Udbina: I povijest i vjera i pravi početak političke sezone
Dobio sam pozivnicu za posvetu Crkve hrvatskih mučenika na Udbini, a i red je – jedan sam od onih koji su svake godine, od početka mukotrpnoga posla biskupa Mile Bogovića, nazočili svečanostima i napretku gradnje, a u nekim godinama i neugodnim zastojima izazvanim i nedostatkom financija i preprojektiranjem. Sjećam se godina kada sam, stojeći među narodom na jakoj kiši, ponešto očajavao što stvari idu tako sporo, a onda sam popio pivo i prisjetio sa gradnja crkava i katedrala u prošlosti, gradnja koje su trajale i stoljećima, a poneke nisu nikada ni dovršene (Notre-Dame).
Krbavska katedrala
A ovdje jest riječ o katedrali, o krbavskoj katedrali pod imenom Crkve hrvatskih mučenika, poznatih i nepoznatih mučenika, onih koji su ostali u kolektivnoj memoriji hrvatskoga naroda jer su im ime i djela bili toliko moćni da su preživjeli stoljeća, ali i onih tisuća, desetaka i stotina tisuća anonimnih hrvatskih mučenika u cjelokupnoj hrvatskoj povijesti, čije su kosti razbacane (doslovce) po šumama i gorama, od bitaka sa Francima do još tisuću i više "nestalih" branitelja, zarobljenih i ubijenih u srpskim i srbijanskim logorima devedesetih prošloga stoljeća. A gdje su tek kosti ubijenih u najstravičnijem i najmasovnijem genocidu nad hrvatskim narodom koji se vodi pod imenom Bleiburg i Križni putovi i koji bi (neidentificirani), ako Bog da, našli mir u Svehrvatskom grobu ispod Udbine, još jednom velikom projektu Mile Bogovića.
Spomen na hrvatske mučenike
SpomenA ovdje jest riječ o katedrali, o krbavskoj katedrali pod imenom Crkve hrvatskih mučenika, poznatih i nepoznatih mučenika, onih koji su ostali u kolektivnoj memoriji hrvatskoga naroda jer su im ime i djela bili toliko moćni da su preživjeli stoljeća, ali i onih tisuća, desetaka i stotina tisuća anonimnih hrvatskih mučenika u cjelokupnoj hrvatskoj povijestiZato je Crkva hrvatskih mučenika spomen na Ljudevita Posavskog, Petra Svačića, Matiju Gupca, Stjepana Lackovića, Petra Kružića, Milu Gojsalić, na Nikolu Šubića Zrinskog Sigetskog i na Krstu Frankopana i Petra Zrinskog, na Nikolu Tavelića, Petra Berislavića, Eugena Kvaternika, Stjepana Radića, ali i na zadnjega bosanskoga kralja Stjepana Tomaševića, na Alojzija Stepinca, na više od šest stotina ubijenih svećenika u vrijeme i poslije Drugoga svjetskog rata, na hrvatske vojnike i civile stradale u svim vremenima u obrani domovine, na žene i djecu koje neprijatelji nisu štedjeli od franačkih zvjerstava zapisanih za potomke do djece ubijene nedavno u Vukovaru, u Brodu, u srbijanskim logorima čije postojanje Josipovićev prijatelj Tadić niječe i dan-danas.
Preplet simbolika
Posvetu Crkve hrvatskih mučenika predvodit će zagrebački nadbiskup Josip Bozanić uz velik broj biskupa,
možda i svih hrvatskih biskupa. To zdanje ima ne samo temeljni smisao izrečen u nazivu, nego je i svaki metar, svaki detalj crkve svojevrsni spomen na vjersku i kulturnu baštinu kršćanskoga, katoličkog hrvatskog naroda, preplet simoblika od kruništa prema Krbavskom polju gdje se vodila bitka 9. rujna 1493. do osebujnosti glagoljske kulture i vjernosti krsnim obećanjima koju simbolizira replika Višeslavove krstionice u sredini hrama, ali i pritajena nada u novu evangelizaciju.
Lijep dan za Hrvatsku
Lijep dan za Hrvatsku, lijep dan za Udbinu iz koje je još 1943. (u godini u kojoj sam rođen) protjerano sve što je bilo hrvatsko, a crkva razorena do temelja. Da se ne zaboravi! Tim ruševinama pridružilo se pedesetak godina poslije, u vrijeme srpske agresije, još oko tisuću što razorenih i spaljenih, što teško ili lakše oštećenih katoličkih, hrvatskih sakralnih zdanja, uključujući glasovitu Šibensku katedralu.Srpska agresijaDa se ne zaboravi! Tim ruševinama pridružilo se pedesetak godina poslije, u vrijeme srpske agresije, još oko tisuću što razorenih i spaljenih, što teško ili lakše oštećenih katoličkih, hrvatskih sakralnih zdanja, uključujući glasovitu Šibensku katedralu. No sve smo to zaliječili, obnovili, jer se Hrvatsku ne može uništiti, čak smo (pa Hrvati smo) obnovili i kuće onih koji su razarali katoličke crkve No sve smo to zaliječili, obnovili, jer se Hrvatsku ne može uništiti, čak smo (pa Hrvati smo) obnovili i kuće onih koji su razarali katoličke crkve.
Dan poslije, u nedjelju 11. rujna predvodit će sisački biskup Vlado Košić misu u Zrinu, još jednom hrvatskom gradu koji je od doba svjetskog rata i kroz cijelo razdoblje komunizma bio lišen hrvatskoga pučanstva.
Početak političke «sezone»
PolitikaPokrovitelj gradnje CHM je Hrvatski sabor, pa su ondje uvijek, prve subote poslije 9. rujna, i predstavnici Sabora, dođu i predstavnici aktualne Vlade, dođu i domoljubni oporbenjaci, predstavnici stranaka i udruga, građanskih inicijativa, molitvenih skupina itd. Neki iz vlasti znaju se samo prekrižiti, Očenaš im je već pomalo težak, a budno prate vjernike da bi znali kada treba ustati i kada treba sjesti – jer oni sjede dok narod stojiNo, da razjasnim i zadnji dio naslova ovoga autorskog napisa. Pokrovitelj gradnje CHM je Hrvatski sabor, pa su ondje uvijek, prve subote poslije 9. rujna, i predstavnici Sabora, dođu i predstavnici aktualne Vlade, dođu i domoljubni oporbenjaci, predstavnici stranaka i udruga, građanskih inicijativa, molitvenih skupina itd. Neki iz vlasti znaju se samo prekrižiti, Očenaš im je već pomalo težak, a budno prate vjernike da bi znali kada treba ustati i kada treba sjesti – jer oni sjede dok narod stoji. Doduše, ove godine ću i ja negdje sjesti ako stignem na vrijeme, ali iz medicinskih razloga. No kada završi posveta, u pauzi do koncerta Marka Perkovića Thompsona, odvijat će se kao i svake godine vrlo živahna konverzacija, uspostavljati kontakti, pretresati zbivanja, sklapati poznanstva i savezništva, već u tradiciji svakogodišnjih udbinskih susreta, koji su od samoga početka, a i zbog ranoga datuma u rujnu, bili u stvari i početak političke sezone.
Ove godine vjerojatno i više nego prije, osim možda one u godini predsjedničkih izbora kada je i s oltara splitski nadbiskup vapio za predsjednikom države koji bi bio vjernik, a narod poslije (koji narod, koliko ljudi iz toga naroda?) izabrao Josipovića koji je iz riječi religija izvukao dva slova, pa je ostala regija.
No, ove će godine biti ondje i nešto novo, čega još lani u to vrijeme nije bilo. Naime, bit će i predstavnici političkoga pokreta HRAST kojemu Očenaš nije stran a ni mnogo dulji tekstovi, koji zna Evanđelje, ali nije pitoma ovca okrenuta samo očekivanju mane s neba, nego zbroj odlučnih, pa i (kada treba) žestokih ljudi, poznavatelja hrvatskih interesa i načina na koji treba držati dobro uređenu državu, kakvu će i ozbiljiti. Oni koji su se nedavno bili poveselili da se pokret urušio, morat će se opet uozbiljiti.
HDZ očekivano mijenja retoriku
Kada bi se neki nesretnik koji je osam godina bio u komi, naglo probudio svršetkom ljeta godine Gospodnje 2011., pa čuo izjave vodećih hadezeovaca, pitao bi me začuđeno: "Pa zašto ste vi, gospodine, napustili tu stranku?" HDZNesretnik bi sve to slušao otvorenih usta i ponavljao: "Ma nije moguće". A taj isti HDZ sada mijenja retoriku, štono riječ, odnosno dikciju što bi rekao Josipović, pa se iz zastupnika teške remisije hrvatske političke pameti i hrvatske narodne volje najednom vraća – čemu? Naime, nesretnik bi čuo kako se spominju kršćanske vrijednosti, kako se slavi Oluja, kako HDZ branitelje želi zaštititi i ustavnom odredbom, kako glavarica HDZ-a poručuje Beogradu da više nije mjesto kamo Hrvati dolaze po upute, itd. Onda bih ja imao nešto problema da mu objasnim što se u međuvremenu događalo, tko je izručio Haagu zapovjednike Hrvatske vojske (i Oluje), tko je paktirao s Mesićem premda ga je trebalo (barem) likvidirati iz političkoga života jer je odavao državne tajne, tko je podilazio svemu i svačemu zbog ulaska u EU pa tako učinio Hrvatsku drugorazrednom državom bez dostojanstva, tko je u koaliciju uzeo stranku kojom dominiraju oni što su bili u neprijateljskim redovima u vrijeme srpske agresije...
Nesretnik bi sve to slušao otvorenih usta i ponavljao: "Ma nije moguće". A taj isti HDZ sada mijenja retoriku, štono riječ, odnosno dikciju što bi rekao Josipović, pa se iz zastupnika teške remisije hrvatske političke pameti i hrvatske narodne volje najednom vraća – čemu? Ako usporedite sve relevantne tekstove Hrvatskoga kulturnog vijeća u zadnjih šest godina – eto odgovora, eto podloge novoj "retorici" HDZ-a. Barem neka zadovoljština (plus novopečeni, zapravo stari hadezeovac Karamarko), neizravno priznanje tko je to tamo pjevao svih tih sramotnih godina himnu dostojanstva, državnog i ljudskog.
Nije da je, nego jest
Zagonetan naslov? Samo naizgled. Tako su me svojedobno pitali da protumačim Tuđmanov "ki bi da bi", pa sam morao prevoditi...
Glavarica HDZ-a i Vlade obrecnula se na Beograd, ali je prešutjela odgovor "malom Beogradu" u Zagrebu, jer se taj nalazi u koaliciji s HDZ-om i praktički je na (diobi) vlasti u Hrvatskoj.
Pupovac i Uzelac, posebno potonji, nisu rekli ništa drugo nego Vuk Jeremić, srbijanski ministar vanjskih poslova, a šteta je što izjava nije uzeta od Stanimirovića. Ono što je sve gadno zapeklo, u velikom i malom Beogradu, jest sklop riječi "teritorijalna cjelovitost", ovaj put cjelovitost države koja se zove Kosovo. Pa, Bože moj, oni se nisu zalagali ni za teritorijalnu cjelovitost Hrvatske, nego naprotiv, neki od njih su i otvoreno bili u neprijateljskim redovima, "preuzimali" Vukovar nakon genocida nad Hrvatima, a bili su i vrlo blizu mjesta naknadnih zločina ili na samim mjestima, u okolnostima koje hrvatska vlast nije željela razjasniti.
Elem, pustimo to (za sada). Riječ je o ponašanju sadašnjih vođa srpske manjine, odnosno onoga dijela te manjine koja je na diobi vlasti u Hrvatskoj. Njihova politika nije samo srpska, što se manjini tolerira pa čak i zakonski podupire kada je riječ o identitetu, nego srbijanska. Oni imaju mjesto u politici, ali u srbijanskoj, gdje bi vrlo dobro funkcionirali . Njihova prava adresa je cijelo vrijeme bila i jest – Beograd, i nema ni jedne jedine ozbiljnije situacije u kojoj se u ovih dvadeset godina nisu stavili na stranu Beograda, a ne Zagreba, s tim da su koristili bizantinsku taktiku kada bi se "Hrvati međusobno oko nečega posvađali" da – arbitriraju, da se odjednom pokažu kao "zaštitnici hrvatskih interesa".
Tako dakle ni problem u Vuku nego u vukovima, čije šape sežu do Pantovčaka i Josipovićeva savjetnika Jovića, koji se (i opet otvoreno) zalaže za novu Jugoslaviju , znači za stanje u kojemu Zagreb ide po upute u Beograd.
Wickileaks otkriva
MilanovićIz Vukovara, gdje je bio u predizbornom sjećanju na početak napada na Vukovar, Zoran Milanović izjavio je u televizijske kamere da je u demokraciji potrebna kontrola medija. Barem sam ja to čuo. No kako nisam bio koncentriran, možda sam krivo čuo. Bilo bi dobro još jednom pustiti snimku, da vidim jesam li ili nisamSada već glasovite stranice najvećega svjetskog zviždača, otkrivaju razne banalnosti i u svezi korespondencije američkih diplomata u Hrvatskoj. Ono što se iz tekstova može odmah zaključiti jest: površnost, pa i neozbiljnost, s nešto malo ironije i prijezira.
No, ima u tome i dobrih stvari. Tvrde oni da "Oluja" i nije bila neka velika hrvatska pobjeda, jer su Srbi prije pobjegli.
Ta tvrdnja, iz toga vremena, dobro će doći odvjetnicima Gotovine i Markača, a veličinu "Oluje" ne će umanjiti.
Milanović iz Vukovara
Iz Vukovara, gdje je bio u predizbornom sjećanju na početak napada na Vukovar, Zoran Milanović izjavio je u televizijske kamere da je u demokraciji potrebna kontrola medija. Barem sam ja to čuo. No kako nisam bio koncentriran, možda sam krivo čuo. Bilo bi dobro još jednom pustiti snimku, da vidim jesam li ili nisam.
Poruka članovima HKV-a koji su ujedno i članovi stranke HRAST (koja je jedno od tijela političkog pokreta HRAST)
Nakon što sam već u tekstu objavljenom na Portalu HKV-a objasnio što je pokret a što stranka Hrvatski rast (Hrast), i nakon što sam priopćio da je nekolicina ljudi sklona destrukciji pokušala "otrgnuti" stranku i okrenuti ju protiv pokreta, eto i potvrde da su stvari došle na svoje mjesto: dana 25. srpnja Ministarstvo uprave izdalo je rješenje koje kaže da nezadovoljnici nisu u pravu, pozivajući se na čl. 7 i čl. 16 Zakona o političkim strankama.
Tako je ta bura u čaši vode stišana i sve je vraćeno u zakonske okvire.
Hrvoje Hitrec




Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na 
