Hrvoje HitrecHrvoje Hitrec - karikatura

Hrvatske kronike

Hrvatska danas

Brod na Savi – tako mu bijaše ime prije nego što je postao Slavonski Brod – i švicarski franak dio su iste priče koja kaže da hrvatska država s ovom (ili onom) "elitom" na vlasti ne štiti hrvatske građane nego interese tuđinaca. Problem rafinerije u Bosanskom Brodu nije od jučer, kao ni franačko nasilje nad pretežito mlađim hrvatskim obiteljima kojima su banke de facto uspostavile stalnu ovrhu i ne daju im živjeti. Obitelji su to koje bi imale brojniju djecu da ih ne guše banke, obitelji su to čiji bi članovi bili bolji građani, odvažniji i samosvjesniji da ih ne muči strah za egzistenciju, strah od rizika gubitka radnoga mjesta, koji gubitak znači i nemogućnost vraćanja golemih kredita, umjetno naraslih malverzacijama švicarskim frankom koji Udruga Franakse svojedobno predstavljao kao Wilhlem Tell a završio kao Adolf Eichmann.

Rafinerija u Bosanskom Brodu u kojoj su prije srpske agresije radili Hrvati, Muslimani i Srbi, sada je isključivo u srpskim i ruskim rukama. I truje Hrvate koji su se morali iseliti iz B.Broda u Slavonski Brod, gdje su ih (zajedno sa starim pučanstvom Sl. Broda) u ratu ubijali Srbi s druge strane Save, a kada im je bilo dosta toga dnevnog posla, odlazili su na spavanje u kuće i stanove koji do agresije pripadahu Hrvatima. Ujutro su opet gađali Sl.Brod granatama i ubijali djecu na igralištima.

Što na to kažu dužnosnici hrvatske države ? Ništa. Njima je to smiješno i nevažno. Zabavljaju se. Gotovo istodobno i udruzi Franak i građanima Sl. Broda šalju isto intonirane, beskrupulozno cinične dopise, negirajući da problem uopće postoji i da je urgentan. Samo što ne pišu : "Dragi građani, ono što vi vidite , njušite i osjećate zapravo ne postoji. Vi možda imate zdravstvene probleme, ali oni su vjerojatno na psihičkoj osnovi pa se tako i morate liječiti. Naši stručnjaci smatraju da se radi o masovnoj psihozi, nekoj vrsti PTSP-a kao posljedice ratnih zbivanja, pa sve što dolazi iz od Josipovića međunarodno priznate republike srpske države doživljavate kao agresiju."

A udruzi franačkih žrtava kojoj je država prije nekoliko dana uputila nesuvislo pismo, trebalo je u tekstu dodati:" Mi ne možemo ništa učiniti. Upitali smo banke mogu li smanjiti kamate, ali su nam rekle da ne mogu. I što se tu može kad one ne mogu? One valjda znaju što mogu a što ne mogu, za razliku od nas, dužnosnika hrvatske države, koji ne znamo što možemo, a ako i znamo - ne ćemo. Jer ako moramo birati između banaka i hrvatskih građana – mi ćemo odabrati dobrobit banaka. Mi i strane banke na istom smo poslu guljenja vas, hrvatskih državljana. Mi to radimo porezima, one kamatama i prijevarama. Eto, zar da zbog vas destabiliziramo takvu sjajnu koaliciju ?"

Hillary na odlasku

ClintonU BiH je Hillary dala potporu jedinstvenoj bh državi. Tako je prije više od dvadeset godina SAD dala odlučnu potporu jedinstvenoj državi (naddržavi) Jugoslaviji. Na tomu je jedinstvu Amerika čvrsto ustrajala pune dvije godine.Na svršetku karijere Hillary Clinton se prošetala zapadnim dijelom Balkanskoga poluotoka i svakome rekla što ga ide, s neznatnom dozom diplomatskog obzira.

Najzanimljivija izjava bila je ipak ona, u svezi s Kosovom, da "više nema promjena granica u Europi."

Odnosi li se to (i je li potaknuta) i na englesku paniku oko osamostaljenja Škotske, ali i na još neke španjolsko-belgijske specijalitete – nije dorečeno.

U BiH je Hillary dala potporu jedinstvenoj bh državi. Tako je prije više od dvadeset godina SAD dala odlučnu potporu jedinstvenoj državi (naddržavi) Jugoslaviji. Na tomu je jedinstvu Amerika čvrsto ustrajala pune dvije godine.

Kerestinec

Bio sam u Kerestincu samo jednom – dan ili dva nakon što je odanle protjerana jugovojska. Tražili smo oružje, nekoliko mojih umjetnika i ja, ali više zatvor-kerestinec-lupigaCom625pxnavodno nije bilo ni jedne puške. Otpravljeni smo nakon nekoliko minuta žučnih razgovora.

Danas je Kerestinec opet u središtu pozornosti, poradi navodno niskih kazna čuvarima ratnih zarobljenika. Nitko ondje nije ubijen a ni mučenja nisu dokazana, pa će sve pasti na višem sudu. No kako su se u vrijeme procesa lijevi naši mediji trudili "senzibilizirati" javnost, kako su pratili sve detalje iskaza sumnjivih svjedoka, navodne gadarije i slično! S kamerama ravno pod nos, izravno u studio. A i kada je izrečena po mišljenju lijevih naših jugofila preblaga presuda, cirkus je nastavljen glumatanjem rasrđenoga voditelja Dnevnika koji je užasnut "niskim" prvostupanjskim kaznama izrežirao svoj nastup krupnim kadrom da bi svekolika javnost vidjela njegovo ogorčenje.

Nego, sa suđenja Stanimirovićima i pomagačima na istoku Hrvatske – ista ta televizija nije ulazila u detalje, nije bilo tonskih zapisa, samo glas reportera s tekstom dogovorenim na političkoj razini. A ondje je u minskim poljima i izvan njih ubijeno nekoliko stotina Hrvata. Tada voditelj (koji bio da bio) nije tražio krupni kadar za svoje ogorčenje, jer ogorčenja nije bilo. Ta, radilo se o ubojstvima Hrvata.

Gdje je počelo?

HrastovDakle, 1996. Ivo Goldstein i njegova družba "znaju" da je na koranskom mostu počinjen ratni zločin – prije nego li je Hrastov suđen, a kada je i suđen stalno je oslobađan - sve dok nije žrtvovan "višim ciljevima" i osuđen tek nedavno, čime je počinjen pravosudni zločin jer sve činjenice govore o posve drukčijem razvoju događaja na mostu koji je neprijateljsku vojsku dijelio od Karlovca i na kojemu je zaustavljen srpski napad.Teško je sjetiti se gdje je počela ta sitna osveta s krupnim posljedicama za optužene Hrvate. No, ima tragova. Često se služim jednom opsežnom i podosta temeljitom knjigom koja se zove Goldstein"Kronologija" a tiskana je čini mi se 1996. pod ravnanjem Ive Goldsteina, urednika. Vrlo korisna knjiga koja daje usporedne prikaze povijesnih prilika u svijetu i Hrvatskoj kroz mnoga stoljeća. Komplimenti prestaju s 20. stoljećem jer iz svakoga kuta viri partizanski "svjetonazor" te se govori o "oslobađanju Zagreba" i ostalih gradova prije i poslije. Glede srpske agresije i toga razdoblja: nema podatka o raketiranju Banskih dvora, recimo, nigdje se ne može pročitati da su postojali logori u Srbiji za hrvatske zarobljenike, ali...Kronologija spominje Karlovac gdje je "pripadnik HV ubio 13 Srba koji su se bili predali, što je prvi zločin nad srpskim stanovništvom."

Dakle, 1996. Ivo Goldstein i njegova družba "znaju" da je na koranskom mostu počinjen ratni zločin – prije nego li je Hrastov suđen, a kada je i suđen stalno je oslobađan - sve dok nije žrtvovan "višim ciljevima" i osuđen tek nedavno, čime je počinjen pravosudni zločin jer sve činjenice govore o posve drukčijem razvoju događaja na mostu koji je neprijateljsku vojsku dijelio od Karlovca i na kojemu je zaustavljen srpski napad.

Marijini obroci

U nedjelju prije podne (4. studenoga) u jednoj od kinodvorana centra "Kaptol" prikazan je film "Marijini obroci". U isto je vrijeme taj dokumentarni film Marijini-obroci-485x273prikazan i u mnogim drugim gradovima svijeta. O čemu je riječ? O međunarodnoj organizaciji utemeljenoj u Irskoj, s posve jednostavnom idejom kako pomoći djeci koja gladuju i štoviše umiru od gladi. Svakih nekoliko minuta jedno dijete.

Marijini obroci dijele se školskoj djeci u Africi i Aziji (Indija). Dijele se u školama. Na taj se način djeca privlače u škole jer inače ne dolaze – moraju tražiti hranu, na ulicama i na smetlištima gdje se truju kemikalijama i udišu ljepilo. U školi dobivaju obrok, Marijin obrok, kuhaju im volonteri ali i mnoge majke. Tako nahranjena djeca uče.
Obrok za jedno dijete (godišnje!) stoji 75 kuna.

Organizacija se širi. Poslije rečenoga filma vjerojatno će imati mnogo više podupiratelja. A kako i ne bi kada vam nakon nekoliko minuta filma spiker poručuje: "Dok ste ovo gledali, umrlo je jedno dijete. Od gladi."

I dok čovjek gleda film "Marijini obroci" u podsvijesti mu se vrti misao o hrvatskoj budućnosti s nesposobnim i protuhrvatskim vlastima koje kao (kao ?) da namjerno osiromašuju hrvatski narod , pa su mnogi na rubu ili preko ruba siromaštva. Hoćemo li uskoro zapitati organizatore zašto ne dijele obroke u hrvatskim školama ?

Peter Handke

Da je Peter Handke, austrijski pisac i ljubitelj velikosrpske ekspanzije postao počasnim članom Srpske akademije nauka i umetnosti – nikoga nije začudilo. Tako SANU samo potvrđuje da se nije odrekla ama baš ni jedne zamisli iz prvoga memoranduma niti da se namjerava odreći zamisli i drugoga. Isključivo zbog ljubavi prema Handkeu i u žudnji da mu se približi, Srbija je spremna doći i do austrijske granice .

Ladislav Ilčić

IlčićMladi Ladislav Ilčić, kandidat za varaždinskoga gradonačelnika na prošlim izborima a valjda i na idućim, guslač iliti violinist, usporedo i predsjednik udruge "Grozd" jedini je dobro proučio detalje Jovanovićeva zdravstvenog odgoja koji nije drugo do švercanje u hrvatske škole istospolnoga nasilja i nasilja nad prirodom uopće.

Mali, iskompleksirani Jovanović ostao je bez riječi i ostaje mu samo prijetnja učenicima i roditeljima – tko ne bude polazio njegove sate, dobit će neopravdano, a kada se toga prikupi letjet će iz škole.

A kada se prikupi i više, roditelji će uletjeti u ministarstvo. Tko će tada izletjeti, možete si zamisliti.

Hrvoje Hitrec

Sub, 13-06-2026, 04:50:51

Potpora

Svoju članarinu ili potporu za Portal HKV-a
možete uplatiti i skeniranjem koda.

Otvorite svoje mobilno bankarstvo i skenirajte kod. Unesite željeni novčani iznos. U opisu plaćanja navedite je li riječ o članarini ili donaciji za Portal HKV-a.

barkod hkv

Komentirajte

Zadnji komentari

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

AKT

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2026 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.