Hrvatske kronike

Detalji

Objavljeno: 04. srpnja 2016.

Jugofilna (srbofilna) struja u Hrvatskoj uz izdašnu srbijansku potporu nastoji i uspijeva zatrovati kanonizaciju kao što je u svoje vrijeme trovala i samoga Stepinca.(H. Hitrec)

Detalji

Objavljeno: 27. lipnja 2016.

Spomenik se podiže u selu Brđani, a ni jedna od hrvatskih „institucija“ne reagira. Barem za sada. Kao što vjerojatno ne će reagirati kada i ove godine Pupovac bude slavio u Srbu gdje je – nepobitno je dokazano – mješovita četničko-komunistička klatež poubijala hrvatske hodočasnike. (H. Hitrec)

Detalji

Objavljeno: 20. lipnja 2016.

Tko god bio na čelu HDZ-a u zadnje četiri godine namjerno (ili ne) nesposobne Milanovićeve Vlade, narod bi se vratio toj stranci kao spasu i utočištu od ideološke represije i izravnih uvrjeda hrvatskom biću. (H. Hitrec)

Detalji

Objavljeno: 13. lipnja 2016.

Kiši po cijeloj Europi, pa i u Parizu, gdje osim kiše padaju i Turci. U vrijeme 450. obljetnice sigetske bitke, hrvatska nogometna vojska uzvratila je za sve turske opačine, a mogla je i bolje da djelatnici na francuskom stadionu nisu prenisko postavili gredu. (H. Hitrec)

Detalji

Objavljeno: 06. lipnja 2016.

Ono što jest u svemu ovome strašno: na besmislen je način ispuštena prilika da crveni jugonacionalisti za vječna vremena budu maknuti s političke scene, a ja i meni slični posvete se u miru Božjem svojim poslima. To je neoprostivo. (H. Hitrec)

Detalji

Objavljeno: 30. svibnja 2016.

SDP i HNS samo trljaju ruke, preko Mosta namjeravaju srušiti šefa stranke koja je bila relativni pobjednik izbora, zazivaju se izvanredni izbori uz dodatnu poteškoću s Ustavnim sudom koji u slučaju neizbora sudaca vodi u ustavnu krizu. (H. Hitrec)

Detalji

Objavljeno: 27. svibnja 2016.

Činjenica je da smo u nepune četiri godine, iz ničega, vlastitom pameću, vlastitim radom i vlastitim sredstvima, u izrazito nepovoljnom okruženju, rata u Hrvatskoj i blago rečeno nenaklonjenog nam velikog dijela međunarodne zajednice, izgradili „tvrtku“ s više od 250.000 „zaposlenih“, vrhunski opremljenu, s vrhunski obučenim „zaposlenicima“, koja je besprijekorno obavila „posao“ koji su pred nju postavili Hrvati i hrvatsko vodstvo. (djl)

Detalji

Objavljeno: 23. svibnja 2016.

U Hrvatskoj je na snazi još i sada zakon koji „regulira“ pobačaj, a donesen je sedamdesetih godina prošloga stoljeća, u vrijeme jugoslavenskoga komunizma. Tada je imao svoju logiku, da, naime, smanji broj dolazaka na ovaj svijet malih Hrvatica i Hrvata. (H. Hitrec)

Detalji

Objavljeno: 16. svibnja 2016.

Gorak okus ostavlja što na Bleiburgu nije bio sav vrh hrvatske države, što uz predsjednika Sabora nije bila predsjednica države i predsjednik Vlade. Svi oni trebaju biti ondje, a ne u izdvojenim dvostrukim i trostrukim „kolonama“ na drugim, bezbrojnim mjestima komunističkih zločina. (H. Hitrec)

Detalji

Objavljeno: 09. svibnja 2016.

„Eksplozivne naprave“ iz polovice sedamdesetih i poljudska svastika iz iste su udbaške, u svakom slučaju protuhrvatske radionice, kao što je iz iste radionice cijela ova sadašnja pomamna histerija o fašizaciji Hrvatske. (H. Hitrec)

Detalji

Objavljeno: 02. svibnja 2016.

Udruge koje su u zadnjih petnaest godina procvjetale uz pomoć raznih cvjetana, sada su se udružile u nadudrugu drugova i drugarica koje opanjkavaju Hrvatsku još većim žarom otkako su osjetile da će biti udaljene od kopanje, pa kad im na nacionalnoj razini ne ide, onda vrište po Europama. (H. Hitrec)

Detalji

Objavljeno: 25. travnja 2016.

Umjetno izazvana psihoza o nepostojećem „ustaštvu“ u Hrvatskoj, samo je pomoćno sredstvo za dresiranje naše domovine i slabljenje njezina otpora rečenim naprednim ekspanzijama. Za promidžbu te histerije zaduženi su uglavnom domaći petokolonaši, u sprezi s veleposlanicima naprednih zemalja. (H. Hitrec)

Detalji

Objavljeno: 20. travnja 2016.

Umro je jedan od najvećih svjetskih stručnjaka u području međunarodnoga kaznenog prava, profesor emeritus, dr. Željko Horvatić. Siščanin rodom, diplomirao je na Pravnom fakultetu u Zagrebu gdje će poslije postati profesorom i dekanom, a istu je dužnost obavljao i na Pravnom fakultetu u Rijeci. Ugledan i cijenjen u Hrvatskoj, predavao je i sudjelovao u radu mnogih europskih instituta. Bio je član Savjeta za mir i ljudska prava HAZU, te predsjednik Akademije pravnih znanosti, nositelj odličja, reda Danice hrvatske s likom Ruđera Boškovića. (H. Hitrec)

Detalji

Objavljeno: 18. travnja 2016.

Zapadna Europa se u zadnje vrijeme vraća svojim korijenima iz početka devedesetih, a njezini se veleposlanici u Hrvatskoj ponašaju kao „visoki predstavnici“ u Bosni i Hercegovini u zadnjih dvadesetak godina. Nije to samo miješanje u unutarnje poslove RH, nego vanjski posao koji ide za tim da ravnopravu članicu EU tretira kao zaostalu, maloumnu državu kojoj je potreban skrbnik, pa takvi bez zazora (instruirani od pupovaca i goldsteina) govore o HRT-u, o Ministarstvu kulture i potezima ministra, čak i o međumrežnim portalima(!), o nepostojećoj fašizaciji Hrvatske... (H. Hitrec)

Detalji

Objavljeno: 11. travnja 2016.

Cilj je izazvati međunarodnu omrazu ne samo protiv nove hrvatski vlasti nego usput i protiv hrvatske države. Postoji cijela falanga lijevih medija ne samo po Europama koja će, računaju lukave krčmarice Mirandoline, unisono započeti pisati o Hrvatskoj kojom marširaju crnokošuljaši i trpaju u vozila sve što nije hrvatsko ili barem njima nesklono, a kako turisti dolaze iz raznih nehrvatskih zemalja u svijetu – dobit će dojam da je bolje ljetovati u Siriji i Iraku nego u toj užasnoj, opasnoj nacističkoj zemlji u kojoj su već rezervirali hotele. (H. Hitrec)

Detalji

Objavljeno: 07. travnja 2016.

Svršetkom prošloga tjedna dogovarali smo se Srećko Puntarić i ja da posjetimo Reisingera koji je nakon brojnih obiteljskih tragedija u zadnje vrijeme i sam bio prikovan uz krevet poslije teške operacije, ali još živahna duha. Naš se dogovor ne će ostvariti, u večernjim vijestima u srijedu 6. travnja objavljeno je da Reisingera više nema, da je velikan hrvatskoga humora, karikaturist svjetskoga glasa, veliki gospodin i veliki radnik, autor nevjerojatno opsežnog i umjetnički nedostižnog opusa – preminuo. (H. Hitrec)