„Crnomorski sliv“

Slavko Jednričko je moj vršnjak. Naime, obojica smo rođeni 1947. godine, ja u Piljenicama, on u Komarevu. Pratio sam njegov književni rad, ali nikada do sada nisam pisao o njegovome pjesništvu. A objavio je veliki broj pjesničkih knjiga od 1969., pa evo sada do 2022. godine. Sjećam ga se kao modernog, gotovo avangardnog pjesnika čiji su snažni stihovi puni simbolike oduševljavali književne sladokusce. Jendričko i ja nikada se nismo upoznali. Čini mi se kako su nam i svjetonazori vrlo udaljeni. Međutim, u pjesničkom govoru i pjesničkim istinama vrlo smo bliski i ja dobro razumijem ovoga sisačkog kolegu. Ipak, iznenadio sam se kad sam dobio na poklon njegovu zbirku pod naslovom „Crnomorski sliv“. Osim tog naslova koji me je automatski „presjekao“ jer je Crno more prostor gdje se vrši agresija na Ukrajinu i taj strašni rat svaki dan slama moju dušu. Uz naslov ide i naslovna stranica, odnosno reprodukcija čuvene slike „Krik“, Edvarda Muncha. Ova reprodukcija i naslov ostavljaju dubok dojam, jer ono što se danas zbiva u Ukrajini, odnosno zlo koje joj čini susjedna država Rusija iskazuje lik na čuvenoj Munchovoj slici.

Crnomorski sliv

Drugi moment koji me je iznenadio bila je obavijest kako je riječ o vlastitoj nakladi. Po meni, pjesnik značaja kao što ga ima Slavko Jendričko ne bi trebao imati problema s pronalaženjem nakladnika.

Knjiga „Crnomorski sliv“ sadrži 30 pjesama. Sve one čine cjelinu, zapravo svojevrsnu autorovu priču o temi koju je obradio. Stoga uvodna pjesma nosi naslov „Prolog“. U njoj prva kitica glasi:

Noćas u gradu
očerupan
u polutami pred ogledalom
odvratan sam

vidim
kroz vodu iz pipe
načet sam strahom

Sunce izlazi
iz zemlje kroz tebe
(…)

Sljedeća pjesma „Labudovi“ uvod je u strašnu priču koja se odvija u Crnomorskom slivu:

S kljunovima u rijeci
šutke pjevaju pjesmu
zgrušane ljudske krvi
iz koje kroz bubnjiće
navire šamanska muzika
u ovo naše zamrznuto sada
gušeći bjelinu snijega
natiskanog u ždrijelo
ubijajući svaki pokušaj
onomatopeje glasa
srca gejzira kojim bi
da ti budem malo čovjek.

U trećoj pjesmi određeno je mjesto radnje:

Početkom trećeg desetljeća
dvadesetprvog stoljeća
u svim vijestima Ukrajina
(…)
(iz pjesme „Vijesti“)

Slijede pjesme po meni autobiografskog karaktera, odnosno pjesme u kojima autor iskazuje vlastiti emocionalni odnos prema temi koju obrađuje. U pjesmi „Gerilac“ lirski subjekt pjeva:

Gerilac u šumi
poptičen pjevom
plavetnih sjenica
doživim stres
sva stabla rasplačem
niz tvoje obraze
klizi njihova
gusta smola.

Doista riječ je o potresnoj pjesmi koja pjesničkim jezikom i snažnim govorom simbola ukazuje na tragediju ukrajinskog naroda.

Ovo preispitivanje vlastitoga ja u odnosu na svijet u kojem živimo pjesnik čini na majstorski način. Potresno, snažno i ujedno lirski ganutljivo.

Zbirku „Crnomorski sliv“ Slavka Jendrička prožima svojevrsno mirotvorstvo i proturatno raspoloženje. Stoga on u pjesmi „Rovovi“ pjeva:

Sunčeva svjetlost
ne osjeća se dobro
sve što sanjaju u rovovima
zvijeri i anđeli
s glistama ljudima
u rovovima na poljima
mlade pšenice
preorat će tenkovske gusjenice
u mrtvu prirodu
svako novo sunčevo buđenje
pisanje je vodom
oproštajnih pisama
dugim jezicima cijevi
u rukama koje moraju
ispustiti knjige
uzvratiti pucnjavom.

Rat u Ukrajini je rat protiv krušnog zrna. Pšenica je od antičkih vremena sveta biljka. A kruh je u kršćanstvu poistovjećen s Kristom. U pjesmi „Bunarenje“ Slavko Jendričko osjeća tu strašnu činjenicu ubijanja pšeničnog zrna:

Mijenjajući kanale
na televizoru ne vidiš
koliko je umrlo hektara
vlati pšenice suncokretovih
glava s ljudskim
nedostupnih nježnim
objektivima kamera
(…)

Kako se obratiti agresoru?

U ovom slučaju to je gotovo nemoguće. Taj jezik naziva Jendričko u istoimenoj pjesmi „Istočni jezik“. U toj pjesmi on sagledava tragičan prekid svake komunikacije:

Praznovjerni
pjesnici
ne mogu ništa
od tako malo
ptičje
jelenje dobrote
prevesti
na njihov
istočni jezik
suh
bez vode
od straha
i gladnih
ženskih srca
u zemunicama
deseterokatnica
od riječi.

Knjiga „Crnomorski sliv“ snažno je i inovativno književno ostvarenje. Iskusni sisački pjesnički tigar zagrmio je svojom riječju toliko snažno da se mora čuti do Crnoga mora.

Ne bih želio polemizirati, ali teško mi je  ne kazati kako zbirka „Crnomorski sliv nije uvrštena čak niti među deset kandidata za nagradu „Tin Ujević“, a bolja je od većine ondje navedenih.

Đuro Vidmarović

 

HKV.hr - tri slova koja čine razlikuAgencija za elektroničke medijePrilog je dio programskoga sadržaja "Događaji i stavovi", sufinanciranoga u dijelu sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.

 

Ned, 14-08-2022, 18:20:22

Komentirajte

Zadnji komentari

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2022 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.