Detalji

Objavljeno: 18. rujna 2007.

U Puli je 16. rujna svečano proslavljena 60. obljetnica Pariške mirovne konferencije, kojom je definiran put za razgraničenje Italije i zadnje Jugoslavenske tvorevine. Naime, poslije 20-godišnje okupacije Italija je bila prisiljena vratiti 1945. sve oteto Hrvatskoj, nakon što je prije toga nagrađena njena prevrtljivost u 1. svjetskom ratu, odnosno nakon što su „ozakonjena“ talijanska posezanja za hrvatskim teritorijem na mirovnoj pariškoj konferenciji 1918. Novinski izvještaji s pulske proslave 60. obljetnice Pariške mirovne konferencije govore o okupljenih 5000 antifašista u areni, koji su umjesto hrvatskih nacionalnih obilježja mahom isticali komunističke simbole totalitarne ideologije, koja je što se europskih standarda tiče a, u koje se svi današnji hrvatski političari zaklinju, osuđena i Rezolucijom Vijeća Europe o osudi zločina komunističkih režima. Zašto je tome takvo odgovor leži i u Zagrebu.

Detalji

Objavljeno: 10. rujna 2007.

Iz tjednika Fokus donosimo članak Mate Kovačevića, koji se osvrnuo na problematiku ponovnog ulaska Hrvatske u balkanske integracije iz kojih je, prije nekih petnaestak godina "krvavo" tražila izlaz. "Politički okvir, kao i sjedište buduće zajednice nakon višegodišnje medijske ujdurme gotovo je nezapaženo stvoren. Boja novca kojom se iz Beograda pokušavaju zauzeti ključni gospodarski sustavi na zamišljenim granicama velike Srbije, čak i uz potporu domaće političke elite koja svoju kukavštinu skriva iza parola o kapitalu koji ne pozna nacije, sve snažnije zauzima maha". Autor se posebice dotiče i buduće uloge Srpske pravoslavne crkve koja je, izgubivši pozicije u Crnoj Gori, svoj smjer djelovanja i utjecaja polako,ali neminovno okrenula prema zapadu, odnosno Hrvatskoj, s kojom je trenutno u "makarijanskom stanju", odnosno - stanju pakta s neprijateljem.(mmb)

Detalji

Objavljeno: 06. rujna 2007.

Već smo godinama svjedoci brojnih požara koji pustoše hrvatske krajeve te redovito pokazuju kako cijeli sustav protupožarne zaštite loše funkcionira. Razmjere nekoordiniranosti između nadležnih organa dodatno potkrijepljuju i šokantne činjenice poput one kako je svega stotinjak osoba gasilo požar koji je prije mjesec dana zahvatio Dubrovačko područje i u trajanju od četiri dana 3/4 površine pretvorio u zgarište! Špekulacije o tome je li se taj požar proširio iz susjedne BiH ili je podmetnut u Hrvatskoj, sasvim su sporedne u ovom trenutku, jer da je sustav djelovao efikasno štete zasigurno ne bi bile tako visoke. No, ni ta tragedija nije bila dovoljna kako bi se konačno poduzele oštre mjere, mjerodavni pozvali na odgovornost, a vatrogasna služba svoje redove organizirala tako da služe svrsi. Umjesto toga, manjkavost i kaos u cjelokupnom sustavu rezultirali su na najgori mogući način novom, do sada najvećom nesrećom u povijesti hrvatskog vatrogastva, koja je za sobom odnijela i ljudske živote. Po već uhodanoj formuli, Vlada sada zahtijeva hitnu istragu, daju se na sve strane izjave za javnost pune velikih riječi, no nikako da se s riječi prijeđe na djela. Primjerice, tek se sporadično spominje činjenica da je vatrogastvo zapravo odvojeno od MUP-a, i da financiranje cijelog sustava vatrogastva odvija preko lokalne, a ne državne razine.(zdk)

Detalji

Objavljeno: 06. rujna 2007.

Jutarnji list od 1. kolovoza 2007. donosi intervju s Milkom Planinc, bivšom višegodišnjom predsjednicom CK SKH, te premijerkom Jugoslavije s početka 80ih. Zapamćena je po mjerama što su rezultirale nestašicama osnovnih životnih potrepština, benzinskim bonovima, redovima pred dućanima, „švercanju špeceraja“ iz Trsta i Leibnitza. Razlog davanja, doziranog publiciteta, ovoj danas 83 godišnjoj umirovljenici, jest prilika da objasni i odbaci optužbe na svoj račun vezane uz Bleiburška poslijeratna zbivanja 1945 godine. Naime, pod pritiskom istraga u Sloveniji i otkopavanja provedenih na Kočevskom rogu, desetljećima sakrivana najveća „tajna“ jugoslavenskog komunističkog poretka, napokon je izašla na vidjelo. Masovna ubojstva više se ne mogu negirati, proglašavati „državnom tajnom“, iako je u Hrvatskoj još uvijek na djelu politika umanjivanje zločina, u značaju i broju.

Detalji

Objavljeno: 03. rujna 2007.

Posljednjih godina bili smo svjedocima žestokih rasprava u javnosti, kada se je u škole pokušavalo uvoditi dodatne besramne, protuživotne programe, koji su bili u suprotnosti ne samo s katoličkom vjerom, nego i s pravoslavnim, protestantskim i muslimanskim stavovima. Međutim, ne smijemo se zavaravati da je sve u redu ako neki od tih programa u škole nisu ušli, ili im je ministarstvo ukinulo podršku. Negdje se oni se još uvijek provode u sprezi pojedinih nastavnika, ravnatelja škola, pojedinih udruga i institucija.Već mi je od prije poznato loše stanje s udžbenicima i nastavnim programima medicinskog, farmaceutskog i nekih drugih fakulteta. Studente su prvih godina upropaštavali i nemoralnim predavanjima u sklopu tzv. sistematskih pregleda na prvoj godini. Ministarstvo koje se hvali tzv. hrvatskim nacionalnim obrazovnim standardom (HNOS-om), a zapravo snosi veliku krivicu jer je kroz HNOS i slične programe otvorilo vrata reklami kontracepcije i sličnih grijeha. Ali, u svim tim prljavim igrama s našom djecom, u katoličkoj javnosti je premalo bilo riječi o problemima sa školskim udžbenicima, radnim bilježnicama i priručnicima za nastavnike osnovnih i srednjih škola, preko kojih i dalje sistematski i vrlo podmuklo, sile zla provode svoju protuljudsku i protukršćansku djelatnost. Osobito se to odnosi na predmete koji bi trebali obrađivati biologiju čovjeka, ginekologiju i porodiljstvo.

Detalji

Objavljeno: 29. kolovoza 2007.

Novinska vijest, u kojoj je objavljeno da se na međunarodnom filozofskom skupu u Zadru “Identitet: politički, socio-ekonomski, religijski i osobni”, u organizaciji „prestižnog” pariškog Institut International de Philosophie (IIP), pojavljuje u ulozi moderatora dr. Svetozar Stojanović, jedan od savjetnika ideologa projekta Velike Srbije iz 90ih Dobrice Čosića, šokirala je javnost. Dovesti na ovaj način podržavatelja velikosrpske agresije na Hrvatsku u Zadar, grad koji je i te kako patio tijekom četverogodišnje polu-okupacije, drska je provokacija koja traži jasan odgovor. Međutim, iz Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa, koje je pokrovitelj konferencije, došlo je priopćenje u kojem stoji: "Ono što možemo učiniti je ili da nitko od strane Ministarstva službeno ne nazoči otvaranju, ili da već u pozdravnoj riječi pozove na dijalog i naglasi potrebu uspostavljanja suradnje na novim, civiliziranim stavovima temeljenim na načelima demokratskih društava i poštivanja ljudskih prava". Iz ovog nije baš jasno oko čega se to suštinski razilaze organizatori znanstvenog skupa u Zadru, njegov pokrovitelj, Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa, i politika u kojoj je sudjelovao dr. Svetozar Stojanović. Govoriti o nekakvom dijalogu nakon što velikosrpska politika nije bila za nikakav civilizirani dijalog sve dok nije vojno poražena u Domovinskom ratu posve je isprazno i ničim ne umiruje javnost, ako je to bio cilj priopćenja.

Detalji

Objavljeno: 25. kolovoza 2007.

Novinska vijest, možda, je „suhoparno“ izvijestila čitateljstvo o činjenici da je „trgovački“ sporazum između zemalja, udruženih prema formuli „bivša YU – Slovenija+Moldavija+Albanija“, stupio na snagu. Istina, očekuje se još ratifikacija u nekim parlamentima (pr. Srbija), no, „glavno da je mehanizam pokrenut“! Sjedište CEFTE, privremeno je u Bruxellesu, jer su animoziteti prema Beogradu ili, od međunarodne zajednice, favoriziranom Sarajevu, još uvijek prejaki. Službena politika Hrvatske prepuna je hvalospjeva ovoj integraciji, navodeći brojne prednosti hrvatskom gospodarstvu u pristupu na „višemilijunsko“ tržište potencijalnih kupaca. Nema nikakvih upozorenja o možebitnim gospodarskim problemima po Hrvatsku, nastalih stvaranjem ove trgovačke zone, a još manje o eventualnim političkim posljedicama.

Detalji

Objavljeno: 08. kolovoza 2007.

Gospodin Ivan Asić iz Kanade u svome članku "Što hrvatski iseljenici danas očekuju od Hrvatske?", koji je objavljen u petak 27. srpnja 2007. godine u tjedniku Fokus postavlja pitanja: "Zašto je došlo do nesuglasica između domovinske i iseljene Hrvatske? Zašto je nestalo onoga zajedničkog oduševljenja koje je vladalo prije i za vrijeme Domovinskog rata?" Pitanja su potpuno na mjestu i zavrjeđuju iznimnu zabrinutost, pozornost i reakciju domovinskih i iseljenih Hrvata.