Glavni haaški tužitelj Serge Brammertz zatražio je da se optuženiku za ratne zločine, vođi srpskih radikala, Vojislavu Šešelju nametne branitelj jer smatra da Šešelj svoje pravo da se brani sam koristi za opstrukciju sudskog procesa, priopćilo je Tužiteljstvo ICTY-a. Brammertz smatra da Šešelju treba odmah ukinuto pravo da se brani sam i da mu Sud odredi branitelja za nastavak suđenja. Zbog Šešeljeva ponašanja tužiteljstvo traži da se suđenje odgodi sve dok Sud ne donese odluku o njegovom zahtjevu. U obrazloženju zahtjeva navodi se kako Šešelj konstantno opstruira sudski postupak i koristi sudnicu za iznošenje svog političkog programa i zastrašivanje svjedoka. Šešelju se sudi se za zločine protiv čovječnosti i povrede ratnog prava i običaja u Hrvatskoj, Vojvodini i BiH. Tužiteljstvo ga tereti da je, s drugim sudionicima zajedničkog zločinačkog pothvata, pokušao ostvariti cilj uspostave nove homogene srpske države na dijelovima Hrvatske, BiH i Srbije kroz progon pod patronatom države, koji je uključivao ubojstva, deportacije, zlostavljanja, pljačku i uništavanje imovine nesrpskog stanovništva.

Šešelj je tijekom svog boravka u Haagu već postao poznat po svojim bahatim izjavama koje samo potvrđuju o kakvoj šaradi i «pravdi» tamo zapravo riječ. Šešelj je na Haškom sudu tako izjavio da s Karadžićem i Mladićem komunicira preko "posrednika". "Radije bi poginuo" nego tužiteljstvu Haškog suda odao informacije koje bi mogle "naštetiti mojim prijateljima Radovanu Karadžiću i Ratku Mladiću", odgovorio je na upit suca kojega je zanimala vjerodostojnost njegovih navoda. Također je pozvao sud da ga, zbog njegove nacionalističke ideologije, osudi na najveću moguću kaznu poručivši kako će to samo osnažiti ideologiju stvaranja velike Srbije i ujedinjenja svih Srba. Dakle, između ostalog, otvoreno je pred službenim međunarodnim tijelima priznao istinu odnosno pravu pozadinu ratnih zbivanja početkom devedesetih.

Jedini je problem što ta istina baš nikoga na Haaškome sudu previše ne zanima. Godine, sada se već sa sigurnošću može ustvrditi – izrazito neuspješne prakse istoimene institucije opravdano nameću pitanje je li ustanova kao što je Međunarodni kazneni sud najbolje mjesto za donošenje takvih odluka, odnosno odluka kojima se na manje više neposredan način utječe na rješavanje situacije na ovim prostorima. Naime, u nizu suđenja, od bivše Jugoslavije i južne Afrike do istočne Europe i mnogih država širom svijeta, u kojima su podignute optužnice za zločine protiv čovječnosti, one su povezane s političkim rješavanjem tamošnjih sporova, tako da je opasnost politiziranih optužnica velika.

Kao što se vidi, pogotovo na primjeru BiH, postoji stvarna opasnost da optužnice haaškog suda neće riješiti stanje na Balkanu, već će stvoriti nova neprijateljstva koja će voditi budućim napetostima. Poanta je jasna. Hrvati su u najboljoj namjeri podupirali ovaj sud jer ga je ranije osnovalo Vijeće sigurnosti UN-a, ali godine njegova rada dokazale su da spomenuta institucija nije ispunila gotovo ni jednu funkciju radi kojih je osnovana, stoga je vrijeme da se njen rad privede svome kraju. Stoga bi u ovome trenutku najbolje riješenje bilo osnivanje ad hoc sudova – što bi u svakom slučaju omogućilo višu razinu političkoga nadzora ili da se svi postupci delegiraju u nadležnost domaćih sudova, koji teško da bi taj odgovoran i težak posao obavili mnogo gore nego što je to proteklih godina bio slučaj u Haagu.

M.M.B.

{mxc}