XI. i XII. Izborna jedinica – Parlamentarni izboru u Republici Hrvatskoj 8. studenog 2015.

Ako bi Guinnessovoj knjizi rekorda po broju apsurdnosti na ljestvici pojedinih država svijeta poredali one srednje veličine zasigurno je da bi Hrvatska bila među prvim. Kada se radi o upravljanju državom onda joj zasigurno nitko ne bi oduzeo prvenstvo.

Iz dolje navedenih rezultata izborne jedinice XI. I XII. očita je ta apsurdnost, a kad se ona iščitava iz medija u Hrvatskoj o toj apsurdnosti onda je očita nesrazmjernost onoga što pokazuju brojke i onoga čemu pridaju vrijednost navedeni mediji, a tek onda kada se apsurdnost tih nesrazmjera prenese na upravljanje državom i svakodnevni život u Hrvatskoj onda su očigledne posljedice današnjih političkih zbivanja vezanih uz konstituiranje novoga saziva Hrvatskog sabora.

XI. IZBORNA JEDINICA

Tablica: Rezultati izbora po pojedinim državama u kojima živi veliki broj Hrvata

Napomena: Podaci o vezano uz birače iz XI. Izborne jedince i rezultati svih izbora nalaze se kod Sektor za građanska stanja, ODJEL ZA SREDIŠNJE EVIDENCIJE I REGISTAR BIRAČA, Ilica 25, soba 40, II kat.

U ovoj izbornoj jedinici izabrana su tri zastupnika, fiksnom kvotom: Željko Glasnović, Božo Ljubić i Ivan Šuker. U prosjeku po svakomu od njih dolazi po 9.508 glasova.

U službenim izbornim rezultatima navedena je da je ukupno bilo 28.525 birača, odnosno 98,64%. Izborna komisija je u svome izvješću računala postotke prema broju unaprijed registriranih birača, a ne postotak od ukupnog broja birača koji imaju hrvatsko državljanstvo, a što je navedeno u priloženoj tabeli.

XII. IZBORNA JEDINICA

Zastupnici u Hrvatski sabor na temelju XII. izborne jedinice

I. Izbor zastupnika koje biraju srpske nacionalne manjine

Od ukupno 129.683 birača, glasovalo je (prema glasačkim listićima) 18.976 birača, odnosno 14,63%. Najveći broj glasova dobili su:

1. dr. sc. Milorad Pupovac – SDSS
2. Mile Horvat - SDSS
3. Mirko Rašković - SDSS

Srpska nacionalna manjina ima pravo na 3 zastupnika fiksnom kvotom, dakle u prosjeku svaki od njih je dobio 6 325 glasova, i vode se kao skupna lista.

II. Izbor jednog zastupnika koje biraju pripadnici talijanske nacionalne manjine

Od ukupno 10.312 birača, glasovalo je (prema glasačkim listićima) 2.447 birača, odnosno 23,73%. Izabrani na ovoj listi je gospodin Furio Radin koji je dobio 1.594 glasa ili 65.84% od ukupnog broja glasova.

III. Izbor jednog zastupnika biraju pripadnici mađarske nacionalne manjine.
Od ukupno 9.129 birača glasovalo je (prema glasačkim listićima) 4.475 birača, odnosno 49,02%. Izabrani na ovoj listi je gospodin Šandor Juhas sa 2.218 glasova ili 50,23%.

IV. Izbor jednog zastupnika kojeg biraju pripadnici češke i slovačke nacionalne manjine.

Od ukupno 6 456 birača glasovalo je (prema glasačkim listićima) 2.127 birača, odnosno 32.95%.

Izabrani na ovoj listi je gospodin Vladimir Bilek sa 1.598 glasova ili 75.73%.

V. Izbor jednog zastupnika kojeg biraju pripadnici austrijske, bugarske, njemačke, poljske, romske, rumunjske, rusinske, ruske, turske, ukrajinske, vlaške i židovske nacionalne manjine.

Od ukupno 14.093 birača, glasovalo je 4.694 birača, odnosno 33.31%.

Izabrani na ovoj listi je gospodin Veljko Kajtazi sa 1.913 glasova ili 41.41%.

VI. Izbor jednog zastupnika kojeg biraju pripadnici albanske, bošnjačke, crnogorske, makedonske i slovenske nacionalne manjine od ukupno 26.774 birača, glasovalo je 4.764 birača, odnosno 17.79%.

Izabrana je gospođa Ermina Lekaj Prljaskaj s 999 glasova ili 21.19%.

Imajući u vidu pokazatelje i navedenih tabela postavlja se pitanje načina na koji se izborni rezultati predstavljaju u hrvatskoj javnosti bez potrebne odgovornosti prema činjenicama kao npr. da se uzimaju svi zastupnici sa XII. izborne jedinice na način kao da se radi o jednoj koalicijskoj listi što u stvarnosti ne stoji.

Postavlja se logičko pitanje po čemu izabrani od I. do VI. broja pripadaju istome paketu kad znamo da to ne mora biti tako, a niti je igdje ustanovljeno da je tako jedna koalicija oformljena.

Postavlja se i drugo pitanje da li svi iz ove grupe manjinskih zastupnika pristaju da odlučuju o ključnim pitanjima u hrvatskoj državi kao što su recimo pitanje nove vlade, pitanje odlučivanja o hrvatskom proračunu, ili davanja povjerenja vladi u vrijeme kad njihovi glasovi mogu odlučivati o suštini vođenja hrvatske države i imati moć na razini veta.

Ante Beljo