Miljenko Buljac: Da nebo na nas ne padne i nebesa nestanu, „Naklada Bošković“, Split, 2017.

 

Miljenko Buljac je poznati hrvatski znanstvenik, ali i književnik. Piše pjesme, novele, eseje, kritike, djeluje kao lektor i korektor, te urednik Cetinskih vrila, časopisa Ogranaka Matice hrvatske u Sinju (1993. – 2017.), te urednik književnog niza u biblioteci Ornji.

Inače, profesor je na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Mostaru. Doktor je filoloških znanosti. Rođen je 16. prosinca 1951. u Hrvacama kraj Sinja. U rodnom mjestu završio je osnovnu školu, gimnaziju u Sinju, a u Zagrebu studij slavistike i pedagogije te poslijediplomski studij Teorije i povijesti književnosti. Godine 1988. stekao je akademski stupanj magistra znanosti, a 2006. i doktora znanosti iz područja filologije.

Pokretač je Cetinskih vrila i urednik književnih priloga u časopisu (1993.-2013.), lektor i korektor; urednik zasebne biblioteke “Ornji” s osam samostalnih pjesničkih zbirka te urednik izdanja znanstvene knjige u Matičinim ograncima u Sinju i u Vrlici. Organizator je nekoliko znanstvenih i stručnih skupova, aktivni sudionik šezdesetak međunarodnih znanstvenih simpozija, kongresa i seminara te urednik radioemisija iz kulture.

MiljenkoBuljacknjiga

Profesor Buljac je objavio tri značajne pjesničke zbirke: „Nevjenčani dani“ (2000.), „Njihove navezanosti tebi ne trebaju“ (2011.) i „Da nebo na nas ne padne i nebesa nestanu“ (2017.). Ova je knjiga prošla ispod radara hrvatske književne kritike premda se radi o vrlo vrijednom poetskom uratku.

Potrebno je spomenuti kako je prof. Buljac autor knjige eseja i kritika te kroatoloških intervenata „Kaliopine lovorike“ (2002.) i znanstvene studije „Libreto Ero s onoga svijeta i književni zavičaj Milana Begovića“ (2015.). U svojoj doktorskoj disertaciji obradio je temu „Vrlika – zavičajna tema hrvatske književnosti“ (2006.). Uz navedena djela u raznim književnim i stručnim časopisima objavio je više stotina izvornih znanstvenih, preglednih i stručnih radova, te znanstvenih rasprava.

Knjiga koju predstavljamo podijeljena je u šest poglavlja. To su „Tako uspravni“; „Hrvatska“; „Veliko sinjsko slavlje“; „Krajolik sabranosti i mira“; „Šef je sav strgan“ i „Karakonđula“.

Većinu pjesama ovoj zbirci autor je posvetio velikim imenima hrvatske književnosti: Marku Maruliću, Tinu Ujeviću, Dragi Ivaniševiću, Josipu Pupačiću, Bepu, Josipu Bratuliću, Deanu Slaviću, Juri Kaštelanu, Anđelku Novakoviću, Antunu Branku Šimiću, Milenku Brkiću, Iliji Ladinu, Petru Šegedinu, Antonu Vrliću, Tihomilu Maštroviću, fra Josipu Anti Soldi, A. G. Matošu, Petru Šimunoviću, Antunu Lučiću, Luku Paljetku, Mladenu Vukoviću i Mislavu Cvitkoviću.
Svako od navedenih poglavlja autor naziva rukoveti. Jedna od rukoveti posvećena je Hrvatskoj.

MiljenkoBuljac

Prof. dr. Miljenko Buljac

Prva pjesma u toj rukoveti pod nazivom „Hrvatska 1.“ grafički je pisana u duhu zorne poezije. Naime, autor je stihove grafički oblikovao u zemljopisnu kartu Hrvatske. Buljac se oslanja i na književni futurizam. Međutim, sadržaj ovih „rukoveti“ je vrlo znakovit pa i potresan. Počinje slijedećim stihovima:

Uh!
Kako im objasniti
da u Europi postoji narod koji nikada nije osvajao
tuđe prostore, vodio osvajačke ratove i otima slobodu
drugim narodima, a da je granice njegove države iscrtala
dubina oštrice tuđinskih kama i jatagana; a od prvog državnoga
ugovora kneza Branimira
i pape Agatona do danas
taj je narod poznavao i
upamtio samo osvajače
i silne otimače agresore
i zaklete neprijatelje

Povijesnu sudbinu Hrvatske i Hrvata Buljac obrađuje u cijelom ovom ciklusu, zapravo ta se sudbina provlači kao crvena nit cijelom zbirkom.

U pjesmi „Lekcija iz povijesti: Carcassone“ koju je posvetio „Franji Tuđmanu, prvom predsjedniku i tvorcu Hrvatske“ nalaze se stihovi pisani čakavskom ikavicom:

mi nikada nikoga nismo sa svoga tirali. nismo tuđe osvajali. u tisućljetnoj
povisti samo smo se branili. fala ti franjo! moj prijatelj tonći sa splitskoga
šperuna na pudarici ćaćine zemlje u meje poručuje ti kako si zaslužija nobela
iz kemije. pitali ga zašto iz kemije? ma ne smin razlog reć. moga bi tebi
prišapjat a drugiman priznat samo u palači pravde ako me svezana odvedu.

Ovo je primjer kako se i teška tema može opisati na duhovit način.

Buljac vrlo vješto i vrlo znalački koristi lokalne idiome, ali i duh narodne epske pjesme. Lirski subjekt se poistovjećuje sa svojim narodom, a pjevač širi istinu o tome narodu na način prilagođen današnjem vremenu. No, kako je riječ o književnome znalcu, znanstveniku i pjesniku, svjestan je granica kojih se pjesma mora držati. Stoga je svaka od Buljčevih pjesama zatvorena cjelina s vlastitom porukom dramatikom, porukama i emocionalnim nabojem. Iznad svega, pisca ovih redaka doima se autorova vezanost uz krajolik. U tome je Buljac dostojan sljedbenik velikoga A. G. Matoša. Taj krajolik postaje univerzalan i emanacija je božanske kreativne snage. U pjesmi „Krajolik sabranosti i mira“ nalaze se stihovi:

žeđah žuđeni mir i steko ga u krajoliku
pokraj rijeke gave
sve dotad nisam znao ni tko sam
ni kamo idem
što sam što tražim i što hoću
kakav se to prijetvor zbio
u mojoj duši

Riječ gava, premda pisana malim početnim slovom (u duhu književnog futurizma) jasna je i razumljiva tek katolicima i to onima koji su hodočastili u Lourdes jer kroz taj grad protječe rijeka Gava de Pau.

U pjesmi „Dominikanski dvori na slimenu“ koju je posvetio akademiku Josipu Bratuliću, Buljac piše apoteozu planini Biokovo:

vrletne biokovske stine i staze vijugave
penjemo se penjemo pa spuštamo pa se opet
penjemo i malko spuštamo prema gnizdu kamenom
glagoljaš Josip smišno poskakuje
hvata grane i bere rane plodove s peteljkama

Miljenko Buljac piše svoje pjesme u slobodnom stihu, ali i u žanru književnog futurizma. To znači da izbjegavanjem interpunkcijskih oznaka uvlači čitatelja u svoje pjesničko tkanje.

Cijela zbirka je prožeta plemenitim rodoljubljem i nenametljivom kršćanskom transcendencijom.

Pohvala ide i „Nakladi Bošković“ iz Splita, jer je grafička oprema zbirke Da nebo na nas ne padne i nebesa nestanu vrlo kvalitetna i dobro korespondira sa sadržajem pjesama.

Đuro Vidmarović

Uto, 30-11-2021, 19:50:34

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2021 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.