Svjetski poredak i ratovi koje svi plaćamo,
a da nas se ništa ne pita

Kriza izazvana ruskom agresijom na Ukrajinu sve više utječe na gospodarsku situaciju u svijetu, a hrvatski građani najbolje to mogu vidjeti na cijenama mnogih proizvoda. Cijene hrane i energenata, koje su većini ionako već bile previsoke, sad su dodatno porasle.

Sve je to dovelo do znatnoga pada kupovne moći svih nas, pa slijedom toga plaće koje su do prije pola godine osiguravale kakav-takav život, danas mnoge guraju u kategoriju preživljavanja. To za Hrvatsku može imati i dodatne štetne posljedice jer bi moglo još više ojačati iseljenički val.

Kada govorimo o cijenama, jedna od najvažnijih tržišnih cijena i pokazatelj stanja u svijetu zasigurno je cijena nafte, sirovine koja ima neizmjerno veliku ulogu u svjetskom gospodarstvu jer je jedna od onih koja diktira sve ostale cijene, budući da je uključena u sustav dostave praktički svih proizvoda i potreba za energijom.

industrija nafte

U daljoj i bližoj povijesti mnogo je primjera kada je dolazilo do naftnih kriza i poremećaja opskrbom koji su imali snažan utjecaj na rast cijena nafte, a najčešće su u pozadini bile velike promjene na strani ponude koje su izazvali ratni sukobi. Naravno, najveći proizvođači i izvoznici (posredno i njihova domaća gospodarstva) pritom su dobro zaradili, a svi su ostali stradali – jedni doslovno jer su bili izravno pogođeni tim ratnim sukobima, a drugi zbog visokih cijena nafte i naftnih prerađevina.

Situacija nije drukčija ni danas kada bjesni rat u Ukrajini. Europska unija zabranila je uvoz ruske nafte, a cijene su porasle na rekordno visoke vrijednosti. Cijena barela nafte danas na međunarodnim tržištima iznosi oko 120 američkih dolara, a u prvom tjednu 2022. godine ta je cijena bila oko 80 američkih dolara. Pri tome, usporedbe radi, cijena mliječnih proizvoda, posebice mlijeka, u Hrvatskoj je isto tako porasla za trideset i više posto.

Dakle, netko u svemu tome dobro zarađuje. Naravno, cijela ekonomska slagalica nije jednostavna ni jednosmjerna, no vrijedi se malo osvrnuti i na podatke koji govore o proizvođačima i izvoznicima nafte i na one koji trenutačno preko te cijene utječu na globalna kretanja, za razliku od svih koji – htjeli ili ne htjeli – moraju plaćati račune koji im dolaze. Pri tome, ne možemo se otetu dojmu kako su dijelovi knjige „Stoljeće rata“ William F. Engdahla, svjetske uspješnice, danas jednako aktualni kao i za vrijeme 20. stoljeća koje ona obrađuje. Zato bismo ju, pored ovoga kratkoga prikaza, preporučili svakomu tko ju nije pročitao.

naftna polja

Vezano uz temu, s portala Investopedia, u našem prijevodu, prenosimo podatke o 10 najvećih svjetskih izvoznika nafte i njihove statistike. Primijetimo, na popisu nema Ukrajine u kojoj se trenutačno vodi rat, kao ni mnogih drugih.

1. Saudijska Arabija

Ova bliskoistočna zemlja povijesno gledano najveći je svjetski izvoznik nafte. U 2019. tu su poziciju preuzeli Ujedinjeni Arapski Emirati, no već u 2020. Saudijska Arabija ponovno je zauzela prvo mjesto sa 95,7 milijardi dolara vrijednim izvozom nafte. To predstavlja 15 % svjetskoga izvoza nafte. Ujedno je najveći proizvođač nafte u Organizaciji zemalja izvoznica nafte (OPEC), a proizvela je blizu 12 milijuna barela nafte dnevno ili oko 15 % svjetske proizvodnje u 2020.

Saudijska Arabija posjeduje oko 15 % svjetskih rezervi nafte. Kao takvoj, industrija joj čini čak 70 % izvoza i više od polovice državnih prihoda.

2. Rusija

Rusija zauzima drugo mjesto. U 2020. imala je udio od 11,6 % svjetskoga izvoza nafte, ukupne vrijednosti 74,4 milijarde dolara. Proizvodnja je dosegnula godišnji prosjek od 10,5 milijuna barela dnevno (11 % svjetske proizvodnje), a proizvodila su ju velika imena poput Rosnjefta, Surgutneftegasa i Gazproma.

Europsko tržište uvelike se oslanja na ruski izvoz nafte, kao i ruska naftna industrija na europski uvoz. U 2020. godini 48 % izvoza nafte otišlo je u Europu. Između 2011. i 2020. nafta i prirodni plin činili su oko 43 % državnih prihoda u Rusiji.

Godine 2014. SAD i Europska unija uveli su ekonomske sankcije Rusiji nakon što je anektirala Krim Ukrajini. Kao rezultat toga, ruskim energetskim tvrtkama zabranjen je pristup tržištima kapitala u tim regijama. Ruska invazija na Ukrajinu u veljači 2022. natjerala je SAD da usvoji još oštrije sankcije, uključujući zabranu uvoza ruske nafte. (Krajem svibnja 2022. i EU je postigao dogovor o zabrani uvoza ruske nafte, nap. hkv)

3. Sjedinjene Američke Države (SAD)

SAD je treći najveći izvoznik nafte. Izvezao je nafte u vrijednosti od 52,3 milijarde dolara 2020., što čini 8,17 % svjetskoga izvoza. Između 2011. i 2020. u SAD-u je znatno povećana proizvodnja nafte. U 2020. SAD je proizvodio 18,61 milijuna barela nafte dnevno, što je oko 20 % ukupne globalne proizvodnje.

U SAD-u je sjedište nekih od najvećih svjetskih naftnih kompanija, uključujući Chevron, ConocoPhilips, Exxon Mobil.

4. Kanada

Kanada je četvrti najveći svjetski izvoznik nafte. Nafta vrijedna 47,2 milijarde dolara koju je izvezla 2020. činila je 7,37 % ukupnoga svjetskoga izvoza. Njezine poznate rezerve nafte od 167 milijardi barela treće su po veličini na svijetu. Najveći dio tih rezervi nalazi se u naftnim pijescima Alberte.

Kao što je to često slučaj, kanadska naftna industrija blisko je povezana s američkim gospodarstvom. U 2018. 96 % kanadskoga izvoza nafte otišlo je u SAD, a kanadska nafta činila je 48 % ukupnoga uvoza nafte u tu zemlju.

Neke od najvećih svjetskih energetskih tvrtki smještene su u Kanadi, uključujući Enbridge, Suncor i Imperial Oil.

5. Irak

Irak je bio peti najveći svjetski izvoznik nafte u 2020. sa 45,2 milijarde dolara prihoda i izvozom od 7,06 % ukupnoga izvoza nafte te godine. Drugi je najveći proizvođač u OPEC-u, iza Saudijske Arabije.

Irak ima pete najveće rezerve nafte u svijetu, ali prema američkoj energetskoj informacijskoj agenciji, većina tih rezervi već je iskorištena ili se razvija. Irak se također suočava s izazovom pretjeranoga oslanjanja na prihode od nafte, koji su činili oko 91 % državnih prihoda u 2018.

6. Ujedinjeni Arapski Emirati (UAE)

Ujedinjeni Arapski Emirati izvezli su 2019. godine nafte u vrijednosti od 176 milijardi dolara, što čini 16,13 % svjetskoga izvoza nafte. UAE je bio najveći izvoznik nafte u 2019., no 2020. pao je na šesto mjesto sa 42 milijarde dolara prihoda i 6,57 % ukupnoga izvoza nafte. UAE je 2020. proizveo 3,78 milijuna barela dnevno, što čini 4 % svjetske proizvodnje.

Procjenjuje se da UAE ima sedme najveće rezerve nafte u svijetu, ukupno oko 100 milijardi barela. Gospodarstvo te zemlje manje je ovisno o nafti nego što je nekad bilo, iako proizvodnja nafte i plina još uvijek čini oko 30 % BDP-a.

7. Nigerija

Nigerija, najmnogoljudnija država Afrike, bila je sedmi najveći svjetski izvoznik nafte 2020. godine. Izvezli su nafte u vrijednosti od 30 milijardi dolara, što je oko 4,68 % ukupnoga svjetskoga izvoza. Nigerija ima druge najveće dokazane rezerve nafte na afričkom kontinentu. Većina od 37 milijardi barela rezervi nalazi se uz deltu rijeke Niger i na moru u Gvinejskom zaljevu, Beninskom zaljevu i zaljevu Bonny.

Nigerija ima relativno raznoliku klijentelu koja uvozi njezinu naftu. U 2018. 20 % nigerijskoga izvoza otišlo je u Indiju, 11 % u Španjolsku, 10 % u Nizozemsku i 10 % u SAD. S druge strane, tokovi prihoda nigerijske vlade mnogo su manje raznoliki. Državni prihodi koji se ne odnose na naftu čine samo 3,4 % BDP-a.

8. Kuvajt

S obzirom na njegovu malu veličinu, impresivno je da je Kuvajt na popisu najvećih svjetskih izvoznika nafte.

Kuvajt je 2020. činio 4,32 % svjetskoga izvoza nafte, a te je godine isporučio nafte u vrijednosti od 27,6 milijardi dolara. Kuvajt je 2020. proizvodio oko 2,75 milijuna barela nafte dnevno, što ga čini desetim najvećim proizvođačem u svijetu. Rezerve ove zemlje šeste su po veličini u svijetu.

9. Kazahstan

Kazahstan je bio deveti po veličini izvoznik nafte u 2020. Njegov izvoz, vrijedan 25,2 milijarde dolara, činio je 3,94 % ukupnoga svjetskoga izvoza. Prema časopisu Oil and Gas Journal, Kazahstan je 2018. imao rezerve od 30 milijardi barela. To ga je svrstalo na dvanaesto mjesto u svijetu po rezervama, odmah iza SAD-a.

Kazahstanska proizvodnja nafte dolazi iz dvaju kopnenih polja u sjeverozapadnoj regiji te zemlje i iz jednoga u Kaspijskom moru.

10. Norveška

Norveška je 2020. izvezla nafte u vrijednosti od 22,6 milijardi dolara, što čini 3,53 % svjetske trgovine naftom. To ju čini desetim najvećim izvoznikom nafte u svijetu.

Norveška ima najveće rezerve nafte u zapadnoj Europi i veliku većinu svoje nafte šalje svojim europskim susjedima. Iako je proizvodnja stalno usporavala tijekom 21. stoljeća, naftna industrija i dalje čini 50 % norveškoga izvoza i više od 20 % BDP-a.

(hkv)

 

HKV.hr - tri slova koja čine razlikuAgencija za elektroničke medijePrilog je dio programskoga sadržaja "Događaji i stavovi", sufinanciranoga u dijelu sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.

 

Ned, 3-07-2022, 16:05:26

Komentirajte

Zadnji komentari

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2022 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.