Estrada u službi politike

to, zbilo se i to da je jedan dječak svojim izvanrednim glasom i iskazanom skromnošću, ali i izborom pjesama, uspio ujediniti gledateljstvo TV emisije „The Voice Hrvatska“, 4. sezona. Riječ je o pobjedniku ovog natjecanja za mlade talente, srednjoškolcu iz Svetog Ivana Zeline, Martinu Kosovcu. Ne znam je li pristojno osobi izvan estradnog svijeta pisati o nekom estradnom događaju, ali izlažem se riziku podsmijeha. Laka glazba je u Hrvatskoj posljednjih godina postala i političko bojište. Na političku pozadinu prenaglašene učestalosti nastupa srbijanskih turbo-folk pevaljki upozoravao je čak i bivši srpski ministar, Aleksandar Tijanić (o čemu sam pisao). Ako je taj znalac svoga zanata, a bio je Miloševićev general za medije i korištenje njihovih kapaciteta za političku, ideološku, kulturnu, ekonomsku… ekspanziju unutar zacrtane pragme: Svi Srbi u jednoj državi.

U Hrvatskoj nije nikada postojala ovakva praksa i stoga je naš medijski prostor kontaminiran politikom tzv. "srpskog sveta" i perforiran osobama koje taj program provode.

Posebna su „fela“ srpski pjevači koji se pozivaju na jugoslavenstvo, pa tobože, nemaju ništa s Miloševićem i Vučićem. Primjer je jedan vrlo popularan pjevač koji je za Novu godinu gostovao u Dubrovniku za „masne pare“ i to na poziv gradonačelnika - osobno. A onda su se pojavila svjedočenja o njegovoj suradnji s Martićevom paradržavom kada se taj „veliki Jugoslaven“ krstio na svečan način u „drevnom srpskom manastiru“ Krka. Dakle, ne u beogradskome hramu sv. Save, što bi bilo razumljivo, već na okupiranom hrvatskom teritoriju. Inače, njegove su pjesme vrlo popularne. Mogao bih još nabrajati, ali mrtve pustimo na miru. Daleko su pošteniji oni pjevači koji se drže nekih svojih principa, srpski sam nacionalist, pa ako to uvažavate mogu vam pjevati

Ne bih želio nastupati s pozicija balkanskog etnocentrizma, stoga svjedočim kako sam u srpskoj estradi preko dalekovidnice upoznao normalne ljude kojima je dobra glazba iznad svega.

Tereza Kesovija kao voljena paradigma

Vrijedi spomenuti i „slučaj“ hrvatske estradne dive, Tereze Kesovije i njenog gostovanja u Beogradu. Hrvatski obožavatelji njezine umjetnosti, pa i šira javnost, zamjerili su joj zbog ovog gostovanja, poglavito zbog toga što je ranijih godina rezolutno govorila kako to neće učiniti, nakon što su joj četnici uništili kuću i imanje u Konavlima, a ona se pojavila u Zagrebu kao prognanica. Za dio hrvatske javnosti Tereza je bila, zajedno s Oliverom Dragojevićem, moralni stub, osoba koja se neće prodati sredini bivšeg neprijatelja. U Beogradu je njezin koncert nosio naziva „Prijatelji stari, gdje ste?“ Nastala je mučna situacija. Tereza je bila povrijeđena jer je očekivala da će u Hrvatskoj njezino gostovanje tretirati kao veliki vanjsko-politički uspjeh, a ne kao gaženje zadane riječi kako bi se zaradio visoki honorar. Napadala je osporavatelje svoje misije političkim rječnikom, pozivajući se na svoje pravo nastupiti gdje želi i podsjećajući kako je u Hrvatskoj nastupala mnogo puta na humanitarnim koncertima. Slavna pjevačica nije shvaćala tugu i razočarenje svojih poštovatelja, nije shvatila kako je dobila u njihovim očima status paradigme, a ona je sve, kako bi rekao pokojni Predsjednik, prodala za „Judine škude“. Ljudi su Terezu voljeli, iskreno i zanosno. Ponavljam, bila je „više“ od pjevačice lakih nota“ – bila im je UZOR. Pogriješila je u tome što svoju publiku u Hrvatskoj nije pripremila za kršenje zadane riječi glede nastupa u Beogradu, jednostavno, ljudski priznajući kako su joj novci jako potrebni. Teška su vremena, a ona se mora ponovo okučiti. Kasnije se u Zagrebu srdačno družila s vodećom Miloševićevom propagandisticom, Lepom Brenom, zajedno s još nekim divama, među njima i Sanjom Doležal, što je pojačalo razočaranje. Druženje s Lepom Brenom bila je već poslovno-politička gesta. Naravno, bilo pa prošlo - to je sada povijest. Međutim, Mišo Kovač i Oliver Dragojević ostali su povijesne vertikale nacionalnog dostojanstva, što se dokazuje na Mišinim koncertima, a dokazalo se i na Oliverovom posljednjem ispraćaju.

Srednjoškolac (tinejdžer) Martin Kosovec na putu da postane paradigma

Time dolazim do Martina Kosovca, mladića koji je pridobio simpatije ovog naroda, ne samo zbog izvanrednih glasovnih i interpretativnih mogućnosti, već i time što je uskrisio jednu prekrasnu pjesmu iz vremena Hrvatskog proljeća, „To je tvoj dom“, koju je maestralno izvodio pokojni Vice Vukov. Riječ je o svojevrsnoj nacionalnoj budnici visoke glazbene vrijednosti koja je u povijesnom kontekstu bila krik za nacionalnom slobodom. Nastala je u vrijeme velikog odlaska Hrvata na rad u europske zemlje, što se, na žalost, ponavlja na vrlo dramatičan način i u naše vrijeme. Navedena skladba svojim je sadržajem „pogodila u sridu“, dirnula naciju u živac. Srednjoškolac Kosovec ne može se toga sjećati, naravno, ali je, gotovo genetski, osjetio „bit problema“ kada je pjevajući refren „…mi smo tu“ stisnutu pesnicu stavio na srce. Sve se tada poklopilo i naša su ranjena srca zajedno s njegovim zaplakala. Mladićeva mentorica bila je velika zvijezda, Vanna Vrdoljak. U jednoj kasnijoj izjavi dala je do znanja kako je nakon Kosovčeve interpretacije reagirala politički munjevito – pokazujući istančani politički refleks. Bojeći se da bi pjesma "To je tvoja zemlja" mogla "zarobiti" mladog pjevača i usmjeriti mu karijeru prema samo jednom žanru, što će reći prema nacionalno pobudničkoj tematici, zbog čega mu mnogi moćni jugofili mogu zagorčati život, vrlo promptno mu predlaže u finalu izvesti skladbu "Sjaj u tami" (obrada ‘The Sun Ain’t Gonna Shine Any More’) grupe The Walker Brothers iz šezdesetih godina koju je za naše tržište prilagodila nekadašnja glazbena grupa "Dorian Gray" (1983.), a koja je proslavila hrvatskog pjevača srpske etničke pripadnosti, pokojnog Massima Savića. Kao stariji čovjek shvaćam zbog čega se Vanna odlučila za ovu pjesmu. Naime, "Sjaj u tami" i Massimo, postali su tadašnjoj generaciji mladih, jedan od uzora načina življenja. Savić je ponudio novu etiku, tj. prihvatljivost da rock izvođač bude kulturan, profinjen pjevač s nježnim dodirima, emocijom duše, suzom i neograničenom ljubavi, koju bez poštede daje svakom. Massimova mladost toga vremena, ogrnuta plaštem lijepog ophođenja, kasnije je dala putokaz mnogim mladim glazbenicima da je rock glazba, nešto visoko, plemenito. Sa srcem otpjevane sve njegove pjesme, postale su uzor mnogih generacija, na sreću njegovih štovatelja. Upravo kombinacija europske uljuđenosti Ive Robića, obrazovanosti i nacionalnog ponosa Vice Vukova i Savićeve emocionalnosti i snažne socijalne empatičnosti, uočavaju se kao realne osobine ovog mladog Zelinčanina od Svetog Ivana.

kosovec1 11

Martin nastupa kao dječak. Podsjetio me na Marka Bošnjaka.

Martin pohađa četvrti razred Zrakoplovne tehničke škole „Rudolf Perišin“ u Velikoj Gorici, a njegov razred i cijela škola bili su mu velika podrška tijekom natjecanja. Iako ima samo 18 godina već ima dosta iskustva u nastupanju na glazbenim festivalima, pa je tako s 13 godina sudjelovao na međunarodnom Blues festivalu u Memphisu.

Kao dječak od 14 godina Martin je dirljivom interpretacijom pjesme "Nocturno" velikana hrvatske scene, Olivera Dragojevića, u "Supertalentu", toliko raznježio žiri da su im krenule suze.

Martin ima sreću što je uz njega otac, Mladen Kosovec, glazbenik iz čuvenoga ansambla "Lada" koji poznaje našu estradnu scenu i znat će sina voditi pravim putem. Inače, Martinov tata je član orkestra Folklornog ansambla Lado u kojem svira harmoniku, gitaru i klarinet, te tradicionalne puhačke instrumente. A upravo je od njega 18-godišnji Martin Kosovec naslijedio ljubav prema glazbi. Znakovito je kako je pobijedio samo dan uoči rođendana velikog Ive Robića (28. siječnja 1923.), s kojim su Martina tijekom showa mnogi uspoređivali, kako zbog lakoće kojom izvodi zahtjevne pjesme, tako i zbog ljepote koju svojim glasom daruje publici.

kosovec1 22

Mladen Kosovec i sinčić Martin

Važno je napomenuti kako je Martin Kosovec nakon ove pobjede osigurao i ugovor s moćnom diskografskom kućom Universal Music, nagradu za glazbeno usavršavanje u vrijednosti od 25.000 eura, koju osigurava HRT. Stoga je s pravom izjavio: „Sretan sam što ću surađivati s Universalom. Imam mnogo ideja i planova za budućnost. Mogu otkriti da bih svakako volio razvijati svoj zvuk u retro trendu i malo ga modernizirati“.

Universal Music Group NV (često skraćeno UMG, naziva se samo Universal Music) je nizozemsko - američka multinacionalna glazbena korporacija prema nizozemskom zakonu. Sjedište UMG-a nalazi se u Hilversumu, Nizozemska, a njegovo operativno sjedište nalazi se u Santa Monici, Kalifornija. Najveća je glazbena kompanija na svijetu, jedna je od "Tri velike" izdavačke kuće, zajedno sa Sony Music i Warner Music Group. Tencent je kupio deset posto Universal Music Group u ožujku 2020. za 3 milijarde eura i stekao dodatnih deset posto udjela u siječnju 2021. godine. Pershing Square Holdings kasnije je kupio deset posto UMG-a prije njegovog IPO na burzi Euronext Amsterdam. Tvrtka je izašla na burzu 21. rujna 2021., uz procjenu od 46 milijardi eura. Predsjednik UMG-a i glavni izvršni direktor Lucian Grainge nalazi se u uredima tvrtke u Santa Monici.

kosovec1 31

Martina Kosovec (18) „stara duša“

Sir Lucian Charles Grainge CBE (rođen 29. veljače 1960.) britanski je izvršni direktor i glazbeni biznismen koji je bio predsjednik i glavni izvršni direktor (CEO) Universal Music Group od 2010. godine. Počevši kao A&R osoblje u kasnim 1970-ima, Grainge je radio u glazbenoj industriji cijelu svoju karijeru. Časopis Billboard proglasio je Graingea najmoćnijom osobom u glazbenom biznisu u četiri navrata 2010-ih, a proglašen je prvim izvršnim direktorom desetljeća 2020. godine. Grainge je odrastao u židovskoj obitelji u sjevernom Londonu. Napustio je Gimnaziju kraljice Elizabete za dječake u dobi od 18 godina i počeo raditi kao trkač u MPC-u, tvrtki za traženje talenata 1978. godine. Godine 1982. postaje direktor RCA Music Publishinga. Dvije godine kasnije postao je A&R direktor za MCA Records. Osnovao je PolyGram Music Publishing 1986. i pridružio se Polydoru kao generalni direktor za A&R i poslovne poslove 1993. godine. Unaprijeđen je u generalnog direktora Polydora 1997. godine.

Osobno me obradovalo što je Martin najavio kako želi nastaviti baviti se glazbom, ali i da planira upisati studij produkcije na Akademiji dramske umjetnosti. Primarno se vidi u glazbi. Njegova odluka o upisu na akademiju će, kaže, ovisiti o tome kako će uspjeti u glazbi do ljeta.

U estradnom biznisu vrlo iskusne, Vanna i Barbara, samo su se nasmijale na ove Martinove želje, jer si je postavio „kratak rok za uspjeh“. Ali sada, nakon snažne pobjede i ogromnog uspjeha na YouTube pregledima, obilja novinskih članaka i TV emisija, upravo sada kada je mladić lansiran među zvijezde, zabrinut sam za budućnost Martina Kosovca. Iskustva tinejdžera koji su postali zvijezde nisu uvijek poželjna. Estrada je postala biznis, a u biznisu ne postoji empatija, solidarnost, uvažavanje kvalitete, već jedino profit.

Navodim primjere:

Heintje

Heintje Simons (Hendrik Nikolaas Theodoor "Heintje" Simons), rođen 12. kolovoza 1955. u Heerlenu poznat i kao Hein Simons, nizozemski pjevač i glumac. Kada je imao 11 godina, prijavio se na lokalno natjecanje u pjevanju. Pobijedio je 30 natjecatelja na natjecanju. Postao je slavan kao dječak-pjevač, s hit pjesmom "Mama" (koju su napisali Cesare Andrea Bixio, Bruno Cherubini i Bruno Balz) 1967., te kao dječji glumac, svojim pojavljivanjem u brojnim njemačkim filmovima u 1960-im i 1970-ima. Godine 1971. The Los Angeles Times opisao ga je kao "najpopularnije imanje u Europi". Isti je članak citirao Frankfurter Allgemeine Zeitung koji je o njemu rekao: "Nitko nije veći u njemačkom show businessu." Danas je zaboravljen.

kosovec1 41

Dječak-pjevač, Heintje Simons

Joselito

José Jiménez Fernández (rođen 11. veljače 1943.), poznatiji kao Joselito, bivši je dječji pjevač i filmska zvijezda u Španjolskoj, prvenstveno aktivan tijekom 1950-ih i 1960-ih godina.

Joselito je debitirao s 13 godina i počeo snimati filmove. Osim glume, Joselito je bio popularan dječji pjevač s vrlo prepoznatljivim glasom, pjevajući pjesme poput "La Campanera", "En un pueblito español", "Clavelitos", ", "Las Golondrinas", "Granada", "Ave María" i druge. U mladosti je obišao nekoliko zemalja. A onda je karijera krenula nizbrdo.

(…)

Godine 1990. uhitile su ga angolske vlasti pod optužbom za trgovinu oružjem i drogom. Nakon toga je deportiran u Španjolsku, gdje je bio zatvoren. Godine 2002. objavljena je La Jaula del Ruiseñor, autorizirana biografija Joselitovog života. Tamo je napisao da je zatvor najbolja stvar koja mu se ikada dogodila i da mu je pomogao da prevlada ovisnost o drogama, kao i da mu je dao drugačiji pogled na život.

kosovec1 51

Dječak-pjevač, Joselito

Radek Brodarec

Od naših mladih zvijezda podsjetio bih na jednu stariju i dvije koje su Martinovi vršnjaci Prva je zvijezda RADEK BRODAREC, sjajan dječak-pjevač iz Hrvatskog zagorja. Rođen je u Maču 1953. godine, a već kao dječarac postao je slavan. Glazbenu karijeru započeo je u Crikvenici 1964. godine na tamošnjem festivalu, gdje je, naravno, pobijedio. Slavu je stekao na Krapinskom festivalu. Otvorio je prvi Krapinski festival pjesmom «Na Sljeme, na Sljeme», za koju je tekst napisao pokojni Rudolf Mahalup, a glazbu i aranžman Teodor Boch.

Bio je velika zvijezda, ali nije ostvario karijeru kakvu je njegov glas zaslužio. Ne znam što se s njime zbivalo, ali ostao je u rodnome selu i završio kao ugostitelj. Njegova pjesma „Na Sleme, na Sleme“ živjet će vječno.

kosovec1 61

Dječak-pjevač, Radek Brodarec

Dino Jelusić

Dino Jelusić rođen je u Požegi 1992. godine. Pokazao je fascinantne vokalne sposobnosti. Hrvatska javnost najviše ga se sjeća kao dječaka koji je 2003. godine predstavljao Hrvatsku na prvom dječjem Eurosongu u Kopenhagenu pjesmom „Ti si moja prva ljubav“ i donio hrvatskoj pobjedu na prvom dječjem Eurosongu.

Roditelji su postupili mudro pa su dječaku omogućili studij i diplomiranje na Glazbenoj akademiji Sveučilišta u Zagrebu. Postao je profesor glazbenog odgoja i radio u osnovnim i srednjim školama. Sȃm kaže: „To je bilo dvije godine za vrijeme korone, od 2020. do 2022., bio sam razrednik u osnovnoj i u dvije srednje škole i onda sam prestao jer sam išao na turneju s Whitesnakeom. Iskreno, ne bih više to radio. Nije to za mene. Kad nekoga nešto ne zanima, ne da mi se trošiti svoju energiju i znanje na to“. Oko 2007., kao dio adolescencije, Jelusićev glas se promijenio i izgubio dio gornjeg registra.

Kasnije je komentirao da se do sredine 2010-ih suočavao s brojnim poteškoćama unutar hrvatske glazbene industrije. Zbog tih problema razmišljao je o prekidu glazbene karijere. Hvala Bogu, Dino je ostao u glazbenim vodama i s vremenom je postao jedan od najboljih hrvatskih vokala, a njegovim sposobnostima se dive i veliki svjetski izvođači.

Godine 2014. Jelusić je osvojio drugo mjesto na međunarodnom festivalu Slavianski Bazaar u Vitebsku, u Bjelorusiji. Nakon toga je počeo imati probleme s glasom. U rujnu je bio podvrgnut operaciji Reinkeovog edema. Iako je bolest najčešće dobroćudna, oteklina Reinkeovog prostora, odnosno površine dijela glasnica, utječe na promjene u glasu, a ponekad može izazvati i smetnje s disanjem. Najčešći i najvažniji uzrok bolesti je pušenje.

kosovec1 71

Dječak – pjevač, Dino Jelusić

Nakon operacije snimio je još jedan album, koji je u potpunosti sȃm skladao. Konceptualni album pod nazivom Prošao sam sve (prošao sam sve), objavljen je u studenom 2014. Ploča se temelji na autobiografskom romanu 260 dana Marijana Gubine, o desetogodišnjem dječaku koji preživi 260. dana zatočeništva u ratnom logoru tijekom Domovinskog rata (1991.–1995.).

2016. godine postaje član slavnog američkog benda, stadionske atrakcije Trans-Siberian Orchestra. Uoči turneje po 20 američkih gradova na koju je trebao krenuti s tim bendom, Dino Jelusić je pobijedio na najvećem svjetskom festivalu pjevača New Wave u Sočiju.

2019. godine je pobijedio u showu HRT-a "Zvijezde pjevaju" gdje mu je partnerica bila Tara Thaller. Od 2021. je član sastava Whitesnakea. Osim što je član sastava Whitesnakea, frontmen je sastava Jelusick od 2023. 2024. postao je popularan kao mentor na The Voiceu, uz Urbana, Vannu i Gobca.

Dino je na temelju osobnog iskustva kazao „kako se u Hrvatskoj prolazi samo ako si dio nekog klana“. I nastavio: „ Zato sam uvijek sanjao o karijeri u inozemstvu, nije mi san imati isključivo karijeru s hrvatskim pjesmama. Uvijek sam pratio scenu u Los Angelesu i želio biti dio te scene. Na kraju sam svirao u svim tim klubovima u Los Angelesu i redovito dobivam pozive od tih glazbenika“ – kazao je Jelusić.

Dino Jelusić jedan je od rijetkih domaćih glazbenika koji se može pohvaliti fantastičnom karijerom na svjetskom nivou, od koje se posebno mogu izdvojiti suradnja s rečenim Whitesnakeom i Trans Siberian Orchestra s kojima je nastupao i imao turneje diljem svijeta. Ali nitko nije prorok u svome kraju. Zbog toga priznaje u jednom intervjuu: „Ja mislim da sam ja ljudima i dalje neka enigma. Ljudi čitaju o nekim apstraktnim stvarima kao što su Whitesnake i TSO, ali dobro je to za CV i to da rasprodajemo gdje god da dođemo i to da sam ja poznat javnosti, a bavim se muzikom koja nije najpoznatija, to mi je čudo i to mi je čak nekad i nestvarno i mislim da to dugo nitko nije napravio u nas… Nikad ništa ne očekujem, ali evo, kad sam vidio da je Baraka rasprodana, presretan sam.“

Marko Bošnjak

Drugi je primjer, dječak-pjevač Marko Bošnjak iz Rame u BiH gdje je rođen 11. siječnja 2004.godine. „Upoznao“ sam ga posredstvom emisije pjesničkog natjecanja koji je organizirala jedna beogradska TV kuća. U iscrpljujućem natjecanju dječak iz Rame ostavio je bez daha ugledne beogradske zvijezde koje su sjedile u žiriju: Milana Stankovića, Gocu Tržan, Jelenu Tomašević, Harija Varešanovića i Leontinu Vukomanović. Nakon što je završio svoju pjesmu okrenuli su svoje stolice i izglasali ga izravno u sljedeći krug. Postupili su korektno i objektivno. A kako drukčije kada pred sobom imaš dijete koje pjeva kao u snu. Nazivali su ga s pravom „dete s druge planete“. Neću zaboraviti scenu kada je Marko 4. rujna 2015. godine otpjevao jednu vrlo tešku inozemnu skladbu - čudesnu pjesmu Jennifer Hudson: "One Night Only", a nakon završetka zaplakao krupnim suzama i zaklonio glavu u krilo voditeljice, koja je i sama ostala sleđena ovom čudesnom slikom i pustila suzu, zagrlila dječaka i ohrabrila ga kao majka. Na svom drugom nastupu otpjevao je vrlo lijepu pjesmu Zdravka Čolića "Kao moja mati" i prošao u sljedeći krug. Dana 6. siječnja 2016. Bošnjak je otpjevao prepjev Jadranke Stojaković, tešku pjesmu emocionalno nabijenu do neba, "Što te nema" (Zašto te nema). U sljedećoj epizodi, 8. travnja 2016., Bošnjak je izveo Adelinu pjesmu "Don't You Remember". U finalu je Bošnjak ponovno otpjevao "Što te nema" i pobijedio na natjecanju.

kosovec1 81

Marko Bošnjak nakon "One Night Only"

Roditelji i ujak uputili su mladog genija u Zagreb, gdje upisuje srednju školu, a honorarno pohađa satove kod operne dive Martine Tomčić. Pokušava graditi karijeru s nekim prijateljima. Godine 2022. drugi je na listi natjecanja Eurosonga 2022. s pjesmom "Moli za nas". Uglavnom, njegov je talent ostao neiskorišten. Završio je u Zagrebu srednju školu i umjesto da nastavi studirati, on je aktivirao pogrešnu životnu skretnicu. Nakon što je završio na drugom mjestu na Dori, Marko Bošnjak odlučio se preseliti u Berlin. U njemačkoj metropoli upisao je studij glazbenog biznisa, ali daleko od kuće nije dugo izdržao. Odlučio se vratiti u Hrvatsku i sam sebi poručio Bandićevim sloganom: "Ajmo delati". Na žalost to je kao u narodnoj poslovici „Martin u Zagreb, Martin iz Zagreba“.

Ovako je opisao bijeg iz Berlina:

"Probudio sam se jednu subotu i pomislio - zašto sam ja tu? Kupio sam kartu, u utorak već bio u Zagrebu i sam sebi rekao ‘Ajmo delati‘. Impulzivno donosim odluke, pa je i ova bila takva, baš kao što sam impulzivno bio odlučio i da se preselim u Njemačku. Nije to neka hrabrost, nama mladima je to normalno, treba slušati sebe i slijediti svoj put. Imam i ja svojih crnih dana, ali nastojim biti dobro...", rekao je Marko Bošnjak, u jutarnjem showu Antene Zagreb.

kosovec1 101

Dječak-pjevač, Marko Bošnjak

Mladi hrvatski glazbenik (19) u 2023. godini, po meni dragocjeni i Bogom dani talent, iznenadio je priznanjem o tome što radi danas. Naime, glazbenik koji je s pjesmom 'Moli za nas' osvojio drugo mjesto na Dori priznao je da radio u fast foodu kako bi mogao platiti režije te time privukao pozornost javnosti.

Na Instagram je stavio fotografiju koja mi je slomila srce.

Da sam ja netko, pomogao bih ovome mladome geniju koji nema sreće, koji mladenački traži svoju zvijezdu, a nebo hrvatsko je prekriveno oblacima. Tako bih želio (kao djed) da se ponovi njegov sretan lik kao na fotografiji nastaloj nakon pobjede u Beogradu.

Roko Blažević

Roko je rođen 10. ožujka 2000. u Splitu. Svoj pjevački talent pokazao je kao jedanaestogodišnjak u natjecateljskoj emisiji "Supertalent", Nove TV, 2011. godine, kada je publiku zadivio pjevanjem i sviranjem na klaviru. Karijeru službeno započinje 2017. godine. U srpnju te godine osvaja srpski reality-show "Pinkove zvjezdice", isti onaj na kojem je pobijedio i Marko Bošnjak. U prosincu 2018. godine osvojio je drugo mjesto u "Zvijezdama", kada je bolja od njega bila pobjednica, bosanskohercegovačka pjevačica, Ilma Karahmet. Dana 16. veljače 2019. godine, kao pobjednik "Dore 2019.", predstavljao je Hrvatsku na pjesmi Eurovizije 2019. godine. Rokov je mentor bio pjevač Jacques Houdek. No karijera nije krenula uzlaznom linijom, onako kako zaslužuje talent i glazbeni potencijal ovoga mladića. Uz to, prije dvije godine odlučuje upisati studij pjevanja na jednom prestižnom američkom fakultetu i nestaje s hrvatske estradne scene.

kosovec1 111

Jacques Houdek i Roko Blažević

Roka Blaževića uvrstio sam u svoju knjigu "Preživjeti potres i pandemiju", kao jednog od najboljih na svijetu mladih interpreta čuvene šansone Leonarda Cohena "Aleluja". Zbog toga kao njegov literarni poočim, premda ga nisam osobno upoznao, strepim za budućnost ovog mladog izuzetno nadarenog pjevača i glazbenika.

Đuro Vidmarović

Ned, 25-02-2024, 22:37:24

Potpora

Svoju članarinu ili potporu za Portal HKV-a
možete uplatiti i skeniranjem koda.

Otvorite svoje mobilno bankarstvo i skenirajte kod. Unesite željeni novčani iznos. U opisu plaćanja navedite je li riječ o članarini ili donaciji za Portal HKV-a.

barkod hkv

Komentirajte

Zadnji komentari

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2024 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.