Mato Nedić: Ako hoćeš biti svjetionik, Vlastita naklada, Tolisa, 2017.

Mato Nedić: Hod po oblacima, Vlastita naklada, Tolisa, 2017.

Mato Nedić je vrlo marljiv književnik koji živi u Bosanskoj Posavini, dakle izvan tzv. velikih književnih središta. Rođen je 1971. u Tolisi. Radi kao srednjoškolski profesor hrvatskoga jezika u Školskome centru fra Martina Nedića u Orašju. Suradnik je brojnih zbornika i časopisa. Član je Društva hrvatskih književnika. Objavio je do sada sljedeće knjige:

Bijeg, pripovijetke (1997.); Godina stradanja, roman (2000.); Pomrčina Sunca (2005.); Svršetak početaka, pjesnička proza (2006.); Govor gradova, putopisne crtice (2007.); Ljudske priče, pripovijetke (2010.); Pater Martinus, roman (2010.); Svjetlosni nedogledi, pjesnička proza (2011.); Okvir za mudrost, roman (2013.); Vrtlar riječi (2015.); Antikvarijat, novele (2016.); Starinske priče, pripovijetke (2016.); Hod po oblacima (2017.) i Ako hoćeš biti svjetionik (2017.).

Navedeni popis ukazuje na autorovu marljivost, ali i žrtvu koju ulaže u svoja književna djela, objavljujući ih u vlastitoj nakladi.

U knjizi „Hod po oblacima“ Nedić analizira djela poznatih hrvatskih književnika, i iz njih izdvaja uvjerljive, pomno odabrane motive i o njima progovara, kako iz perspektive književnoga znalaca, tako i iz motrišta književnog stvaratelja. Upozoravam na nekoliko dijelova ove knjige. To su „Govor vila u spjevu 'Poraz bašah a zavedenjenizama u Bosni' oca Marina Nedića Tolišanina“; „Franjevačka Bosna u djelima Ive Andrića“; „Putopisna proza Ive Andrića“; „Pitanje identiteta u djelima Miroslava Krleže“; „Zapretane strasti u romanu 'Ognjište' Mile Budaka“; „Slika života u noveli 'Sreća' Petra Šegedina“; „Kranjčević – pjesnik porobljenoga čovjeka“; „Nađeni Bog u poetskoj misli Antuna Branka Šimića“; „Pobratimstvo lica u svemiru s licem Tina Ujevića“; „Tamna strana zrcala (zapis o poeziji Viktora Vide)“; „Molitveni tonovi u lirici Nikole Šopa“; „Motiv prolaznosti u lirici Dragutina Tadijanovića“; „Čar igre – žena u dramskom opusu Milana Begovića“ i „Strah za Bosnu u 'Bosanskoj trilogiji Nikole Šopa'“.

Knjiga koju smo predstavili vrijedan je prilog poznavanju navedenih autora ali i suvremenoj hrvatskoj književnoj kritici i esejistici.

Druga knjiga koju predstavljamo: „Ako hoćeš biti svjetionik“, zbirka je eseja o književnim djelima i nastavak je knjige „Hod po oblacima“. U ovoj knjizi Mato Nedić nastoji osvijetliti javnosti i predstaviti neke, kako sam piše „skrivene kutke književnih djela“. Dakle u ovoj knjizi riječ je o skrivenim kutcima iz romana „Braća Karamazovi“ Fjodora Dostojevskog, iz drame Lava Tolstoja „Ekskurzija u kazalište ljudske psihe“, zatim „Tolstojeva teologija“ koja još uvijek zanimljiva proučavateljima djela i života ovog veliko ruskog klasika. Slijede eseji o poljskom književniku Henriku Seienkiewictzu odnosno njegovom romanu pod naslovom „Quo vadis?“ Vrlo je zanimljiv esej „Grijeh i pokajanje kao motivi romana 'Mladost umjetnika' Jamesa Joyca. Slijedi Marcel Proust, Hermann Hesse, zatim Thomas Mann, Mihail Bulgakov, Gabriel Garcia Marquez, Ivan Aralica, Marguerita Duras, Umberto Ecco i Paulo Coelo.

I ova knjiga eseja ambicioznog književnika Mate Nedića zaslužuje našu podršku i preporuku.

Đuro Vidmarović