Predstavljanje „Leksikona hrvatskih pisaca i izvornjaka Bosanske Posavine“

Đuro Vidmarović (uz pomoć Peje Šimića i Peje Gašparevića): Leksikon hrvatskih pisaca i izvornjaka Bosanske Posavine, Udruga Hrvata Bosanske Posavine „Cekin“, Zagreb, 2024.

Predstavljanje Leksikona u riječi i slici

U simpatičnom mjestu Rugvica nedaleko od Zagreba, u velikoj dvorani restorana također simpatičnog imena „Ćurak“, održano je u petak, 22. studenoga 2024. godine predstavljanje „Leksikona hrvatskih pisaca i izvornjaka Bosanske Posavine“. Riječ je o leksikografskom djelu koje nadilazi dosege jedne pokrajine. Naime, u ovom leksikonu okupljeni su pisci Hrvati iz Bosanske Posavine bez obzira u kojoj zemlji žive. Znamo kakva je sudbina zadesila veći dio hrvatske populacije u dijelu Bosanske Posavine koji je pripao Republici Srpskoj. Zbog toga je i najveći dio pisaca uvrštenih u ovaj leksikon morao izbjeći iz svoje stare postojbine i nastaniti se širom BiH, Republike Hrvatske, ali i u nekim europskim zemljama. Uložen je znatan napor da se pronađu svi ovi autori kako bi im se dalo dostojno mjesto u zavičajnoj kulturi, ali time i u cjelini hrvatske književne stvarnosti. Uvjet je bio da svaki od njih ima objavljenu najmanje jednu zbirku.

Autor Leksikona i predsjednik Udruge Hrvata Bosanske Posavine „Cekin“, gospodin Ilija Guberac

Pejo Šimić, koautor Leksikona nagrađen je ukusno izrađenim Poveljama zahvalnosti

Uz pisce (naravno i književnike, iako moramo učiniti razliku između ova dva pojma) u leksikon su uvršteni i izvornjaci.

Leksikon hrvatskih pisaca i izvornjaka Bosanske Posavine originalno je leksikografsko djelo. Čine ga dvije cjeline. U prvoj autor je uz pomoć svojih suradnika „pronašao“ 60 pisaca koji su rodom iz Bosanske Posavine, Hrvati po nacionalnosti, a žive u rodnome kraju ili izvan njega, u Republici Hrvatskoj ili drugim europskim državama. Drugi dio donosim odnosno predstavlja tzv. izvornjake. Riječ je o pjevačima izvorne narodne glazbe koji sami pišu tekstove, glazbu i izvode svoje skladbe.

Kod jednih i drugih morali smo uzeti određeni princip. Postojale su dvije mogućnosti: prva, da leksikografski obradimo žive i mrtve pisce, a druga da se usredotočimo isključivo na žive autore. Odlučili smo se na drugu varijantu, zbog toga što bi uključivanje svih pisaca, odnosno živih i mrtvih zahtijevalo jedan sveobuhvatni timski rad koji nadilazi mogućnosti jednog autora i njegova dva pomoćnika. Prema tome u ovom leksikonu zastupljeni su isključivo živi autori. Kao kriterij zastupljenosti uzeto je objavljivanje najmanje jedne samostalne zbirke odnosno knjige. Prema tome, pisci koji su objavljivali po časopisima, ali svoje uratke nisu ukoričili nisu mogli doći u obzir.

Premda je izbor bio pomalo restriktivan, u leksikon je uvršteno 60 autora. Taj je broj iznenadio i nas koji smo radili leksikon. Pokazalo se da naši Posavljaci imaju više književnih predalaca nego što smo očekivali. Naravno, nije bilo jednostavno sve njih pronaći, jer mnogi žive izvan BiH i Republike Hrvatske, a nisu niti zastupljeni na Wikipediji i u našim enciklopedijama. Tada smo mogli primijeniti književni istraživalački rad. Broj od 60 autora je impozantan s obzirom na tragediju koju je tijekom Domovinskog rata preživio hrvatski narod u Bosanskoj Posavini.

Na slici s lijeva na desno: književnik i duhovnik Đuro Zrakić, književnica dr. sc. Senka Slivar i pjesnik Pejo Šimić

Navodimo abecednim redom popis uvrštenih autora:

JURE ADŽAMIĆ; ANTO BAOTIĆ; SNJEŽANA BAOTIĆ; MARA BARUKČIĆ; ILIJA BLAŽANOVIĆ PJESNIK I SLIKAR; STJEPAN BLAŽANOVIĆ; VLADIMIR BLAŽANOVIĆ; ILIJA ICO BLAŽEVIĆ; SLAVICA BULJAN; PETAR A. ĆOSIĆ; prof. dr. PEJO ĆOŠKOVIĆ; MARTINA DŽOIĆ-DOMINIKOVIĆ; ILJO DOMINKOVIĆ;  ELVIS DUSPARA; STJEPAN ĐURČEVIĆ STIPA; PEJO GAŠPAREVIĆ; GORAN HILLER; ILIJA ILIĆ; IVICA IVANKOVIĆ; dr. sc. MARKO KARAMATIĆ; VILIM KARLOVIĆ; IVO KOBAŠ; PAVO KOBAŠ; ZORICA KRAJINOVIĆ-MARINIĆ; dr. sc. ANTO KNEŽEVIĆ; MARKO KOPIĆ; MLADEN LUCIĆ; fra LUKA MARKOVIĆ; FRANJO MATANOVIĆ; JULIJANA MATANOVIĆ; MIROSLAV MIĆANOVIĆ; LJERKA MIKIĆ; ŽARKO MILENIĆ; IVANKA NADAREVIĆ; MATO NEDIĆ; NEDJELJKO NEDIĆ, mag. arh.; GLORIA LA MARR / NEVENKA NEDIĆ; MIROSLAV NERETLJAK; ILIJA ORKIĆ; fra MARKO ORŠOLIĆ; ANTO PRANJKIĆ; EMICA RUBIL; NADA RUKAVINA; IVICA VANJA RORIĆ; MIRO SIROVINA; MARINKO SOLDO; MARA MACA ŠAKOTIĆ (r. Nuić); RUŽICA ŠARIĆ ŠUŠNJARA; ANTE ŠESTIĆ; IVICA ŠIMIĆ; PEJO ŠIMIĆ; KATA TUTIĆ; NIKOLA VIDAKOVIĆ; MARKO VINCETIĆ ROKO; MATIAS ZEČEVIĆ; DRAŽEN ZETIĆ; ANTO ZIRDUM; mons. prof. dr. MATO ZOVKIĆ, umirovljeni svećenik Vrhbosanske nadbiskupije; ĐURO ZRAKIĆ; JOSO ŽIVKOVIĆ – SOJA I PAVO ŽIVKOVIĆ.

Mladi članovi KUD-a Hrvata Posavljaka u Rugvici

Ovim leksikonom svi će hrvatski pisci podrijetlom Posavljaci biti okupljeni u jednu cjelinu. Stoga leksikon ima kulturološko i književno-povijesno značenje unutar prostora posavskog zavičaja, ali književni radovi su doprinos i sveukupnoj hrvatskoj književnosti. Naravno, upravo zbog povijesnih razloga nismo primjenjivali stroge estetske kriterije. Stoga će se u leksikonu naći pisci čije je djelo na granici pučke poezije zajedno s autorima čije djelo pripada u vrhove hrvatske nacionalne književnosti. Već sama činjenica što Hrvat iz Posavine u izbjeglištvu stvara na hrvatskome jeziku s temama koje su vezane za rodni kraj, mora izazvati našu pažnju i duboko razumijevanje. Leksikon ima nakanu upozoriti na sve naše autore, potaknuti ih i ohrabriti da ustraju u književnome radu, a mladima i onima koji nisu ušli u leksikon dati ohrabrenje da ustraju u njegovanju lijepe književne riječi. Leksikon koji vam predstavljamo može poslužiti i kao pomoćno štivo u proučavanju zavičajne kulture i zavičajne kulturne baštine. U nekim vidovima može biti pri pomoći kao zavičajna čitanka.

Svaki uvršteni autor „dobio je“ i svoju fotografiju, tako da njegova leksikografska jedinica bude i vizualno cjelovita. Kod nekih autora to je bilo vrlo teško jer su objavljivali knjige u koje nisu stavljali svoje fotografije, a neki ni biografske podatke. Sada se sve to nalazi unutar ovog leksikona. Tko želi istraživati povijest hrvatske književnosti dublje i šire moći će se poslužiti ovim leksikonom kao početnim gradivom.

Drugi dio leksikona pripao je izvornjacima. Njih se našlo na okupu 31 skupina, što je također impozantan broj. Za čitatelje koji ne poznaju ovu vrstu narodne glazbe potrebno je kazati kako je riječ o skupinama izvornih pjevača koji njeguju autentični melos Hrvata Bosanske Posavine. Oni sami pišu stihove, glazbu i sami izvode uz šargiju svoje pjesme. Bez šargije te izvedbe nisu cjelovite. Šargija je zanimljiv i vrlo povijesno važan nacionalni glazbeni instrument. Isto tako, na tom glazbalu izvode se melodije koje su specifične i prepoznatljive, a koje bi trebalo predložiti da se zaštite kao nematerijalna kulturna baština. „Izvornjaci“ su vrlo popularni i cijenjeni u narodu. Oni čuvaju duh hrvatskog puka u Bosanskoj Posavini. Njihova glazba je dio lokalnog identiteta i stoga je dragocjena i nezamjenjiva. Nekadašnji i sadašnji nosači zvuka sa skladbama i izvedbama naših izvornjaka postizavali su velike tiraže. Izvornjaci su bili istinske narodne pjevačke zvijezde. Među njima isticali su se „Braća Begić“. Njihova je glazba i izvedba te glazbe najviši doseg ove vrste izvorne umjetnosti Hrvata u Bosanskoj Posavini.

Donosimo popis uvrštenih izvornjaka:

„BAŠČOVANI“; „BRAĆA BEGIĆ“ - ILIJA I MARKO; „BRAĆA GELJIĆ“; „BRAĆA JELAVIĆ“; „BRAĆA TUNJIĆ“; „BRAĆA VIDOVIĆ“; ANTE BUBALO; „CEROVAČKI IZVOR“; „DERVENTSKI BISERI“; „DOBOJSKI DUKATI“; „IZVORNO BLAGO“; „JERKAN I ŠERAC“; „MLADI VESELJACI“; TUNJA ORŠOLIĆ MAKARIĆ; „PLEHANSKI ODJECI“; „POSAVSKI ZVUCI“; JOSO ŠPIONJAK; „TAJNE USPOMENE“ I „VESELE DOMLJEČANKE“ - LUCA ADAMČEVIĆ I MARICA ĐURKOVIĆ.

S lijeva na desno: Đuro Vidmarović, dr. Senka Slivar i Pejo Šimić s članovima KUD-a Posavljaka u Rugvici

Treba naglasiti da izvornjaci nastupaju u vrlo bogatim i lijepim narodnim nošnjama. Time doprinose osjećaju narodnosnog ponosa. To dolazi do izražaja poglavito kod Hrvata u izgnanstvu. Najveći dio Hrvata u tzv. Republici Srpskoj nalazi se u izgnanstvu. Stoga su izvornjaci njihova snažna veza sa zavičajem i zavičajnim korijenima.

Želio bih zahvaliti Udruzi Hrvata Bosanske Posavine „Cekin“ koja je „naručila“ ovaj leksikon i omogućila njegovo objavljivanje. To je sjajan primjer kako jedna zavičajna udruga može doprinositi unapređivanju ne samo zavičajne, već i cjelokupne hrvatske kulture.

Uz autora ovih redaka kao recenzent je nastupala i književnica dr. sc. Senka Slivar iz Lipika.

Važnu ulogu u izdavanju leksikona odigrao je predsjednik navedene Udruge Ilija Guberac, zajedno sa svojim suradnikom Pejom Šimićem, te novinarom i piscem Pejom Gašparevićem. Na leksikonu se radilo godinu dana. Nažalost, potrebno je napisati i drugu knjigu ovakvog leksikona u kojem bi se našli i mrtvi pisci i književnici Hrvati iz Bosanske Posavine. Npr. teško mi je palo što nismo mogli uvrstiti npr. Stjepana Gardaša, Jozefinu Dautbegović i neke druge književnike koji su postali hrvatske književne veličine.

Sudionici predstavljanja Leksikona hrvatskih pisaca i izvornjaka Bosanske Posavine oduševljeni svojom etno-glazbenom baštinom

Pisca ovih redaka oduševio je odaziv naših Posavljaka kojih je na promociju došlo skoro 700 osoba. Nesumnjivo je tome pridonijela i činjenica što su u leksikon uvršteni i tzv. izvornjaci, odnosno pjevači izvorne narodne glazbe koja se izvodi uz stari instrument šargiju. Oni su popularni i dio su narodnosne samobitnosti ovoga dijela hrvatskog naroda. U leksikonu su uvrštene svi izvornjaci – njih 31. Većina ih je sudjelovala na promociji ne samo kao gledatelji, već i kao izvođači. Isto tako želim pohvaliti folklornu skupinu Hrvata Bošnjaka iz Rugvice koja je izvela lijepi program narodnih plesova. Svi su bili odjeveni u živopisne narodne nošnje svoga kraja.

Za požaliti je što promociji nije nazočio nitko iz poglavarstva općine Rugvica. Ovakva spektakularna promocija jednog književnog djela, vjerujem neće se skoro ponoviti u ovome selu. Želim pohvaliti Središnji ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske koji je na promociju poslao svoje ugledne predstavnike. U ime skupštine grada Zagreba nazočio je gospodin Ivica Lovrić.

Želio bih se zahvaliti i svojim suradnicima Peji Šimiću i Peji Gašparoviću bez čije pomoći ne bih mogao pronaći sve autore i uvrstiti ih u leksikon. Isto tako zahvaljujem Krešimiru Šimiću koji je leksikon stavio u PDF (i to nekoliko puta) te lektorici dr. sc. Ivani Šustek.

Autor Leksikona nagrađen je „Plaketom za životno djelo“

S razočaranjem moram istaći kako je ovaj kulturni događaj zaslužio pozornost hrvatske televizije. Nitko iz njihovih redakcija nije osjetio potrebu ovjekovječiti kamerama ovaj događaj. Na žalost, proći će još dugo vremena dok se ne stvore uvjeti za sličnu književnu i kulturno-prosvjetnu manifestaciju kao što je bila ova u Rugvici.

Đuro Vidmarović