Arheološko iznaneđenje iz Moslavine, Sipčina u Okešincu: Ladanjski život u antičko doba, Zagreb, 2018.

U mjesnoj knjižnici Križa otvorena je 14. rujna 2018. godine izložba arheoloških iskopina iz lokaliteta Sipčine u selu Okešinec koje se nalazi u okolici ovoga moslavačkog općinskog središta. Kako je Križ jedno od mjesta u Moslavini možemo govoriti o antici u ovome, arheološki još ne istraženome kraju. Tom je prilikom objavljen i vrlo dobar stručni katalog.

Naslovnica kataloga

Ravnateljica Hrvatskog restauratorskog zavoda, dr. sc. Tatjana Pleše u predgovoru kataloga ove izložbe piše: „Još su se 60 – ih godina 20. st. na obradivim površinama Sipčine u Okešincu počeli otkrivati ulomci antičke prošlosti. No trebalo je proći pola stoljeća od tih prvih dokumentiranih nalaza koji su pobuđivali interes znanstvenika, do arheoloških istraživanja. Zahvaljujući uzornom interesu Općine Križ za otkrivanje svoje povijesti, djelatnici Hrvatskog restauratorskog zavoda po vodstvom Lee Čataj započeli su 2012. g. sa sustavnim istraživanjima. Tijekom pet sezona radova interdisciplinarnom međuinstitucionalnom suradnjom istražen je dio vile rustike (oko 630 m2) koja je bila u funkciji od 1. – 4. st.“

Najzaslužnija osoba za iskopavanje rimskog arheološkog lokaliteta je spomenuta arheologinja Lea Čataj. Ona u katalogu o svojim istraživanjima piše: „Dosadašnja su istraživanja bila usmjerena na sjeverni dio antičkog kompleksa. U sondama 1 i 11 istražene su dvije građevina sa sustavom podnog grijanja, apsidama i zidovima građenim od kamena i opeke. Radiokarbonske analize upućuju da su navedeni objekti građeni u 1. i 2. st. Brojni keramički i metalni nalazi datirani su od 1. – 4. st., što potvrđuju i kalibrirani radiokarbonskidatumi. Iako je istražen tek malen dio čitavog nalazišta, do danas provedene analize govore da se na Sipčini u razdoblju rimske vladavine Panonijom nalazila vila, ali i iskopom za plinovod koji je prošao preko južnog dijela nalazišta. Ostaci građevina pronađeni su tek u temeljima, a čak su i oni rijetko sačuvani radi vađenja kamena i opeke koji su ponovno upotrebljavani kao građevni materijali. Iako se arheološka istraživanja provode već niz godina, ona su tek u začetku. Kako bi se ustanovila funkcija pojedinih objekata te pokušao rekonstruirati način života nekadašnjih stanovnika vile od iznimne je važnosti nastaviti arheološka istraživanja“.

Lea Čataj, govori na otvaranju izložbe (snimio Đ. V.)

Doista, promatrajući ovu vrijednu i stručno postavljenu izložbu moramo se složiti sa znanstvenicom. Naša cijela zemlja, pa tako i Moslavina, baštini kontinuitet kulture i civilizacije od antičkih vremena. Na prostoru Križa i Okešinca u doba prije rimske prevlasti živjela su ilirska plemena koje poznajemo pod zbirnim imenom Panoni. Konkretan prostor je bio dio tzv. Donjeg Ilirika i zbog toga Rimljanima vrlo zanimljiv. Godine 35. rimski car Oktavijan (tada general) zauzeo je ilirsku prijestolnicu Segestiku. Nakon ulaska u sastav Rimskog Carstva Panonija se urbanizira, grade se ceste i mostovi podižu utvrde i posebna agrarna naselja - vile. Jedna od takovih vila je i naša u Okešincu. Vlasnici vila bili su veterani koji su ovdje ostali i nakon odsluženja vojnog roka, romanizirani starosjedioci, doseljenici iz Rima ili se pak radilo o carskim imanjima. Vlasnici su mogli živjeti u vili ili je ona bila samo jedan od njihovih posjeda, kojim je upravljao vilicus.

Detalji izložbe (snimio Đ. V.)

L. Čataj obavještava: „Kako na Sipčini nije istražen cijeli kompleks vile ne možemo sa sigurnošću odrediti funkcije do sada otkrivenih dviju zgrada“.

U katalogu autorica je detaljno opisala sve arheološke artefakte iz kojih se može i vizualno ustanoviti civilizacijski u kulturološki doseg antičkih žitelja ovog lokaliteta.

Vrlo su zanimljivi, kao i uvijek, keramički nalazi. Oni su i ovdje najbrojniji. Prevladava keramika proizvedena u radionicama Panonije, tzv. kućna keramika koja može biti fine i grube fakture. „Čine je lonci, poklopci, tanjuri, zdjele, vrčevi, tarionici i imitacije terraesigillatae i terrae nigrae. U puno je manjem broju prisutno uvozno keramičko posuđe, poput ulomaka terra e sigillatae, keramike tankih stjenki i amfora“.

Pogled iz zraka na arheološki lokalitet Sipčine u selu Okešinec, Općina Križ

Za posjetitelje su najatraktivniji rimski novci otkriveni na ovome lokalitetu. Na Sipčini su pronađena tri primjerka novca. Najstariji među njima je srebrni denar kovan u Rimu 91. g. pr. Kr. Drugi otkriveni novac je as rimskog cara Trajana kovan u Rimu između 98. i 117. g. Treći je sestercij Marka Aurelija Cezara kovan u Rimu 152. – 153. g. (Naravno, možemo postaviti i retoričko pitanje, koliko je takvih nalaza otkriveno proteklih stoljeća, tijekom oranja i obrade zemljišta na koje su se naselili Hrvati nakon propasti Rimskoga Carstva?)

Pored navedenoga na izložbi su prikazani brojni drugi zanimljivi i atraktivni arheološki artefakti.

Detalji izložbe (snimio Đ. V.)

Pisac ovih redaka želi potaknuti općinu Križ i županiju Zagrebačku da pomognu u daljnjem istraživanju lokaliteta Sipčine. Otkriveni i pokazani nalazi samo na dijelu lokaliteta, ukazuju na mogućnost otkrivanja još značajnijih nalaza a time i još bogatijeg sagledavanja antičke prošlosti u našoj zemlji.

S druge strane ulice u kojoj je mjesna Knjižnica, nalazi se vrlo lijepa barokna župna crkva posvećena uzvišenju Svetoga Križa. Tijekom obnove crkve otkriveni su detalji koji upućuju na gotiku, što je za Moslavinu vrlo značajno. U dnu zvonika ukazuju se elementi koji upućuju i na romaniku. Mislim, kako bi na to trebalo upozoriti posjetitelje.

Gotički elementi (pa čak i romaničke niše) u kriškoj crkvi uznesenja Svetoga Križa (snimio Đ. V.)

Lijepo uređen park ispred crkve. (snimio Đ. V.)

Zvonik crkve uznesenja Svetoga Križa u Križu

Zanimljivost mjesta povećava i pravoslavna crkve sagrađena u središtu, pored rimokatoličke, što govori o konfesionalnoj konvivenciji kao trajnom obilježju. Danas je rijetko u uporabi i bilo bi poželjno da se Zagrebačćka episkopija Srpske pravoslavne crtkve potrudi oko njezineestetske zaštite i obnove.

Križ: Crkva Srpske pravoslavne crkve.

Usput: Križ na današnji blagdan obilježava svoj dan mjesta. Tom je prilikom održana svečana sjednica Općine. Mladom načelniku nije palo na pamet pozvati na svečanost bivšega saborskog zastupnika (autora obih redaka) koji je među zaslužnima što je Križ postao Općina, a bio je na otvaranju izložbe. Podržavam mlade, ali je pogubno kada si umišljaju da s njima počinje povijest. Takav narcizam nije koristan u radu na korist šire zajednice.

Đuro Vidmarović