I ja sam za zaštitu Perkovića i Mesića!

Umjesto u mjerodavnoj ustanovi za istraživanje kriminala Mesić je iskaz o svojoj ulozi u aferi Patria dao HTV-u. Nije to bilo javno suđenje, već javno gaženje zdrave pameti u režiji Partije. U istoj emisiji istoga urednika, voditelja i režisera već smo vidjeli isti scenarij kad je gostovao optuženi Sander. Poslije deset minuta Mesićeva derneka kod Ace Stankovića, kao i uvijek kad gostuju sumnjivi mi tipovi opet sam zaspao i u snu mi se ukazalo kako udbaši u (ne)ovisnoj 28. članici EU imaju i svoje udarne termine na HTV-u omladinca G. Radmana.

Je li Istra pripojena matici zemlji?

Probudio sam se kad je iskaz opravdano osumnjičenoga već bio gotov i kad je državni zrakoplov s pripadajućim priopćenjem Vlade već sletio na KomunistiIzbjegavši po njihovu ideologiju neugodnu činjenicu globalne slave žrtve komunističkog zlosilja, pokazali su koliko im je stalo do katoličke većine, Katoličke crkve i žrtava palih od komunističke ideologije kojoj i danas pripadaju. Moguće Istru i ne smatraju integralnim dijelom međunarodno priznatog teritorija hrvatske države? Inače se hvale da su upravo komunisti pripojili Istru matici zemlji.Krk kako bi Milanović obavio privatni posjet.

Tim je zrakoplovom tjedan dana ranije Milanović mogao službeno sletjeti u Pulu i nazočiti svečanoj beatifikaciji blaženog mučenika don Miroslava Bulešića. Nije sletio ni on, niti itko iz tzv. državnog vrha.

Izbjegavši po njihovu ideologiju neugodnu činjenicu globalne slave žrtve komunističkog zlosilja, pokazali su koliko im je stalo do katoličke većine, Katoličke crkve i žrtava palih od komunističke ideologije kojoj i danas pripadaju. Moguće Istru i ne smatraju integralnim dijelom međunarodno priznatog teritorija hrvatske države? Inače se hvale da su upravo komunisti pripojili Istru matici zemlji.

Drugovi, ideološki motiviranim hirovima ne može se voditi država. Neovisna, dakako. A ovisna se vodi upravo tako i drukčije nikako.

Ministrica za sobicu

Razmišljam o kakvoći hrvatske neovisnosti i sljedeće jutro. Kad me iz razmišljanja prene vijest o tome da je ministrica kulture Andrea Zlatar-Violić prijavljena mjerodavnom državnom tijelu jer je s 1.200.000 kuna pogodovala nečitljivom listu Zarez s kojim je vezana pupčanom vrpcom. Premda je nedavno gostovala u njoj, Zlatar-Violićeva idealna je gošća za sljedeću Acinu emisiju Nedjeljom u dva.

Bojim se što ću iduće nedjelje usnuti, kad eventualno bude divanila s Acom o državnoj kulturnoj politici. Nedjeljom u dva postala je prava zamjena za istražiteljsku sobicu. U njoj se ne znoje optuženi, već gledateljstvo, pučani, birači. Oni su zapravo već osuđeni kakvoćom hrvatske (ne)ovisnosti na političkom (unutarnjem i vanjskom), financijskom, gospodarskom i kulturnom planu. HTV je pritom „opijum za narod". Poligon „obrane i zaštite". Uzletište „aveti prošlosti".

Suze kćeri razmetnih

A na beogradskom uzletištu „aveti prošlosti", Tereza Kesovija sročila je vrlo originalnu čestitku o Danu hrvatske neovisnosti, čime se pretvorila u glasnogovornicu aktualne hrvatske politelite: „Bila sam na maršalovu grobu prije nego što sam došla kod vas i dobro sam se isplakala" – kazala je za beogradski Blic. Je li pritom pjevušila „Prijatelji stari gdje ste, pamtite li sretne dane"?

Prošli tjedan u Zagrebu plakala je Jadranka Kosor, ovaj tjedan u Beogradu Tereza Kesovija, idući tjedan mogla bi Andrea Zlatar-Violić ma gdje bila. Kad se isplaču na tekovinama svojega minuloga društvenopolitičkog rada, mogle bi sve tri zajedno kod Ace zapjevati Hej Slaveni. Ne znam jesu li četnici vratili one gaće kojima su se hvalili kad su okupirali hrvatski jug i prekapali po Terezinim ormarima, ali znam da je ona tada plakala, kumila i molila Tuđmana da sredi stvari. I sredio je. A vidi je sad! Stvarno, za plakati.

Dani dr. Franje Tuđmana na izdisaju?

Razmišljam o kakvoći hrvatske neovisnosti i slušam (na radiju) kako predsjednika Tuđmana spominju samo u kontekstu velikosrpskog raketiranja TrgovišćeNa lokalnim izborima u Velikom Trgovišću pobijedila je koalicija kojoj Dani dr. Franje Tuđmana i Zbornik radova nisu, recimo to tako, zanimljivi, pa se oteže, rasteže, izbjegava se sastati itd. Još se nadam da će izići šesti zbornik i da će biti održani sedmi Dani, ali nada je sve manje potkrijepljena objektivnim činjenicama.Banskih dvora. Ma, on je za hrvatsku neovisnost ključna osoba, to je znao i velikosrpski agresor i njegovi vanjski sponzori – zato su ga i pokušali eliminirati, ali, današnja hrvatska ovisnost ne želi Tuđmana prihvati u njegovoj punini. Kao da im je žao što je preživio atentat i otjerao kradljivce Terezinih gaća.

Ja ću ga se spomenuti u jednom drugom kontekstu naše suvremene (ne)ovisnosti. Već šesti put u Velikom Trgovišću održani su Dani dr. Franje Tuđmana – Hrvati kroz stoljeća, gdje povjesnici izlažu svoje radove iz nacionalne povijesti. Njihove radove potom uređujem u godišnji Zbornik radova, čiji je nakladnik Općina Veliko Trgovišće. Ove godine, predsjednik Uređivačkoga vijeća, Milan Vuković, obavještava me da stvari ne štimaju, a i sam vidim nove „tendencije".

Naime, kaj. Na lokalnim izborima u Velikom Trgovišću pobijedila je koalicija kojoj Dani dr. Franje Tuđmana i Zbornik radova nisu, recimo to tako, zanimljivi, pa se oteže, rasteže, izbjegava se sastati itd. Još se nadam da će izići šesti zbornik i da će biti održani sedmi Dani, ali nada je sve manje potkrijepljena objektivnim činjenicama. Nakladnik na čelu s načelnikom općine se nećka. U pitanju je dakle opstanak jedne hvale vrijedne, od dnevne i strančarske politike neovisne, svečanosti hrvatskih povjesnika. O tome će, čini se, biti još riječi.

Osloboditi Perkovića i afirmirati Mesića

Razmišljam, velim, o kakvoći hrvatske neovisnosti. Reći ću otvoreno: I ja sam za zaštitu Perkovića i Mesića! Čvrsto stojim iza njih. Njihova marginalizacija u hrvatskom društvu je nepravedna. Čisti fašizam.

Stoga, da bismo dosegnuli višu razinu neovisnosti treba Marka Perkovića Thompsona osloboditi uza nepisanoga a operativnog progona temeljem lex Thompsona. Također, i popa Marka Mesića (1640. – 1713.) treba izvući iz zaborava i od njega preuzeti, prije svega u Katoličkoj crkvi, pastoralnu zauzetost. Riječju, umjesto uvoznih „duhovnosti", čuda i čudesa, primiti se pastoralnog rada na terenu, po župama.

„Ovo je Crikva živa kamo ja odem i potribuje okolo onih duš truditi se", kaže ovaj, pravi, Mesić. A i Perković, isto tako ovaj a ne onaj, poručuje: „Ora et labora". U pitanju je kako osposobiti „javnu kršćansku riječ" (ne samo biskupa!) za okolnosti hrvatske ovisnosti i neovisnosti. Nadam se da obrazloženje drži vodu i za Perkovića i za Mesića.

Ipak, na kulturnome planu uoči Dana neovisnosti hrvatske države imamo i dvije problematične, samim time i dobre vijesti.

Rječnici kao čestitka hrvatske neovisnosti

Prof. dr. Marko Samardžija dosjetio se jadu i napokon hrvatskoj i svjetskoj javnosti podario Hrvatsko – srpski rječnik. Uz pomoć toga Rječnika uočit ćemo razliku između kisika i kiseonika, dojenčadi i odojčadi i tako SamardžijaProf. dr. Marko Samardžija dosjetio se jadu i napokon hrvatskoj i svjetskoj javnosti podario Hrvatsko – srpski rječnik. Uz pomoć toga Rječnika uočit ćemo razliku između kisika i kiseonika, dojenčadi i odojčadi i tako samardzijadalje, i tako dalje, i tako dalje. Njegov Rječnik i prije izlaska u javnost postao je kost u grlu državne jezične politike ministra Kundaka i njegovih aparatčika i posebnog savjetnika premijera, Slavka Goldsteina.dalje, i tako dalje, i tako dalje. Njegov Rječnik i prije izlaska u javnost postao je kost u grlu državne jezične politike ministra Kundaka i njegovih aparatčika i posebnog savjetnika premijera, Slavka Goldsteina.

Iz intervjua V. listu izdvajam Samardžijine riječi:

„Meni se pak čini da smo se u zanosu devedesetih, kad je toliko toga dotad neprolaznog otišlo u nepovrat, ponešto prebrzo ponadali da će u prošlost otići i serbokroatizam. Ali, ne nestaje tako lako ono što je još u početku XIX. stoljeća odljuljano u bečkoj političkoj zipki i potom gotovo dva stoljeća, mijenjajući dadilje, brižno njegovano i uzgajano pa mu je u međuvremenu korijenje toliko ojačalo da je dospjelo do temelja slavistike. Usto se razvila sposobnost mutiranja. Tako se stvorio privid da je serbokroatizam mrtav, a on je zapravo samo nakratko izišao kroz vrata da bi nam se vratio kroz prozor preimenovan u b/k/s/ ili b/c/s, čemu neki, hineći političku korektnost, dodaju m pa umjesto srpskohrvatskoga zagovaraju b/c/m/s, otprilike onako kako je Zapadni Balkan mutatis mutandis zamijenio Jugoslaviju. A suvremenim serbokroatistima, malobrojnima, ali glasnima, uza svu znanstvenu krinku, do jezikoslovlja je stalo koliko do lanjskog snijega".

Druga je važna vijest da je Hrvatsko – ruskim rječnikom (Moskva, 2013.) prof. dr. Artura Bagdasarova u Rusiji odzvonilo serbokroatističkim laprdanjima. Listam ga listam i nikako da u njem pronađem Novi Sad i vučje tragove.

Oba rječnika doživljavam kao prave i trajne čestitke za Dan neovisnosti hrvatske države, a samim time i neovisnosti hrvatskoga jezika. Od svih blagodati hrvatske neovisnosti preostao nam je još jezik i njegovi dijalekti u koji uključujem i gradišćanskohrvatski (koji još nije službeno uvršten). Zato, neovisan, sve više pišem na kajkavskom.

Pem tam tam pem

Usput: Dobro je da je Hrvatski sabor 8. listopada svečanom sjednicom obilježio tjedan ranije. Dobro je to za održavanje sveopće partitokracije i klijentelizma. Time je Sabor pod Kukuriku koalicijom pokazao kako mu je hrvatska neovisnost izuzetno važna, ali ne za opće dobro, već za opći raspašoj. Zastupnici su poslije dva mjeseca godišnjeg odmora desetak dana raspravljali o tome kako obranom i zaštitom zakriliti partijske perkoviće i mesiće, pa otišli u ime neovisnosti na desetodnevni odmor od godišnjeg odmora i obrane i zaštite.

Ovogodišnji Dan neovisnosti doživljavam sasvim subjektivno, što se može nazrijeti iz prethodnih pasusa. Da je tome doista tako, potvrđujem navodom da mi je u Splitu prije dva mjeseca, 5. kolovoza, u Nakladi Bošković, izišla knjiga kajkavske poezije Pem tam tam pem. U njoj je na stranici toj i toj objavljena pjesma Černa kmica podrapan škerlak. Prigodna je zamjena za čestitku o Danu neovisnosti hrvatske države.

ČERNA KMICA PODRAPAN ŠKERLAK

Podrapan škerlak, černa kmica
Rogati vrag Croatiu ceca
Černa kmica, podrapan škerlak
Zakaj čkomiš, jesi bedak

Se kaj sme meli vragi su zeli
Podrapan škerlak, černa kmica
Černa kmica, podrapan škerlak
Croatuš nazu obernut naopak

Jenega jutra, nek bu mam zutra
Zdigli se bume, ftergli mu roge
Z riti spuknuli krastave mu noge
Da krepa – skurili i kosmatega repa

Kaj je to moguče, vrag se oberče
Croatuš ga z vilami piče
Hudi je bitek, bitek je hudi
Vraga stirajmo, no, hote ljudi

Podrapan škerlak, černa kmica
Rogati vrag Croatiu ceca
Černa kmica, podrapan škerlak
Zakaj čkomiš, jesi bedak

Nenad Piskač