Trodioba vlasti: Šprlje krenuo Orepićevim stopama

Mostov ministar pravosuđa Ante Šprlje nastavlja sa svojom javnopolitičkom zaštitom Cvitanovog DORH-a, a njegov intervju za Globus bio je glavna ovotjedna reklamna za ovaj tjednik u Jutarnjem listu.

Šprlje je i za Globus opet ponovio konstrukciju po kojoj DORH dobro radi pod Dinkom Cvitanom jer je godišnje NapadiSlično kao sada i Šprlje, Orepić je iskazao maksimalno nepoštovanje prema osnovnim načelima trodiobe vlasti. Naime, i Orepić je tom prilikom u intervju napao jedan sud, onaj Ustavni. „Vrijeme je da (Ustavni sud) podnese kolektivnu ostavku“, poručio je bio MOST-ov ministar unutarnjih poslova sa stranica Globusa, a Šprlje nam sada s istih stranica zapravo poručuje da bi bilo vrijeme za Turudića da podnese ostavku. Valjda je s tim sporazuman i glavni državni odvjetnik jer se on i ministar tako dobro i javno slažu.izvješće DORH-a „sveobuhvatnije od proteklih izvješća, sastavljeno je profesionalno i stručno“. Nekako smo uvijek bili dojma da o radu institucija poput DORH-a moraju suditi nezavisna tijela, i da se o radu najodgovornijih ljudi tih institucija mora prosuđivati na temelju njihovog rada, a ne na temelju izvješća koja ti ljudi sami o sebi sastavljaju. Ali, očigledno se varamo. DORH je radio i sam sebe odlično ocijenio te je sada Šprlji ta ocjena ključni argument. A o stvarnim rezultatima (ne)rada DORH-a – ništa. Kao u stara dobra jednopartijska vremena.

No, prava novost u intervjuu je što je Šprlji zasmetao odjednom Ivan Turudić, predsjednik zagrebačkog Županijskog suda, s kojim se, kaže sastao. „Razgovor je bio otvoren. Rekao sam mu da nisam podržao njegov program. Mislim da je on to čak i znao prije toga sastanka. Županijski sud u Zagrebu jedan je od najvažnijih sudova u Hrvatskoj. Na njemu se koncentriraju gotovo svi najveći kazneni predmeti u državi i zato je percepcija javnosti vrlo vezana za taj sud“ – opisao je razgovor ministar Šprlje i ovakvim javnim miješanjem i pritiscima na rad suda podsjetio na jednoga drugog ministra iz redova MOST-a, onoga na čelu Ministarstva unutarnjih poslova. Glavni policajac u državi, koji još uvijek ne zna tko je nacrtao kukasti križ na Poljudu (ali je zato čelnika splitsko-dalmatinske policije promovirao za glavnoga ravnatelja policije), svoj ministarski mandat u Plenkovićevoj vladi započeo je, podsjećamo, također intervjuom Globusu. Slično kao sada i Šprlje, Orepić je iskazao maksimalno nepoštovanje prema osnovnim načelima trodiobe vlasti. Naime, i Orepić je tom prilikom u intervju napao jedan sud, onaj Ustavni. „Vrijeme je da (Ustavni sud) podnese kolektivnu ostavku“, poručio je bio MOST-ov ministar unutarnjih poslova sa stranica Globusa, a Šprlje nam sada s istih stranica zapravo poručuje da bi bilo vrijeme za Turudića da podnese ostavku. Valjda je s tim sporazuman i glavni državni odvjetnik jer se on i ministar tako dobro i javno slažu.

Lex Perković

Iako je u Hrvatskoj uvijek teško znati tko je s kim i zbog kojeg razloga povezan, slučaj Lex Perković bio je nesumnjivo onaj u kojem su ulozi bili najviši. Zato da bi pokušali malo odgovoriti na pitanje na kojoj strani treba tražiti MOST-ove ministre Orepića i Šprlju, podsjetit ćemo na ne tako davna zbivanja kada se u Hrvatskoj sve lomilo oko toga hoće li Josip Perković biti izručen Njemačkoj. Ovdje ćemo se ograničiti isključivo na navođenje faktografskih podataka.

Krenimo od odluke Ustavnog suda po kojoj je Perković izručen Njemačkoj:

„Ustavni sud Republike Hrvatske održao je 24. siječnja 2014. sjednicu na kojoj je odlučivao o ustavnoj tužbi hrvatskog državljanina Josipa Perkovića iz Zagreba, podnesenoj 22. siječnja 2014. zbog povrede ljudskih prava i temeljnih sloboda zajamčenih Ustavom koje su podnositelju, prema njegovim tvrdnjama, učinjene rješenjem Vrhovnog suda u Zagrebu broj: Kž- eun-2/14-5 od 17. siječnja 2014. i rješenjem Županijskog suda u Zagrebu, poslovni broj: KV-EUN-2/2014 od 8. siječnja 2014. Postupak pred nadležnim sudovima vodio se radi izvršenja europskog uhidbenog naloga (EUN). Ustavni sud Republike Hrvatske donio je odluku kojom se ustavna tužba odbija. Odluka je donesena jednoglasno, uz izuzeće suca Davora Krapca na njegovu inicijativu. Odluka će biti objavljena u "Narodnim novinama" i na internetskoj stranici Ustavnog suda Republike Hrvatske“.

Perković je izručen Njemačkoj 24. siječnja 2014. Tada je glavni državni odvjetnik bio Mladen Bajić, a u tom trenutku kao njegov dugogodišnji najbliži suradnik Dinko Cvitan je bio ravnatelj Ureda za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta (USKOK). Dinko Cvitan će glavnim državnim odvjetnikom postati 7. ožujka 2014., a Mladen Bajić preselit će se na susjednu fotelju zamjenika Glavnog državnog odvjetnika RH. Izdvojili smo tri novinska napisa za podsjetiti na ulogu DORH-a u slučaju Perković, a prije toga u prvostupanjskoj presudi Gotovini i predaji dokumentacije HVO-a službama susjednih zemalja.

„Nakon što je Mladen Bajić postao ključni čovjek za suradnju s Haagom, nastala je prekretnica u našim odnosima, jer se tužitelj s tužiteljem najbolje razumije, iako oboje trebamo političku podršku", kazala je Del Ponte na konferenciji za novinare, dok je u njezinu izvješću Radnoj skupini EU-a o suradnji Hrvatske doslovno stajalo kako "različita ministarstva i agencije koordiniraju svoje aktivnosti na zadovoljavajući način zahvaljujući prije svega profesionalizmu i predanosti državnog tužitelja Bajića“. (Tomislav Klauški, Slobodna Dalmacija, 5. 10. 2005.)

„DORH ne želi da Hrvatska izruči Njemačkoj Josipa Perkovića. Žalili su se na odluku sudskog vijeća Županijskog suda u Zagrebu, koji je pod predsjedanjem suca Ivana Turudića donio rješenje o izručenju bivšeg Udbaša, potvrdili su nam na sudu. Kako doznajemo, DORH se žalio da je sudsko vijeće povrijedilo zakon te pogrešno i nepotpuno utvrdio činjenično stanje. Zato od Vrhovnog suda traže da preinači prvostupanjsko rješenje. Žalbu su ispisali na 10-ak stranica. Iz žalbe se, doznajemo, može iščitati kako DORH tvrdi da je u slučaju Perković nastupila apsolutna zastara te da ne postoje zakonske mogućnosti prema kojima bi Hrvatska mogla izručiti Perkovića“. (Snježana Flegar, Jutarnji list, 14. 1. 2014.)

Otkako je potpisan protokol između Državnog odvjetništva RH i Tužiteljstva BiH o suradnji i progonu počinitelja kaznenih djela ratnih zločina, koji su u lipnju 2013. potpisali tadašnji glavni državni odvjetnik Mladen Bajić i glavni tužitelj BiH Goran Salihović, vlasti Hrvatske nisu ni u jednome slučaju zatražile dokumentaciju vezanu za zločine počinjene na svome teritoriju, dok su istražitelji BiH prekopali tisuće stranica dokumenata vezanih za bivše pripadnike Hrvatskog vijeća obrane (HVO). Kako doznajemo, djelatnici Tužiteljstva BiH mjesecima već borave u Državnome arhivu u Zagrebu gdje bez ikakvih ograničenja pregledaju dokumentaciju iz ratnog razdoblja, preuzimaju ovjerene preslike svega što je za njih važno. Istodobno djelatnici hrvatskog DORH-a ne provode slične aktivnosti u BiH u bošnjačkim arhivama s građom iz ratnog doba. (Zoran Krešić, Večernji list, 15. 3. 2015)

I za kraj ovoga priloga podsjećamo i na nekoliko izjava predsjednika zagrebačkog Županijskog suda Ivana Turudića s kojim MOST-ov ministar Ante Šprlje toliko nezadovoljan.

Predsjednik zagrebačkog Županijskog suda postavlja još jedno pitanje. Podsjeća da je prije intervencije Ustavnog suda osuđujuća presuda Sanaderu bila godinu dana pravomoćna i pita zašto Državno odvjetništvo u tih godinu dana nije učinilo apsolutno ništa da pred hrvatskim sudovima podigne tužbu za poništenje međudioničarskog ugovora kojim su se upravljačka prava nad Inom predala MOL-u. „Imali su godinu dana i mogli su pokrenuti postupak“ - kazao je Turudić.(Ivanka Toma , Jutarnji list, 24. 12. 2016.)

"Neposredno prije demokratskih izbora Republički sekretarijat za unutarnje poslove je osnovao komisiju za uništavanje pojedinih dijelova arhivske građe. To se tako zvalo. To je bila komisija od tri člana. Na čelu je bio osuđeni Perković", odgovorio je Turudić na pitanje jesu li arhivi u Hrvatskoj "pročešljani i očišćeni". Rekao je da je u toj Komisiji bila još dvoje članova te da je nakon demokratskih izbora ponovno ta komisija počela s radom i ponovno je na čelu bio Perković. "Prije je bio pomoćnik sekretara, a sad je bio pomoćnik ministra. Mi ne znamo koje su oni dokumente uništili jer to nije navedeno u dokumentaciji. Samo - uništavaju se pojedini dijelovi arhivske građe. Za pretpostaviti je da su uništeni važni dijelovi toga", istaknuo je Turudić.(Hina, 4. 8. 2016.)

Ivan Turudić, predsjednik Županijskog suda u Zagrebu izjavio je kako je saznao da na predstojećim predsjedničkim izborima više neće biti predsjednik Županijskog izbornog povjerenstva, što povezuje s time da je on donio odluku o izručenju Josipa Perkovića, kojemu u petak u Muenchenu počinje suđenje zbog ubojstva emigranta Stjepana Đurekovića. "To je prvi put u praksi demokratske Hrvatske da predsjednik Županijskog suda nije predsjednik Županijskog državnog povjerenstva. Ako me pitate ima li to ikakve veze s mojom ulogom u postupku izvršenja europskoga uhidbenog naloga u odnosu na Josipa Perkovića, odgovor je da, mislim da ima", rekao je Turudić za HRT.(Hina, 17. 10. 2014.)

Priredio: O. Barišić
foto (Šprlje): Patrik Macek/PXL
foto: (Orepić) Borna Filic/PXL
foto (Bajić/Cvitan): Goran Jakus/PXL