Pobačaj nije zabranjen, nego više nije legaliziran kao obveza u cijelom SAD-u

U petak je objavljena dugoočekivana presuda Vrhovnoga suda SAD-a prema kojoj svaka od saveznih država koje čine SAD može sama regulirati pitanja pobačaja. Donošenje odluke bilo je popraćeno neviđenim političkim i medijskim pritiscima na članove Vrhovnoga suda, pri čemu se nije prezalo ni od fizičkih prijetnja. Štoviše, cijeli slučaj zorno je pokazao krajnje zabrinjavajuće stanje sa shvaćanjem demokracije u SAD-u, posebice unutar tzv. mainstreama, koji više i ne skriva svoje dvostruke standarde i težnje prema nasilnomu rješavanju sukoba s neistomišljenicima.

Supreme Court_SAD

Neki će reći da nama to u Hrvatskoj nije ništa novo i tu ćemo se lako složiti. No problem je u tome što stanje hrvatske demokracije proizlazi i danas dobrim dijelom iz naslijeđenoga stanja iz komunističke i jugoslavenske prošlosti. Situacija u SAD-u upravo je suprotna, jer je ta zemlja do nedavno slovila za predvodnika demokratskoga svijeta, s jasnom trodiobom vlasti i slobodnim medijima. Od toga je malo ostalo, a tzv. kultura poništavanja (cancel culture) u osnovi se ni po čemu ne razlikuje od komunističkih čistki, osim što se nekada ljude ubijalo, a danas ih se profesionalno i javno izopćuje, često u atmosferi otvorenoga linča.

Od petka, otkako je objavljeno kako je Vrhovni sud SAD-a poništio presudu iz 1973. (Roe protiv Wadea) kojom je bio legaliziran pobačaj kao obveza za sve savezne države SAD-a, u američkom, ali vrlo zanimljivo, i u hrvatskom medijskom prostoru nevjerojatnom su brzinom nastali brojni tekstovi koji izvješćuju kako je u SAD-u zabranjen pobačaj. Piše se čak i o zatvaranju klinika za pobačaj odmah nakon te odluke. Kod nas se na zbivanja u SAD-u nadovezalo mnoštvo tekstova u kojima se sve preslikava na hrvatski slučaj pa se čak predlaže da pravo na pobačaj žurno uđe u hrvatski Ustav. Zato je potrebno stati na loptu i razjasniti cijelu situaciju. Krenimo redom.

Roe protiv Wadea: presuda koja je legalizirala pobačaj u cijelom SAD-u

Jane Roe (pravim imenom Norma L. McCorvey) iz Dallasa (Teksas), neudana 22-godišnjakinja koja je bila trudna treći put i htjela pobaciti, a tada to u Teksasu nije bilo dopušteno, kao i u nekim drugim saveznim državama, osim u slučaju kad bi bio ugrožen majčin život, krenula je 1970. godine u borbu protiv okružnoga tužitelja Dallasa Henryja Wadea. Dvije diplomantice prava s teksaškoga sveučilišta pomogle su joj u toj tužbi tvrdeći da je teksaški zakon protuustavan te da je Normi povrijeđeno pravo na privatnost. Slučaj je došao i do Vrhovnoga suda, a cijeli je postupak trajao tri godine. Na koncu je 1973. sudac Vrhovnoga suda Harry Blackmun napisao presudu za koju je glasovalo sedmero od devetero sudaca u kojoj je doista odlučeno da je Teksas prekršio ustavno pravo Norme McCorvey na privatnost (14. amandman). Tom je presudom zapravo zaključeno kako je pravo na pobačaj zaštićeno američkim Ustavom, što je blokiralo zakone saveznih država koje su o pravu na pobačaj drukčije odlučivale. Umjesto toga na razini cijeloga SAD-a od 1973. pobačaj je bio apsolutno dopustiv u prvom tromjesečju trudnoće, u drugom tromjesečju država ga je mogla ograničiti ili zabraniti u svrhu zaštite majke, ali ne i ploda, a u posljednjem tromjesečju bio je uglavnom zabranjen osim ako bi liječnici potvrdili da je ugrožen trudničin život.

Što se tiče same Norme McCorvey, ona je svoje troje djece dala na posvajanje (kako je donošenje presude potrajalo, nije uspjela pobaciti), a poslije se čak kao aktivistica priključila pokretima koji su zagovarali zabranu pobačaja i tvrdila da je tijekom sudskoga postupka bila manipulirana te da joj nije do kraja bilo ni objašnjeno što je to zapravo pobačaj.

Zakon iz Mississippija o pobačaju želi osporiti presudu Roe protiv Wadea

Zakon iz 2018. godine koji je usvojio Mississippi (Zakon o gestacijskoj dobi) tražio je zabranu pobačaja nakon 15. tjedna trudnoće osim u slučajevima kada bi bio ugrožen trudničin život ili kod ozbiljnih abnormaliteta ploda, što je bilo u sukobu s presudom Roe protiv Wadea. Budući da je zakon iz Mississippija pokušala osporiti klinika za pobačaje Jackson Women's Health Organization, niži su ga sudovi blokirali jer je bio u suprotnosti s presedanom koji je stvorio Vrhovni sud odlukom u slučaju Roe protiv Wadea pa se nije mogao provoditi, ta je savezna država u jesen 2020. uputila žalbu Vrhovnomu sudu. U svojem su podnesku zatražili od sudaca da ponište presudu Roe protiv Wadea. „To je izrazito pogrješna odluka koja je nanijela golemu štetu našoj zemlji i nastavit će to činiti i odnijeti nebrojene ljudske živote, osim i dok ju ovaj sud ne poništi“, rekao je glavni odvjetnik Mississippija Scott Stewart tijekom sudskih rasprava.

Odluka Vrhovnoga suda SAD-a: o pravu na pobačaj odlučivat će savezne države

U petak 24. lipnja 2022. Vrhovni sud potvrdio je zakon o zabrani pobačaja u Mississippiju nakon 15. tjedna trudnoće i ujedno poništio presudu Roe protiv Wadea prema kojoj je pravo na pobačaj bilo zajamčeno američkim Ustavom te prepustio saveznim državama da same odlučuju o tome kako će regulirati to pravo i hoće li pobačaj ograničiti ili zabraniti. „Ustav ne jamči pravo na pobačaj. Ovlast za reguliranje pobačaja vraćena je narodu i njegovim izabranim predstavnicima“, poručio je Vrhovni sud SAD-a.

Sudac Samuel Alito, koji je potpisao većinsko mišljenje Vrhovnoga suda, napisao je da „pobačaj predstavlja duboko moralno pitanje o kojem Amerikanci imaju oštro oprječna stajališta“. „Neki snažno vjeruju da ljudski život nastaje pri začeću i da pobačaj okončava nedužan život. Drugi isto tako snažno smatraju da svaka regulacija pobačaja zadire u ženino pravo na kontrolu vlastitoga tijela i onemogućuje ženama postizanje pune ravnopravnosti. Treća skupina misli da bi pobačaj trebao biti dopušten pod nekim, ali ne u svim okolnostima, a i unutar te skupine imaju različita mišljenja o određenim ograničenjima koja bi se trebala nametnuti.“

„Roe je bio u sukobu s Ustavom od dana kada je odlučeno... Ne raspolažući ničim osim 'sirovom sudskom vlašću', Sud je uzurpirao ovlast rješavanja pitanja od duboke moralne i društvene važnosti koje Ustav nedvojbeno ostavlja ljudima… Vrijeme je da se posluša Ustav i pitanje pobačaja vrati izabranim predstavnicima naroda“, istaknuo je Alito.

Dakle, sada na snagu ponovno stupaju zakoni pojedinih saveznih država među kojima su neke koje planiraju ograničiti ili zabraniti pobačaj, a neke pak u svoje zakone unose zaštitu pobačaja.

U Republici Hrvatskoj na snazi je zakon o pobačaju iz 1978. godine

U Republici Hrvatskoj na snazi je Zakon o zdravstvenim mjerama za ostvarivanje prava na slobodno odlučivanje o rađanju djece iz 1978. koji kaže da se prekid trudnoće može slobodno izvršiti do isteka deset tjedana od dana začeća, a nakon toga po odobrenju komisije pod uvjetima i po postupku koje utvrđuje taj zakon.

U čl. 22. toga zakona navedeno je sljedeće:

„Nakon isteka deset tjedana od dana začeća komisija prvog stupnja može odobriti prekid trudnoće, uz pristanak odnosno na zahtjev trudne žene, u slučajevima:

- kad se na temelju medicinskih indikacija utvrdi da se na drugi način ne može spasiti život ili otkloniti narušenje zdravlja žene za vrijeme trudnoće, porođaja ili poslije porođaja;

- kad se na temelju medicinskih indikacija i saznanja medicinske znanosti može očekivati da će se dijete roditi s teškim prirođenim tjelesnim ili duševnim manama;

- kad je do začeća došlo u vezi s izvršenjem krivičnog djela silovanja, obljube nad nemoćnom osobom, obljube zloupotrebom položaja, obljube s djetetom ili rodoskvrnuća.“

Pravo na pobačaj (pravo na izbor) protiv prava na život

Kao i u slučaju SAD-a (ali i ostatka svijeta) – i u RH, da parafraziramo sudca Alita, pobačaj predstavlja duboko moralno pitanje o kojem Hrvati imaju oštro oprječna stajališta. S jedne strane imamo borce za pravo na pobačaj (pravo na ženin izbor), a s druge strane borce za pravo na život nerođenoga djeteta. No tu prestaje svaka sličnost s SAD-om do odluke Vrhovnoga suda.

Kao što će Amerikanci odsad o pobačaju odlučivati na temelju pojedinih zakona saveznih država, u RH se odlučuje na temelju postojećega zakona. Ako taj zakon bude mijenjan – trebat će poslušati većinski glas naroda. Najnoviji prijedlozi koji dolaze iz lijevo-liberalnih krugova po kojim bi pravo na pobačaj trebalo hitno ući u hrvatski Ustav kako nam se ne bi dogodio slučaj SAD-a, gruba su manipulacija onim što se u SAD-u zaista dogodilo.

Umjesto sukobljavanja – edukacija i prevencija

Podijeljena ideološka i vrijednosna pozadina koju hrvatsko društvo ima u svezi s pitanjem pobačaja ne priječi nas u tom da ipak zajednički – kao društvo koje baštini neke civilizacijske standarde – poradimo na edukaciji o pitanju pobačaja i njegovoj prevenciji. Glede toga može se valjda nepodijeljeno djelovati, odnosno to je točka oko koje se kao društvo sigurno možemo složiti, barem u velikoj većini. Učinimo sve da do radikalnoga sukoba u društvu oko ovoga problema ne dođe i izbjegnimo od nekih dirigirano vrlo uspješno iscrpljivanje kroz bitke dvaju tabora koji imaju oprječna mišljenja oko toga pitanja i nikad se ne će niti se mogu oko toga složiti.

(hkv)

 

 

HKV.hr - tri slova koja čine razlikuAgencija za elektroničke medijePrilog je dio programskoga sadržaja "Događaji i stavovi", sufinanciranoga u dijelu sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.

 

Čet, 11-08-2022, 01:05:20

Komentirajte

Zadnji komentari

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2022 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.