Državna znamenja i simboli Republike Hrvatske

Svečana prisega novoizabrane predsjednice Republike Hrvatske skrenula je pozornost na protokol prisege, službeni ceremonijal i njegov sadržaj. Poglavito se to odnosi na povratak predsjedničke lente kao zakonski određenog simbola predsjedničke časti.

Predsjednička lenta

Predsjednički barjak (rađen pod umjetničkom paskom akademija Šuteja). Neokomunistički predsjednici Stipe Mesić i Ivo Josipović odbili su koristiti predsjedničku lentu, kršeći na taj način Zakon, a da okom nisu trepnuli. Šefica Protokola državnog Poglavara javno je na TV otkrila kako joj je Mesić, nakon što ga je upozorila da odbijanjem lente krši Zakon, odbrusio: „Kršim ga ja, a ne ti". Da je pravna država djelovala kako treba, njihove su prisege morale biti ponovljene, jer bez lente one su manjkave i nezakonite. Josipović je uz to prešutio i ime države za čijeg predsjednika polaže prisegu.

Predsjednik Franjo Tuđman s predsjedničkom lentom

Četvrti državni poglavar Republike Hrvatske, predsjednica Kolinda Grabar Kitarović, sukladno Zakonu, nosit će predsjedničku lentu.

Dakle, predsjednica Kolinda Grabar Kitarović ne čini ništa posebno, vračajući Predsjedničku lentu u funkciju, osim ako se poštivanje Zakona ne smatra nečim posebnim.To je za neokomunistički tisak i sluganske medije, očito, teško shvatljivo i stoga izaziva kod njih veliki gnjev.

Oltar Domovine na Medved-gradu. Skulptorki rad Kuzme Kovačića.

Spomen obilježje tvore kamene kocke od različitih vrsta kamena i nejednake visine te šest staklenih plavih ploča, koje kao da su se po zemlji posložile u hrvatski grb. Na kamenim kockama isklesani su hrvatski motivi iz vremena kneza Branimira, Veliki križ, te stihovi hrvatske himne. Oko i na spomeniku položeno je 29 staklenih plavih i bijelih "kapi". Kameni blokovi skulpture izgrađeni su od kamena iz svih hrvatskih županija. U sredini se nalazi "vječna vatra".

Zastava Republike Hrvatske

Grb Republike Hrvatske

Lijepa naša domovino (često tek Lijepa naša), himna Republike Hrvatske. Njezine početne riječi čest su metonim za Hrvatsku (Lijepa Naša).

Zagrebački pravnik i diplomat Antun Mihanović, jedan od pjesnika hrvatskog narodnog, napisao je domoljubnu pjesmu Horvatzka Domovina koja je postala temelj današnje himne – od 14 kitica uzete su prva, druga, pretposljednja i posljednja. Horvatzka domovina je objavljena 1835. godine u desetom broju književnog lista Danica, koji je tada bio nositelj književnog preporoda.Popijevka "Lijepa naša domovino" nastala je krajem 1840.-tih. Ne zna se točna godina njezina nastanka, ali se obično navodi 1848. Nije posve sigurno ni tko je skladatelj, ali se u drugoj polovici 19. st. uvriježilo mišljenje da je to Josip Runjanin (1821.-1878.). Runjanin nije imao formalno glazbeno obrazovanje, a 1848. je bio kadet u graničarskoj pješačkoj pukovniji br. 10 u Glini. Zato se smatra da je popijevka skladana u Glini. Runjanin je uglazbio samo dvije kitice Mihanovićeve pjesme, pa je popijevka zapravo dvodijelna pjesma sa 16 taktova (sheme a – a1 – b – a1).

Lijepa naša domovino,
Oj junačka zemljo mila,
Stare slave djedovino,
da bi vazda sretna bila!
Mila, kano si nam slavna,
Mila si nam ti jedina.
Mila, kuda si nam ravna,
Mila, kuda si planina!
Teci Dravo, Savo teci,
Nit' ti Dunav silu gubi,
Sinje more svijetu reci,
Da svoj narod Hrvat ljubi.

Dok mu njive sunce grije,
Dok mu hrašće bura vije,
Dok mu mrtve grobak krije,
Dok mu živo srce bije!

Osnovni državni simboli su zastava, grb i himna, a predsjednička su znamenja Predsjednička lenta i Predsjednički barjak. Osim navedenih predmeta, postoji niz čimbenika koji su na simboličkoj razini znak državnog suvereniteta, dostojanstva i povijesnog kontinuiteta. To su prije svega, mjesto na kojem strani veleposlanici i državnici polažu vijenac prilikom preuzimanja dužnosti, ili dolaska u zemlju u službeni posjet. Obično se to naziva spomenik neznanom junaku, a može i Oltar Domovine. Na inicijativu prvog Predsjednika kao mjesto za polaganje državničkih vijenaca određen je srednjovjekovni burg Medved-grad na obroncima Zagrebačke Gore. Arheolozi i konzervatori su gradinu učinili podobnom za ovakve svečanosti, cestograditelji su se pobrinuli za prohodnost i sigurnost odlaska i povratka na Medved-grad, a veliki kipar Kuzma Kovačić ukrasio je samo mjesto polaganja vijenaca i vječite vatre, čudesno lijepim i umjetnički vrijednim skulptorskim rješenjem.

Kuzma Kovačić

Na taj način Hrvatska je dobila jedno od najljepšeg mjesta u Europi na kojem se polažu službeni vijenci. To je mjesto i simbolikom snažno ispunjeno. Smrću predsjednika Tuđmana i dolaskom novog predsjednika Mesića, počela je zlokobna „detuđmanizacija", de facto kao dekroatizacija. Prvi je bio na udaru Oltar Domovine. Stavljen je izvan funkcije i ostavljen nebrizi, tako da je došlo do oštećenja skulpture i devastacije mjesta za svečanost. Medvedgrad je politički neutralno mjesto i nema blage veze s nacionalizmom ili bilo kojim predsjednikom. Riječ je o povijesnoj gradini koja se nalazi na čudesno lijepom mjestu i može nam biti na ponos što je Medved-grad izabran za tako časnu protokolarnu zadaću.

Drugi simbol državnosti je nacionalna počasna garda - Počasno-zaštitna bojna

Počasno-zaštitna bojnaje pristožerna postrojba Glavnog stožera OS RH. Zadužena je za izvršavanje protokolarnih (ceremonijalnih) zadaće za potrebe državnog i vojnog vrha (Predsjednik Republike, Vlada RH, Ministarstvo obrane, Sabor RH) te zadaće zaštite i osiguranja vrhovnog zapovjednika OS RH. Postrojba broji 300-tinjak pripadnika. Obavlja ceremonijalne i druge zadaće ne samo za predsjednika Republike, nego i za Vladu Republike Hrvatske i Ministarstvo obrane te kao pristožerna postrojba odgovara Načelniku Glavnog stožera. Počasnu ceremonijalnu vojnu odoru nose pripadnici Počasno-zaštitne bojne pri obavljanju počasno-ceremonijalnih radnji sukladno posebnoj zapovijedi. Počasna ceremonijalna vojna odora vojnika i dočasnika je u crveno-crnoj, a časnika u bijelo-crnoj kombinaciji.

Osnovni dijelovi počasne ceremonijalne vojne odore su crvena ili bijela kapa, crveni ili bijeli kratki kaput-ogrtač (menten), crveni ili bijeli dugi kaput (surka), pletena vrpca-kopča, bijela košulja ili majica, crne hlače, bijele rukavice, crna marama-kravata okovratnik sa zlatnim grbom Republike Hrvatske i zlatnim resama, crne čizme ili cipele, remen, opasač, spremnik za streljivo, vojne oznake. Počasna ceremonijalna vojna odora ukrašena je posebnim ukrasima u zlatnom vezu, a na kapi se nosi posebni zlatni znak koji čine grb Republike Hrvatske i zlatno pero koje iz njega izvire. Časnici nose svečanu sablju, a ostali pripadnici dok su u stroju nose pušku.

Zapovjednika počasno-zaštitne bojne, na prijedlog načelnik Glavnog stožera imenuje Vrhovni zapovjednik/ca. Trenutačno je na dužnosti zapovjednika bojne brigadir Dragan Basić. Zapovjednik je odgovoran načelniku Glavnog stožera OS RH, ministru obrane te vrhovnom zapovjedniku. Dan Počasno zaštitne bojne obilježava se 1. rujna. Postrojba je smještena u Vojarni "Tuškanac" uZagrebu.Počasno-zaštitna bojna nastala je iz dijela 1. hrvatskog gardijskog zbora.

U europskim državama možemo vidjeti različite oblike ove garde. Svi su njezini pripadnici odjeveni u tradicionalne vojne odore koje svjedoče o povijesnim vremenima. U toj je funkciji i svečani korak vojnika. Neke od njih su neobične, kao svečana garda Republike Grčke i Republike Turske, ali samo za one koji nemaju pojma o povijesti, o historijskoj svijesti i državotvornim sadržajima. Mesić i Josipović su udaljili počasnu gardu iz Markova trga, i smanjili joj pojavljivanje u svečanim prilikama, tako da se činilo kako je raspuštena. To je učinjeno kako bi se državotvorni faktor na razini simbola sveo na najmanju moguću mjeru. Isto je učinjeno čak i s državnim zastavama.

Kada su državni praznici te se zastave obvezatno ističu na državnim zgradama, ali i na svim društvenim, kulturnim, sportskim privrednim i diplomatskim zdanjima. Ističu ih obvezatno i na stambenim zgradama. Nakon 2000. negdje je očito, donesena nenapisana naredba kako se s isticanjem zastava treba prestati, ili ih isticati bez veze sa svečanošću trenutka, onako kako bi ih se što više bagateliziralo kao nešto nevažno. Tako smo miu Zagrebu imali prijestolnicu tijekom Dana nezavisnosti i ostalih blagdana, praktično bez svečano istaknutih državnih zastava. Bilo je to ponižavajuće i kukavički od vlastodržaca.

Medved-grad, dostojno mjesto za Oltar Domovine

Nadamo se kako će nova redsjednica, nakon što je vratila u funkciju predsjedničku lentu i počasnu predsjedničku gardu, isto učiniti i s Oltarom Domovine. Isto tako, prilikom dodjeljivanja odličja, poglavito stranim osobama, treba se pridržavati svečanog protokola, što uključuje predsjedničku lentu, poređivanje uzvanika, mjesto počasne garde, način dodjeljivanja odličja (bez muvanja) svečano rukovanja, protokolarno predstavljanje gostiju i članova obitelji, etc. Josipović i Mesić su te obveze sveli na razinu mjesne zajednice, ili nekadašnjih Općinskih komiteta SKJ, pa se u Predsjedničkim dvorima krkala janjetina, pjevale pjevaljke, plesali amateri, Romi izvodili svoj nacionalni performans.

Đuro Vidmarović