. Prema procjenama Instituta za proučavanje rata, "ruska pobjeda u ratu koja bi rezultirala osvajanjem cijele Ukrajine dovela bi borbeno iskusne ruske snage do granica NATO-a, od Crnog mora do Arktičkog oceana". U tom slučaju, kako navodi Institut, "Sjedinjene Američke Države bi trebale premjestiti veliki broj američkih snaga i uložiti značajan dio svoje flote nevidljivih zrakoplova u Europu".

Takav razvoj događaja može se spriječiti snažnijom pomoći Ukrajini. Posjedovanjem ubojitijeg naoružanja, koje Zapad obećava proslijediti Ukrajini, ta će zemlja moći jače nego do sada degradirati ruske snage i onemogućavati rasplamsavanje ratnog požara na europskom tlu. U suprotnom, u slučaju širenja ratnog plamena po europskom kontinentu, i jugoistočni dio Europe, odnosno Balkan naći će se u (pre)važnoj geopolitičkoj poziciji spjrečavanja ruskog prodora na Jadran i Mediteran.

Najnovija vojna približavanja Francuske, Njemačke, Velike Britanije i Poljske prirodna su reakcija europskih silnica na potencijalne prijetnje koje (ne)izravno odašilje Moskva. Europski konformizam u nastupajućim okolnostima znači njenu geopolitičku ranjivost. Kreiranje snažnijih vojno-obrambenih sposobnosti znači istodobno i povećanje preventivnih kapaciteta Europe u odvraćanju Rusije od ratnih pohoda. Očuvanje mira u Europi proizlazit će iz njene vojne snage, a ne iz deklarativnog pacifizma.

Pejo Gašparević