Željka Lovrenčić: Književnost predana (Prikazi i eseji),„Naklada Bošković“, Split 2018.

Željka Lovrenčić (Koprivnica 1960.) istaknuta je hrvatska prevoditeljica s hrvatskoga na španjolski i sa španjolskoga na hrvatski jezik, odlična poznavateljica hrvatske književnosti u dijaspori, esejistica i urednica. Njezini se prijevodi smatraju kongenijalnima i primjer su ostvarene simetrične dvojezičnosti.

U knjizi „Književnost predana“ objavila je vlastite književne prikaze i eseje nastale tijekom razdoblja od 2014. – 2017. godine. Prvi prikaz u knjizi pripao je Marini Baričević i njezinom radu o Rudolfu Matutinoviću. Riječ je o umjetniku, mužu poznate pjesnikinje i prevoditeljice Ljerke Car Matutinović. Bavio se crtežom a najčešće je slikao u tehnici ugljena.

Slijedeći esej nosi poduži naslov: „Simona Delić: Barca Bella. El Generodela Balada Ene l Maditerraneo. Los AspectosTeorico – literatios y Literario – antropologicos dela Tradicionoral Croata e Hispanica del siglo XX“.

Esej „Antologija 20. Galovićevih jeseni: 1994. – 2013.“ posvećen je istoimenoj knjizi koju je uredila Enerika Bijač.

Željka Lovrenčić je veliku pažnju posvetila Tomislavu Marijanu Bilosniću. Kao prevoditeljica predstavila je ovog vrsnog pjesnika na optimalan način na španjolskom govornom području. U ovoj panorami prikazala je dvije Bilosnićeve knjige. Slijedi prikaz knjige „Dora Maar“ VictorieCombalia. Ernest Fišer predstavljen je svojom zbirkom „Macbeth na fajruntu“, Anica Gierek knjigom „Lirska svjetla“, Ljerka Car Matutinović knjigom „Umjesto samoće“, Dunja Detoni – Dujmić, knjigom „Bili smo istok i zapad“, Drago Štambuk, pjesničkom zbirkom „Nedovršeno stvaranje svijeta“, Adolf Polegubić pjesmaricom „Povratak“, Zdravko Seleš svojom knjigom eseja „Galović i zadne stvari“, Božica Gašparić stihozbirkom „Priče iz danila“, Zvonimir Balog knjigom „Stoj ili pucam od zdravlja“, Enerika Bijač s proznom knjigom „Mrvice na pijesku ili dok vrijeme krotko odmara“, Đuro Vidmarović monografijom „Jurica Čenar – hrvatski pjesnik iz Gradišća“, Dijana Rosandić Živković prozom „Strah od konja“, Ivan Bradvica poezijom „Tragovi izvanzemaljaca“, Vladimir Jakopanec knjigom „Omorina“, Dubravko Jelačić Bužimski svojim poznatim djelom „Sportski život Letećeg Marina“, Davor Grgurić poetskom zbirkom „Zalog sidrenja“, a Pero Pavlović knjigom stihova „Hortus Dei“.

U drugom dijelu Željkine panorame objavljeni su eseji: „Dvije pripovijesti Frana Galovića u kontekstu fantastične književnosti“; „Kajkavski soneti Milana Frćka“; „Poezija Doroteje Zeichmann Lipković“; „Raimundo Kupareo i Čile“; „ Domingo Mihovilovic Rajcevic – tračak svjetlosti na mojoj životnoj stazi“; „Nasilje, samoća i ljubav u djelima Gabriela Garcie Marqueza“; „Uz stoti rođendan Nicanora Parre“; „Pjesnik u struji vremena“; „A. B. Šimić u hispanskom kontekstu“; „ Viktor Vida – pjesnik, prozaik, prognanik“; „Ne(sloboda) i fantastična književnost“; „Prijevodi proznih djela Mire Gavrana na strane jezike i njihova recepcija“; „Vesna Parun u prijevodima na strane jezike“; „Tomislav Marijan Bilosnić – međunarodni uspjesi“.

Knjiga „Književnost predana“ vrijedan je prilog upoznavanju hrvatske kulturne javnosti s nekim hrvatskim književnicima i njihovim djelima a poglavito onima koji pripadaju dijaspori ili su sadržajem vezana uz dijasporu.

Đuro Vidmarović