Haaška farsa

 

Ako je hrvatski general doprinijevši okončanju rata spasio od sigurne smrti tisuće, a za vrijeme njegova zapovijedanja ratnim operacijama dogodi se smrt jedne ili više osoba, je li taj general heroj ili ratni zločinac? Svaki je rat sam po sebi zločin, ali kao u svakidašnjem životu tako i u ratu točno se zna tko napada i tko se brani, a notorna je činjenica da je na Hrvatsku početkom devedesetih godina izvršena agresija od strane Srbije i JNA uz svestranu pomoć pobunjenih hrvatskih građana srpske nacionalnosti, koji su se digli protiv svoje vlastite države Hrvatske. Prema tome napadač se zna i zna se jako dobro kako bez tog napadača rata ne bi uopće ni bilo. Generalima i svima drugima u pobjedničkoj vojsci općenito, a pogotovo onoj koja se branila, nikada nije suđeno u povijesti čovječanstva do dana današnjeg. Oni su na strani dobra i po jednostavnoj logici koja je temelj civilizacije njima se ne sudi. S druge strane, generalima poraženih vojci znalo se suditi - posebice za ratne zločine. No, ne samo da se nikada u povijesti nije dogodilo da se sudi onima koji su se branili i obranili, nego nikada se to nije dogodilo a da se pri tome amnestira agresorska strana koja je izgubila rat!

Istina, protiv Miloševića je podignuta optužnica, no on je umro i ispalo po onoj - vuk ujeo magare. Postavlja se pitanje što je s zločincima, prije svega zapovjednicima u vrhu JNA koji su tako lijepo u optužnici protiv Miloševića nabrojani zajedno s njim, zašto se njima nije sudilo. Gdje su danas Kadijević i Adžić....da ne nabrajamo dalje, dok najzaslužniji zapovjednici HV-a trule na optuženičkim klupama? Sudi se Hrvatskoj, i pri tome se neki međunarodni čimbenici ne libe napraviti presedane kakvi do sada nisu zabilježeni.

U svemu tome je najtragičnije bijedno, tužno i žalosno što takav odnos prema Domovinskom ratu potiču hrvatski mediji. Dovoljno je primjerice samo pogledati izvještaje sa suđenja generalima Gotovini, Čermaku i Markaču u Haagu. I televizijske kuće, kao i pisani mediji spomenuti sudski proces prate nezainteresirano, površno, suhoparno i bez imalo emocionalne uključenosti, drugim riječima, oni izvještaje iz Haaga odrađuju preko volje.

A nije da se u svezi s haaškim suđenjima ne bi mogle napisati hrpe zanimljivih članaka ili snimiti zanimljive televizijske reportaže. Gotovo svaki svjedok tužiteljstva u predmetu Gotovina, Markač i Čermak, odličan je primjer s jedne strane političke angažiranosti, a s druge strane nestručnosti, s kojima su, navodno, nepristrani politički predstavnici međunarodne zajednice te policijski i vojnih dužnosnici djelovali u RH za vrijeme Domovinskog rata. Preko haaških suđenja, kada bi se o njima tako izvještavalo, hrvatska javnost postala bi još više svjesna cijele mizerije i dvoličnosti koja je svojstvena međunarodnoj zajednici - i važnosti oslanjanja na vlastite snage. Kada bi se mogli vidjeti izvještaji koji Haaška suđenja smještaju u širi okvir, nema sumnje kako bi se u našem društvu više cijenili zajednički napori i žrtve iz Domovinskog rata. Također, uporno nametani kompleks manje vrijednosti u odnosu na druge zapadne zemlje i narode, usađen kroz duga stoljeća nesamostalnosti, bilo bi moguće prebroditi jednom za svagda.

I još jedan «svjedok» tužiteljstva koji je u utorak izašao pred sud, Danac Liborius, pokazao je koliko osoblje međunarodnih organizacija nije u stanju bilo objektivno pristupiti poslu koji im je bio dan na povjerenje. Liborius je bio operativni službenik i vođa jednog od triju timova Promatračke misije Europske zajednice (ECMM), koji je od srpnja do studenog 1995. bio raspoređen u Kninu. Između ostaloga, rekao je kako su topništvom gađana različita područja u Kninu, što je "njemu govorilo da nije odabran nikakav poseban cilj, već je takvom vatrom izazvan učinak panike". Uporno je pokušavao ostaviti dojam kao da zna puno o hrvatskom obavještajnom sektoru, ali na pitanja o konkretnim događajima i imenima koje mu je postavio predsjedatelj Sudskog vijeća Alphonse Orie nije znao odgovoriti. Ironija je tim veća što se proces i optužbe za navodno pretjerano bombardiranje Knina koje niti jednim jedinim materijalnim dokazom nije utvrđeno, dok se i golim okom nakon završetka akcije moglo vidjeti kako grad i nije pretrpio veća razaranja, vodi pred istim sudom koji se drznuo pred Bogom i ljudima ne osvrnuti se na granatiranja JNA u Vukovaru. U Vukovaru od kojeg doslovno nije ostalo ni V!

Ostaje dakle samo pitanje hoće li sebe Haaški sud na koncu potpuno diskreditirati zbog dvostrukih mjerila za JNA i HV, za granatiranje Vukovara i Knina, itd., ili će donijeti presudu kojom će bar malo ispraviti nepravde koje je počinio. Jer, ovakva politika prema Hrvatima i drugim nacionalnostima koji su se borile za Republiku Hrvatsku te svojom herojskom borbom izborili pobjedu dok se danas u miru njihova djela podcjenjuju, čak negiraju, a propusti i eventualna nedjela besramno potenciraju, krajnje je drska i dovode do novih netrpeljivosti na ionako lako zapaljivom području zemaljske kugle.

M.M.B.

{mxc}


Ned, 3-05-2026, 21:54:36

Potpora

Svoju članarinu ili potporu za Portal HKV-a
možete uplatiti i skeniranjem koda.

Otvorite svoje mobilno bankarstvo i skenirajte kod. Unesite željeni novčani iznos. U opisu plaćanja navedite je li riječ o članarini ili donaciji za Portal HKV-a.

barkod hkv

Komentirajte

Zadnji komentari

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

AKT

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2026 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.