Hrvoje HitrecHrvoje Hitrec - karikatura

Hrvatske kronike

 
 

 

HitrecTuristi navalili kao da je sve besplatno, lako njima s dvostruko ili trostruko većim plaćama od Hrvata. Otkrivaju prirodne i kulturne znamenitosti, usput opažaju nekretnine pa ih kupuju u velikim količinama, a zatim iznajmljuju apartmane kontinentalnim Hrvatima, osjećajte se k'o doma, kažu im ljubazno. (H. Hitrec)

Add a comment Add a comment        
 

 

HitrecNije dovoljno da imamo neuređenu državu, nego valjda trebamo imati i neuređene državne praznike. A ništa, tako je kako je, glavno da idemo u eurozonu, a kako bismo u nju uopće ušli da nije bilo rečenoga 25. lipnja? (H. Hitrec)

Add a comment Add a comment        
 

 

HitrecHDZ je imao izborni opći sabor s već zaokruženim imenima da izaslanici ne moraju dumati nad kutijama. Opći sabor s kazališnom publikom i kazališnim pljeskom, bez ovacija ili nedajbože ispada oponenata, sjede ljudi pripitomljeni, mirni glede ishoda, jedini je zabrinut Tuđman čija bista ne gleda u publiku nego zamišljeno pred sebe. Jamogu tumači pastvi da je sa strankom sve u redu, dobro je smještena u desnom centru (mnogi misle da nije, ali šute), kršćanska je, čak demokršćanska, ali je i – moderna. (H. Hitrec)

Add a comment Add a comment        
 

 

HitrecOpet tuča, sve veća, sve jača. Opet pucaju cijevi u Zagrebu. Bolje da pucaju cijevi nego ljudi. Uvijek isto. I Dan grada Zagreba proslavljen pucanjem cijevi, a ne iz cijevi, te prigodnim vatrometom u Frankopanskoj. (H. Hitrec)

Add a comment Add a comment        
 

 

Damir Borovcak-MaceljNoć 4. na 5. lipnja 1945. bila je maceljska noć strave kad su serijski ubijani svećenici. Po završetku Drugog svjetskog rata, zarobljenici partizana koji su preživjeli Bleiburg i mnogobrojna stratišta po Sloveniji, zatim Hudu Jamu i Tezno, kretali su se prema Maclju ili su dovezeni vlakovima u Đurmanec. (Direktno)

Add a comment Add a comment        
 

 

HitrecŠto se još vuklo u prošlom tjednu? Aha, kumrovečko mahanje s petokrakim zastavama pomalo se zaboravljalo, nitko se više nije osvrtao, a pristaše komunističkoga zločinca radosno pronašli nove ustaše i to među maturantima u slavonskom gradu koji su na majicama imali ne ZDS, nego, Za norijadu spremni. Stravično, strašno, užasno, vrištali su pravovjerni, progresivni i svi koji jedva čekaju da Hrvate podsjete na NDH i nastave ih ucjenjivati poput komšija s onu stranu Dunava i ispod Save, u svrhu zaborava novije svesrpske invazije, okupacije i razaranja Hrvatske. (H. Hitrec)

Add a comment Add a comment        
 

 

Ante Beljo_4x3Na lokaciji IV. D ispred bivše zgrade Šumarije još uvijek su otvorene jame iz kojih su izvađeni zemni ostatci svećenika, redovnika i pripravnika za svećeništvo te konačno položeni u zajedničku grobnicu ispred spomen-crkve Muke Isusove. Na lokaciji njihova usmrćenja nema spomen-obilježja s njihovim najosnovnijim podatcima, na grobnici u kojoj su počivali punih 47 godina! (A. Beljo)

Add a comment Add a comment        
 

 

HitrecZnači, stvar je s Putinom jasna, ali u Hrvatskoj ostaje zagonetkom tko je na strani Moskve: Plenković kaže da je Milanović moskovski čovjek, Milanović pak da je Plenković. Tko je kremljenko, a tko kremenko, pitanje je, a javnost bi se zabavljala da takva etiketiranje usred rata u Europi nisu vrlo ozbiljna i mogla bi imati svakojake konzekvence, kao što već i imaju. (H. Hitrec)

Add a comment Add a comment        
 

 

HitrecDosta nepriličnoga humora, idemo na Bleiburg, odnosno nismo išli na Bleiburg nego u Udbinu, pričuvni Bleiburg. Ondje se okupilo prilično malo ljudi, kao što se i očekivalo, jer je Bleiburg ipak Bleiburg, a Udbina još nije zaživjela u tom smislu i ne će ako ne bude autobusa organiziranih u svim hrvatskim župama, odnosno ako tek začeti nevoljni pohod postane tradicijom. U svemu tomu manje se govorilo o žrtvama, o hrvatskim vojnicima i civilima pobijenim na grozne načine, te sam čuo kako jedni u medijima govore o tisućama, drugi o desetcima tisuća, a riječ je o stotinama tisuća Hrvata i Hrvatica, muškaraca, žena i djece, o najvećoj tragediji u povijesti hrvatskoga naroda, o genocidu nad hrvatskim narodom od kojega se ni do danas nismo oporavili. (H. Hitrec)

Add a comment Add a comment        
 

 

HitrecUžario se svibanj, cvrkuću štiglići, a agencija Fićfirić obećava Hrvatskoj lijepu skoru budućnost i rejting iz snova u doba inflacije, rata u Europi, bez pandemije osim što se govori o pojavi majmunskih boginja, ali daleko od nas. Pesimisti se pitaju hoće li ovo biti posljednji svibanj u povijesti čovječanstva ili samo generalna proba za konačni dan pobjede nad planetom Zemljom. (H. Hitrec)

Add a comment Add a comment        
 

 

HitrecU nekoliko se etapa stvarala nova hrvatska država od vremena kada se ni spomenuti nije smjela: Deklaracija o nazivu i položaju hrvatskoga jezika i Kup velesajamskim gradova, Hrvatsko proljeće, Dinamovo osvajanje prvenstva 1982., Univerzijada, i napokon 28. veljače 1989. I zatim je krenulo. Strašne i veličanstvene devedesete i priglupa, izgubljena desetljeća u 21. stoljeću. To je, ukratko, bliža hrvatska povijest. I sadašnjost u kojoj besciljno plivamo. (H. Hitrec)

Add a comment Add a comment        
 

 

HitrecKilometri rečenica ovijeh su dana ispisani o udbašima i njihovim žrtvama, o milosti za ubojice ili naručitelje ubojstava Hrvata,o prelascima lasica u vrijeme stvaranja hrvatske države, ciničnim sadanjim provokatorima u medijima koji samo što ne govore, odnosno i govore, da je Udba stvorila državu u kojoj će ostati nad zemljom ili u podzemlju, pa ravnati procesima tako da ostane živa, ali uglavnom skrovita. U svakom slučaju dovoljno moćna. Udba, naravno, nije stvarala modernu hrvatsku državu, ali da se u trenutku stvaranja pragmatična demokratska hrvatska politika oslonila (i) na nju, točno je, kao što je točno da je dvije godine poslije stavljena na marginu. (H. Hitrec)

Add a comment Add a comment        
 

 

hitrecGledajući ovih blagdanskih dana hrvatsku televiziju, prepunu baštinskih i crkvenih slavlja, uskrsne čestitke državnih (o)vrhovoditelja i opću narodnu raznježenost u slici i riječi, odjednom mi se učinilo da nismo uzalud uradili što jesmo, mi koji smo zemlju preveli iz bezbožnoga komunizma u neku vrst slobode, makar s kojekakvim ograničenjima, lutanjima i patuljastim politikama. Samo oni koji su živjeli u olovnim vremenima mogu razumjeti što govorim, mladima su priče o Pilatu i Titu nejasne, daleke i nevažne. I Uskrs je većini njih sveden na rotkvice, mladi luk i šunku, kao sve više i njihovim roditeljima, a duhovnu dimenziju čuvaju još samo jaja, kao simbol novoga početka svemira. (H. Hitrec)

Add a comment Add a comment        
 

 

HitrecRusija će, bez obzira na ishod rata, ostati velika crna rupa na zemljovidu, uglavnom osamljena, ignorirana, izbačena iz svih tijela međunarodne zajednice, sve dok se ondje nešto ne promijeni, a ne će, kao ni u Srbiji poslije svinjarija učinjenih devedesetih. (H. Hitrec)

Add a comment Add a comment        
 

 

HitrecZa sada pratimo što radi čudo Božje kako Kiril ruski naziva patrijarha Putina, a usput se bavimo domaćim temama. Aktualna je ponad svega konstrukcijska obnova Vlade. Ministri piju normabele i trzaju se na svaki šum. Kažu mi da će u ovom tjednu na vrata ministarstava staviti naljepnice – zelene ondje gdje ministri ostaju, crne gdje lete, žute gdje bi mogli odletjeti, ali još neko vrijeme ostaju. (H. Hitrec)

Add a comment Add a comment        
 

 

HitrecPutin mi je sve više nalik Akakiju Akakijeviču Bašmačkinu (premda sličniji mišu) kojemu su, kao što znate, ukrali kabanicu (iliti šinjel kako su nas nekada jugoučili), pa se rasrdio, prehladio i umro. Putinova kabanica je bivši SSSR, raspadnut baš kao i Bašmačkinova stara kabanica, a kada je mislio da ima novu, i jest, netko mu ju krade, Ukrajinci, da. Ako stvari krenu kao u Gogolja, Ukrajinca na službi u Petrogradu, Putin će se još dugo poslije smrti ukazivati kao sablast, u magli. (H. Hitrec)

Add a comment Add a comment        
 

 

HitrecVijest dolazi dok pišem ova slova: umrla je Vesna Bosanac, uz doktora Njavru simbol ratne vukovarske bolnice. Žena hrabra i časna. Traume iz doba srpskoga razaranja Vukovara ostavile su traga i na njoj, a kako ne bi, a one su vjerojatno i skratile vijek odvažne liječnice. (H. Hitrec)

Add a comment Add a comment        
Pon, 18-05-2026, 19:54:58

Potpora

Svoju članarinu ili potporu za Portal HKV-a
možete uplatiti i skeniranjem koda.

Otvorite svoje mobilno bankarstvo i skenirajte kod. Unesite željeni novčani iznos. U opisu plaćanja navedite je li riječ o članarini ili donaciji za Portal HKV-a.

barkod hkv

Komentirajte

Zadnji komentari

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

AKT

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2026 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.