Ubrzana kronika

Objavljivanje ove rubrike u tjednom ritmu više nije dovoljno jer je rasap aktualne vlasti očit i njezin pad pitanje dana, pa se treba zabavljati dok još ima materijala. A njega ima, posebno u Ministarstvu kulture.

Močvara

Spomenuto ministarstvo nastavlja rasipati novac osiromašenih građana na jeftine projekte i knjige čiji su autori privrženi ideološkim teroristima koji su izronili iz kalne, nikada isušene močvare hrvatske neslobode. Zadnji vrisak toga nasilja dogodio se nedavnih dana kada je rečenima (uz koju časniju iznimku, valjda) podijeljeno gotovo sedam milijuna kuna, a ideološkim protivnicima, tj. (terminologijom ministarstva) "hrvatskim nacionalistima koji se bave književnim radom" - potpuno zatvorena slavina. U tiskovinama su nabrojena imena gubitnika svake potpore, a među njima se našao i Ivan Aralica "koji je ostao bez ijedne kune" (odnosno njegov nakladnik).

PovjerenstvaPovjerenstva su sastavljena po ključu "Ubij, ubij hrvatskoga pisca." Izbor članova povjerenstva vrlo je jednostavan: treba biti član HNS-a, suradnik "Zareza", po mogućnosti nehrvat, diletant i ljubitelj svake kulture osim hrvatske, odnosno ne biti ništa, ne stvarati ništa i "ocjenjivati" one koji stvaraju.Tako se družba nekreativnih anarhista, mentalnih komunista i protuhrvatskih protuha svake fele osvećuje svima koji danas stvaraju hrvatsku kulturu i kulturno dobro koje će preživjeti ovaj naraštaj. Čak ni u vremenu olovnoga komunizma nisu postojale tako očite i svakim natječajem ministarstva kulture potvrđivane crne liste. Njih se moraju (i žele) držati sva povjerenstva, pa tako i ovo u zadnjem, spomenutom natječaju. Povjerenstva su sastavljena po ključu "Ubij, ubij hrvatskoga pisca." Izbor članova povjerenstva vrlo je jednostavan: treba biti član HNS-a, suradnik "Zareza", po mogućnosti nehrvat, diletant i ljubitelj svake kulture osim hrvatske, odnosno ne biti ništa, ne stvarati ništa i "ocjenjivati" one koji stvaraju.

Povjerenstvo za potporu objavljivanju knjiga donijelo je svoje presude u sastavu: Nadežda Čačinović, Neven Jovanović, Dean Duda, Jasna Kovačević, Lara Holbling Matković. Eto tko ne da ni kune za objavljivanje sabranih djela Ivana Aralice... Recimo pritom da Ministarstvo na taj način eliminira i nepodobne nakladnike, odnosno otežava im ionako težak život.

Kako su neki komentatori već točno rekli, govoreći o otkazima novinarima, da je sada 1945. – strijeljali bi ih. Kao što su strijeljali i hrvatske pisce.

Na svu sreću, nisam imao knjigu na tom natječaju pa ne trebam biti osoban. Ali sam imao projekt na natječaju svršetkom prošle godine, te djelo na natječaju za dramu – u oba slučaja eliminiran kao ime pri vrhu crne liste. No kako nisam od onih koji bi larmali u gostionicama i zadovoljili se s nekoliko psovki, vrlo hladno i legitimno obratio sam se Hrvatskom saboru, odnosno Odboru za ljudska prava i prava nacionalnih manjina. Kad je bal, nek je bal. Odbor za nacionalnu većinu ne postoji, pa komu ću onda? Onomu koji postoji, jer je sve ionako izokrenuto pa je većina postala manjina i obratno. Žalio sam se, dakle, a žalbu javno objavljujem, kako slijedi... (s potrebnim sažetcima.)

Pismo hrvatskoga kniževnika Saborskom odboru za ljudska prava i prava nacionalnih manjina

"Poštovane/poštovani, slobodan sam obratiti vam se u svezi s kršenjem mojih ljudskih prava ...Diskriminacija koju provodi Ministarstvo kulture RH započela je za vrijeme bivše vlasti, a nastavila se potpuno otvoreno i bezobzirno nakon dolaska ministrice Andreje Zlatar i njezinih pomoćnika. Razlozi su bez sumnje ideološke prirode, budući da su moja politička stajališta poznata i dijametralno suprotna ideologiji sadašnjega vodstva Ministarstva kulture, koje držim nesposobnim i anakronim. Odnos prema meni, s pozicija vlasti, odnos je komične i ujedno nakaradne odmazde koja se provodi u trenutcima kada se javljam na natječaje Ministarstva kulture za književna djela. Na tim natječajima moja djela ne prolaze, ne zbog manje literarne vrijednosti nego isključivo i samo zbog moga imena i javnog, političkog djelovanja.

HitrecNapominjem preko volje da sam autor četrdesetak proznih djela, poglavito romana, da sam autor dvadesetak izvedenih dramskih djela, filmski i televizijski scenarist itd. te da nisam zaboravio pisati nego štoviše... Napominjem također da sam jedan od onih koji su stvarali hrvatsku državu i srušili totalitarni režim čiji se elementi sada obnavljaju između ostalog i u ideološkoj represiji koja dolazi iz Ministarstva kulture....U Ministarstvu kulture u ovo vrijeme prividne demokracije postoje crne liste na kojima su mnogi hrvatski književnici, posebno članovi Društva hrvatskih književnika, uključujući i mene. Da je tako, svjedoči eliminacija mojih projekata i djela (navode se, op. a.)...

Napominjem preko volje da sam autor četrdesetak proznih djela, poglavito romana, da sam autor dvadesetak izvedenih dramskih djela, filmski i televizijski scenarist itd. te da nisam zaboravio pisati nego štoviše... Napominjem također da sam jedan od onih koji su stvarali hrvatsku državu i srušili totalitarni režim čiji se elementi sada obnavljaju između ostalog i u ideološkoj represiji koja dolazi iz Ministarstva kulture....

Premda je potpuno očito da aktualna vlast ne može još dugo opstati jer je u sukobu s vlastitim narodom, poradi povijesti i osobne sklonosti humoru obraćam se ipak Odboru, itd." U potpisu: Hrvoje Hitrec.

Eto tako, kratko, zabavno i jasno. Ako bude odgovora, a trebalo bi biti, objavit ću ga na stranicama HKV-a. Čekam i da se oglasi Društvo hrvatskih književnika. A kada će ako ne sada? Glede one natuknice da je cipelarenje moje osobe počelo za vrijeme bivše SHDZ vlasti – istina je. Već sam bio napisao članak pod naslovom "Moj slučaj", ali ga nisam objavio. Gadilo mi se.

Ruksačka kultura i prosveta

U istom dnevnom listu iz kojega sam crpio podatke o rezultatima natječaja za objavljivanje književnih djela, vidim i najavu zajedničkoga projekta Ministarstva kulture i Ministarstva prosvjete pod imenom Ruksak (pun) kulture. Idu skupa Željko Jovanović i Andrea Zlatar po hrvatskim gradovima i školama, šumama i gorama, šire kulturu. Naslov projekta im je priglup, navodi na širenje jezične kulture uporabom tuđice koja se doduše kolokvijalno podosta udomaćila, ali ju hrvatski standardni jezik ne pripušta. Projekt je, kažu, potpora kukurikulumu. Jest. Dvojac ide pod parolom Našla krpa zakrpu.

Nagrada Rektorskoga zbora

Valjda mi je promaknulo, ne znam kako, ali kažu mi da je Rektorski zbor dao nagradu ministru prosvjete, aktualnom, militantnom. A nije se još osušila tinta na razgovoru za novine u kojemu je jedan od rektora (i to ne bilo koji) izjavio da mu se ministar ne javlja na telefon. Javlja se samo kada dobije nagradu. Javlja se predsjednici Rektorskoga zbora, prof. dr. sc. Vesni Vrtiprah.

Eto koliko mazohizma ima na hrvatskoj sveučilišnoj sceni, u skladu s tradicijom. No, možda je bilo izdvojenih mišljenja, o čemu ne znam ništa.

Universitas Studiorum Jadertina

Tako latinski zvuči Sveučilište u Zadru koje postoji od 1396. i u tome se dugom razdoblju vjerojatno nikada nije osramotilo kao što se sramoti danas kada sudi i presuđuje vlastitom predavaču, dr. Ivanu Poljakoviću za – verbalni delikt počinjen izvan prostora Sveučilišta! Suspendirani Poljaković pojavio se uoči Uskrsa na "stegovnom sudu", odbacio optužbe, donio četiri nova dokaza u svoju korist, ali i otvoreno pismo Ante Glibote, člana europske Akademije, te imena više od 200 znanstvenika koji traže ukidanje suspenzije.

Doista je jadno ovo što se radi u Jaderi.

Moliere je uvijek u modi

Nakon recentne premijere u "Gavelli" se razmišlja o još jednom Moliereu. Naslov nije odabran, ali se znaju glavni glumci: Darko Stazić i šef računovodstva toga kazališta. Komad će biti prikazan i na Brijunima, koji će za gostovanje "Gavelle" dobiti poseban novac iz zagrebačke blagajne. Spomenuti protagonist i antagonist već su počeli pokuse, a da bi uvjerljivost bila veća protagonist je dao otkaz antagonistu pa je tako izazvana dramska napetost.

Novi Dvori

Kontroverze i polemike izaziva namjena obnovljenih Novih Dvora u Zaprešiću. Obnova je trajala beskonačno dugo, ali s banom Jelačićem je uvijek bilo neprilika svake vrste, pa ni obnova Novih Dvora nije mogla ići glatko ni brzo. Dvorac (bivše vlasništvo Zrinskih) je dugo propadao, sve ili gotovo sve je iz njega odneseno, a 1978. provaljeno je u grobnicu i razasute bijahu banove kosti, vjerojatno u organizaciji mladih komunista kojima su punili uši kontrarevolucionarnim djelovanjem baruna a potom grofa Josipa Jelačića.

DvoracDvorac (bivše vlasništvo Zrinskih) je dugo propadao, sve ili gotovo sve je iz njega odneseno, a 1978. provaljeno je u grobnicu i razasute bijahu banove kosti, vjerojatno u organizaciji mladih komunista kojima su punili uši kontrarevolucionarnim djelovanjem baruna a potom grofa Josipa Jelačića.Ban je prvotno pokopan u kapelici, uz malenu kćer. Grobnica (Herman Bolle) je posvećena 1884., ali je svečani prijenos ostataka onemogućen (mediji ,ha! i Khuen) pa ni Strossmayer nije pročitao već napisan govor, vrlo proročanski: "Može biti da će jednom nestati spomenika Jelačića bana u Zagrebu, može biti da će nestati i ove lijepe grobnice u Novih Dvorih, ali čega jamačno nigda nestati ne će, to je ime i slava Jelačića bana."

Sa spomenikom u Zagrebu znamo što se zbivalo, a obiteljska grobnica Jelačićevih je propadala te opet zasjala 1992. sa samostalnom hrvatskom državom, po drugi put posvećena i u nju (napokon) položeni posmrtni ostatci bana Josipa Jelačića. Govor je po jakoj kiši održao Boris Buzančić, tada zagrebački gradonačelnik: "Našli smo se da obavimo posljednju volju našega bana – da počiva u svojoj grobnici. Došlo je napokon vrijeme da možemo bez straha obnavljati svoje spomenike, pa su i vandalski osvrnute kapelica i grobnica sada potpuno obnovljene. Treba to najprije zahvaliti ljubavi hrvatskoga naroda prema svome banu." Onaj neizrečeni Strossmayerov govor pročitao je Zlatko Crnković, glumac.

U grobnici su još posmrtni ostatci banove majke i sestre, te braće Jure (Đure) i Antuna, njihovih supruga i djece. Prenesene su u grobnicu i kosti banove kćeri, jedinoga njegova djeteta.

Sada je, eto, obnovljena i zgrada Novih Dvora. Već je 2013. Sve radimo sporo, polako, odmjereno. Korak po korak, što bi rekli generali.

Pokisli rasisti

Čini se da je znanost odgovorila na staro pitanje jesu li se sapiensi miješali s neandertalcima. Jesu. Štoviše, u svakome od nas i dan-danas ima malo neandertalskih gena, posebno u bijeloj Europi. Rasiste je rastužila činjenica da samo Afrikanci nemaju neandertalskih gena. Što će sada hukači na tribinama ? Nezgodno.

Snivaj, zlato moje

Na Uskrsni ponedjeljak reprizirala je Hrvatska televizija film Nevena Hitreca "Snivaj, zlato moje." Vrlo dobar termin, stotine i stotine tisuća gledatelja. Komentari koje slušam više su nego povoljni. Vrijeme će pokazati, mislim, da se radi o jednom od najboljih hrvatskih filmova uopće, doista hrvatskom. Povijest malih ljudi sa zagrebačke Trešnjevke 1945. i u drugom dijelu filma 1955. – opća je hrvatska povijest tih godina. Podsjećam da je scenarij pisan na podlozi knjige Ivana Pahernika "Još Hrvatska ni propala" – beskrajno duhovite autobiografske proze.

Film je snimljen prije sedam godina, dobio je pregršt Zlatnih arena i Nagradu publike, prikazan je u službenom programu festivala u Moskvi. Zašto hrvatska publika, pita me ta ista publika nakon Uskrsa, nije znala za taj film, odnosno zašto kritičari i mediji nisu bili glasni? A čujte, to je jedan zbilja hrvatski film. A propos: film istoga redatelja "Bogorodica" s događajima iz 1991. nikada se ne reprizira. Zašto? A čujte, to je jedan zbilja hrvatski, gotovo dokumentarni film o tragediji Hrvata u hrvatskom Podunavlju u vrijeme srpske agresije.

Vukovarski ustanak

Moje kratko pismo poštovanim sugrađankama i sugrađanima: "Mile moje i dragi moji, ako vas 7. travnja ne vidim na Jelačićevom placu u Zagrebu točno u 12 sati, ne želim vas ni vidjeti. Trebali biste biti ondje jer stižu vukovarski branitelji, vukovarski ustanici protiv srpskoga jezika i ćirilice u Vukovaru. Stižu u Zagreb i Zagreb ih mora dočekati kao što se dočekuju heroji. In fine finali, bit će to sjajan glavni pokus za smjenu ove priglupe, nesposobne i nenarodne vlasti. Živjeli! "

Hrvoje Hitrec